fbpx

REGISTRACIJA

Nakon registracije provjeri svoj EMAIL i klikni na "AKTIVIRAJ PROFIL" u ROKU OD 24 SATA!

ili

Izaberi

Unesi kod sa slike Klikni na sliku za promjenu.

Imaš profil? Prijavi se sada

PRIJAVA

Ukoliko imate poteškoća sa prijavom, očistite "historiju" i "keš memoriju" na web pregledniku.

ili

Unesi kod sa slike Klikni na sliku za promjenu.

Zaboravljena šifra?

Nemaš profil, Registruj se ovdje

Zaboravljena šifra

Podrška: +38761364822

Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.

Unesi kod sa slike Klikni na sliku za promjenu.

Imaš profil? Prijavi se sada
Pitaj Učene ® Logo Pitaj Učene ® Logo
PRIJAVAREG.

Pitaj Učene ®

Pitaj Učene ® Navigacija

  • TROŠKOVI ZA 2022 God.
PRETRAŽI
Postavi pitanje

Mobile menu

Zatvori
Postavi pitanje
  • POČETNA
  • TROŠKOVI ZA 2022
  • DONACIJE
  • KUPI BODOVE
  • SAKUPI BODOVE
  • NAPLATI BODOVE
  • MOB. APLIKACIJE
  • NAGRADNI KVIZ
    • Pokreni kviz
    • Pobjednici kviza
    • Doniraj knjigu za kviz
  • PITANJA
    • Pretraži detaljno
    • Kategorije pitanja
    • Bračni i porodični savjeti
    • Postavi pitanje
    • Kako da postavim pitanje?
    • Zašto moram sakupiti bodove?
  • KORISNICI
    • Prijava
    • Registracija
    • Predloži kategoriju
    • Vaša mišljenja i prijedlozi
    • Svi studenti
  • OBJAVE – POSTOVI
    • Napiši članak
    • Novosti
    • Biografije učenjaka
    • Kur'anske poruke
    • Izreke daija
    • Lijepa riječ
  • FUNKCIONALNOST
    • Redakcija
    • Info
    • Politika privatnosti
    • Uslovi upotrebe
    • Uslovi slanja poruka
    • Daije
    • Urednici
    • Uloge na stranici
    • FAQ – pomoć
    • Analitika
    • Kontakt
  • LINKOVI
    • Mumin Bosna
    • Mesdžid – Lokacije
    • Facebook
    • Twitter
    • Instagram
  • TROŠKOVI ZA 2022 God.

Discy Latest Pitanja

Postavljeno 19 Novembra, 2019u kategoriji: Poslovanje Kamata

Da li je zabranjeno prodavanje velaa i njegovo poklanjanje?

Damir
Damir

Damir

  • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
  • 2.604 Pitanja
  • 2.616 Odgovora
  • 1.753 Zatvorena pitanja
  • 4.561 Bod.
Vidi profil
Damir Urednik

Da li je zabranjeno prodavanje velaa i njegovo poklanjanje?

poklanjanjeprodajavelaazabrana
  1. Damir

    Damir

    • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
    • 2.604 Pitanja
    • 2.616 Odgovora
    • 1.753 Zatvorena pitanja
    • 4.561 Bod.
    Vidi profil
    Damir Urednik
    Odgovoreno | 19 Novembra, 2019 u 9:53 pm

    Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je prodaju velaa i njegovo poklanjanje." Ovaj isti ashab pripovijedao je da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: "Vela je mjerodavan činilac poput krvne veze, ne prodaje se, niti se poklančitaj više

    Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je prodaju velaa i njegovo poklanjanje.”

    Ovaj isti ashab pripovijedao je da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: “Vela je mjerodavan činilac poput krvne veze, ne prodaje se, niti se poklanja.’

    Propisi u vezi s poglavljem

    Prvo, prodavanje i poklanjanje velaa zabranjeno je jer vela ima status krvne veze. El-Begavi kaže: “Učenjaci su jednoglasni u mišljenju da se vela ne prodaje, ne poklanja niti se nasljeđuje. To je mjerodavan činilac u nasljeđivanju i ostavljanju u naslijeđe. Arapi su u paganskom dobu prodavali velau, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to zabranio.” A Ibn Hadžer navodi sljedeće: “Ibn Bettal veli: ‘Učenjaci su jednoglasni u mišljenju da je zabranjeno prenošenje krvne veze na nekoga, i, ako vela ima status krvne veze, onda se ni vela ne prenosi na nekoga. Arapi su prenosili velau prodajom i na neke druge načine, i to je islam zabranio.”   O tome je pitanju Ibn Abdulberr ostavio sljedeći zapis: ” … prema ovom hadisu radila je većina učenjaka iz generacije ashaba, tabiina i kasnijih pokoljenja.”

    Drugo, preneseno je da su neki ljudi iz prvih generacija: Mejmuna, Osman, Ata i Urva smatrali da je prodavanje i poklanjanje velaa dopušteno. Čini se da nisu znali za navedene hadise, i preče je slijediti sunnet nego njihovo mišljenje.

    ____________
    Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
    Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
    Autor: Selim el-Hilali
    Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
    https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf

    vidi manje
    • 0
    • DIJELI
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  • 0
  • 1 1 Odgovor
  • 543 Pregleda
  • 0 Prati
Postavljeno 24 Jula, 2019u kategoriji: Pravila Propisi Fetve

Propis poklanjanja prijevoda tumačenja Kur'ana nemuslimanima?

Nedzmudin
Nedzmudin

Nedzmudin

  • Tesanj, Bosna i Hercegovina
  • 1.096 Pitanja
  • 1.095 Odgovora
  • 1 Zatvoreno pitanje
  • 3.963 Bod.
Vidi profil
Nedzmudin Urednik

Mi koji živimo na Zapadu jednostavno smo prinuđeni da u Allahovu vjeru pozivamo i muslimane i nemuslimane jer ćemo u suprotnom i mi sami postati predmet pozivanja u ...

kur'annemuslimanpoklanjanjepropisitumačenje
  1. Nedzmudin

    Nedzmudin

    • Tesanj, Bosna i Hercegovina
    • 1.096 Pitanja
    • 1.095 Odgovora
    • 1 Zatvoreno pitanje
    • 3.963 Bod.
    Vidi profil
    Nedzmudin Urednik
    Odgovoreno | 24 Jula, 2019 u 2:21 pm

    Vjerodostojno je potvrđeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je nevjeničkim vladarima pisao pisma koja su sadržavala kur'anski ajet: "Reci: O sljedbenici Knjige, dođite da se okupimo oko jedne riječi i nama i vama zajedničke: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim nčitaj više

    Vjerodostojno je potvrđeno od Poslanika, sallallahu
    alejhi ve sellem, da je nevjeničkim vladarima pisao pisma koja su
    sadržavala kur'anski ajet: “Reci: O sljedbenici Knjige, dođite da se
    okupimo oko jedne riječi i nama i vama zajedničke: da se nikome
    osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo
    i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne držimo … ”
    (Ali Imran, 64). Imajući ovo u vidu, možemo zaključiti da nema
    nikakve smetnje prevesti značenje određenih kur'anskih ajeta koji
    govore o ispravnom vjerovanju, bogougodnim djelima i moralu
    i lijepom ponašanju, te taj prijevod iskoristiti kao sredstvo za pozivanje
    u Allahovu vjeru.

    Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
    Autor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin

    Preuzmi knjigu u pdf formatu:
    https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf

    vidi manje
    • 0
    • DIJELI
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  • 0
  • 1 1 Odgovor
  • 248 Pregleda
  • 0 Prati
Postavljeno 1 Decembra, 2018u kategoriji: Međuljudski odnosi Rodbina

Poklanjanje primljene hedije

Adnan
Adnan

Adnan

  • Bosna i Hercegovina
  • 1.208 Pitanja
  • 1.187 Odgovora
  • 63 Zatvorena pitanja
  • 22 Bod.
Vidi profil
Adnan Urednik

Eselamu alejkum! Mene interesuje ako mi neko pokloni neku hediju poklon, da li ja to mogu pokloniti nekom drugo ili da to čuvam kao neku uspomenu na tu osobu.Jer ...

hedijapoklanjanjeprimljena
  1. Adnan

    Adnan

    • Bosna i Hercegovina
    • 1.208 Pitanja
    • 1.187 Odgovora
    • 63 Zatvorena pitanja
    • 22 Bod.
    Vidi profil
    Adnan Urednik
    Odgovoreno | 1 Decembra, 2018 u 10:39 am

    Alejkumusselam! Nema nikakve smetnje da pokloniš imetak koji je tebi dat kao hedija. Ono što je došlo u Šerijatu je da je zabranjeno vraćanje poklonjene stvari od osobe kojoj je data osim oca kome je dozvoljeno da vrati ono što je poklonio svom djetetu. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učitaj više

    Alejkumusselam!

    Nema nikakve smetnje da pokloniš imetak koji je tebi dat kao hedija. Ono što je došlo u Šerijatu je da je zabranjeno vraćanje poklonjene stvari od osobe kojoj je data osim oca kome je dozvoljeno da vrati ono što je poklonio svom djetetu. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg prenosi Abdullah ibn Abbas, radijallahu anhu, a koji je mutefekun alejhi: “Onaj koji vrati ono što je poklonio je poput psa koji povrati a zatim pojede ono što povrati”.

    A u hadisu od Ibn Omera i Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nije dozvoljeno čovjeku muslimanu da da poklon a zatim da ga vrati osim ocu koji pokloni svome djetetu”. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Nesai i Ahmed a vjerodostojnim su ga ocijenili Tirmizi, Ibn Hibban i Hakim. Običaj i shvatanje nekih ljudi da se ne poklanja ono što se dobije kao poklon nema osnova u Šerijatu. Prema tome nema smetnje da poklanjaš ono što je tebi poklonjeno. Ve billahi tevfik.

    Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
    Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com

    vidi manje
    • 0
    • DIJELI
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  • 0
  • 1 1 Odgovor
  • 251 Pregled
  • 0 Prati
Postavljeno 1 Decembra, 2018u kategoriji: Dženaza Kabur Mejjit

Poklanjanje hatme umrlim

Adnan
Adnan

Adnan

  • Bosna i Hercegovina
  • 1.208 Pitanja
  • 1.187 Odgovora
  • 63 Zatvorena pitanja
  • 22 Bod.
Vidi profil
Adnan Urednik

Selam alejkum braćo, interesuje me jedno a to je kada prouči čovjek hatmu da li može mrtvom da je pokloni i kako? Ako može objašnjenje na primjer roditeljima svojim ...

hatmepoklanjanjeumrlom
  1. Adnan

    Adnan

    • Bosna i Hercegovina
    • 1.208 Pitanja
    • 1.187 Odgovora
    • 63 Zatvorena pitanja
    • 22 Bod.
    Vidi profil
    Adnan Urednik
    Odgovoreno | 1 Decembra, 2018 u 10:18 am

    Alejkumusselam! Da bi se na ovo odgovorilo potrebno je ukratko i uopćeno pojasniti pitanje činjenja dobrih djela i poklanjanja njihovog sevapa umrlima. Naime, nema razilaženja među učenjacima Ehli sunneta da umrli imaju koristi od djela živih u dvije stvari. Prva – ono što je umrli uzrokovao tokom sčitaj više

    Alejkumusselam!

    Da bi se na ovo odgovorilo potrebno je ukratko i uopćeno pojasniti pitanje činjenja dobrih djela i poklanjanja njihovog sevapa umrlima. Naime, nema razilaženja među učenjacima Ehli sunneta da umrli imaju koristi od djela živih u dvije stvari. Prva – ono što je umrli uzrokovao tokom svoga života pa mu teče nagrada nakon njegove smrti, a u ovo ulaze troje: trajna sadaka (tj. uvakufljena džamija i slično), dobro dijete koje dovi svome roditelju i znanje od kojeg se koriste ljudi.

    Ove tri stvari su spomenute u hadisu kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu (1631): “Kada umre sin Ademov prekida mu se djelo osim u trome: trajnoj sadaci, dobrom djetetu koje mu dovi i znanju od kojeg se koriste oni poslije njega”. Druga stvar: dobra djela koja čine drugi ljudi za umrlog, tj. sa nijetom da umrlom stigne nagrada tih djela, od tih stvari su: dova muslimana za umrlog, činjenje istigfara umrlom (traženje oprosta od grijeha), udjeljivanje sadake za njega i obavljanje Hadždža za njega. Za ove četiri stvari su došli šerijatski tekstovi Kur’ana i sunneta koji potvrđuju da umrli ima koristi od njih ako ih živi učini za njega. Oko posta za umrlog postoji razilaženje među učenjacima, a ispravno je da umrli od toga ima koristi kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu koje bilježe Buharija (1952) i Muslim (1147): “Ko umre a ostao je dužan post neka posti za njega njegov velij (dijete)”.

    Znači, ovo su djela od kojih umrli ima koristi kada ih za njega učini neko od živih. Da još jednom ponovimo ta djela su: trajna sadaka (tj. uvakufljena džamija i slično) koju je dao umrli, dobro dijete koje dovi svome roditelju, znanje (knjige, predavanja i slično) koje ostavio umrli od kojeg se koriste ljudi, dova muslimana za umrlog, činjenje istigfara umrlom (traženje oprosta od grijeha), udjeljivanje sadake za njega, obavljanje Hadždža za njega i post. Sve ovo je potvrđeno u šerijatskim tekstovima i oko njih nema razilaženja među učenjacima osim oko posta.

    A što se tiče ostalih dobrih djela poput namaza, učenja Kur’ana i zikrenja sa nijetom da sevap od tih djela ide umrlim, islamski učenjaci imaju podijeljeno mišljenje da li uopće stiže nagrada ovih djela umrlima. Takođe, u ovo ulazi i klanje kurbana umrlom, jer o tome nije ništa prenešeno. Pa tako imami Ebu Hanife i Ahmed smatraju da ko uradi ova djela i pokloni njihov sevap umrlim da mu to koristi. Dok imami Malik i Šafija smatraju da umrli od toga nema koristi. I jedni i drugi su složni da po ovim pitanjima nije prenešeno ništa vjerodostojno. Oni koji smatraju da umrlima koristi učenje Kur’ana i drugih gore spomenutih djela dokazuju to kijasom (analogijom) na ona dobra djela (poput sadake, dove i Hadždža) za koja je došlo u Šerijatu da od njih ima koristi umrli. Znači oni nemaju drugog dokaza osim kijasa, tvrdeći da nema razlike između dove, istigfara i sadake od kojih umrli ima koristi kada mu ih pokloni živi i između namaza, učenja Kur’ana i zikra i poklanjanja sevapa istih umrlima.

    Učenjaci koji smatraju da poklanjanje sevapa učenja Kur’ana, klanjanja namaza i zikrenja umrlom ne koristi dokazuju to sa tri dokaza koja vrijedi ovdje spomenuti:
    Prvi: riječi Uzvišenog: “I insanu ne pripada osim ono što je on uradio” (En-Nedžmu 39), u kojima se negira da čovjek ima koristi od tuđih djela. I kažu da je ovo opće pravilo iz kojega se izuzima ono što je došlo od dobrih djela da koristi umrlom u drugim šerijatskim tekstovima.

    Drugi: da učenje Kur’ana (zikrenje i namaz) i poklanjanje sevapa tog djela umrlom nije prenešeno ni riječima niti djelom od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a da tome pouči svoj Ummet imalo je itekako potrebe. Takođe, to nije bila praksa ashaba niti tabi’ina.

    Treći koji je ujedno i najjači dokaz: da je pitanje stizanja sevapa nekog djela koje čini živa osoba umrlom stvar gajba, tj. nepoznatog, kojeg jedino Allah zna. A nije nam prenešeno da umrlima stiže sevap učenja Kur’ana kada ga živi pokloni njemu.
    Ovaj drugi stav učenjaka, na čemu su imam Šafija i Malik je bliži ispravnom gledajući na snagu dokaza.

    Prema tome, učenje Kur’ana i poklanjanje nagrade tog učenja umrlom nije prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti ashaba, ridvanullahi alejhim. Takođe, poklanjanja hatme za dušu umrlog nema osnova u vjerodostojnom sunnetu. Na tebi je da činiš dobra djela za koja je prenešeno u šerijatskim tekstovima da umrli imaju koristi od njih, jer to je ono što je sigurno. Ve billahi tevfik.

    Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
    Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com

    vidi manje
    • 0
    • DIJELI
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  • 0
  • 1 1 Odgovor
  • 412 Pregleda
  • 0 Prati
Postavljeno 24 Novembra, 2018u kategoriji: Kur'an Mushaf Tefsir

POKLANJANJE SEVAPA UČENJA KUR’ANA ŽIVIMA

Damir
Damir

Damir

  • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
  • 2.604 Pitanja
  • 2.616 Odgovora
  • 1.753 Zatvorena pitanja
  • 4.561 Bod.
Vidi profil
Damir Urednik

Selam alejkum! Trideset sestara želi da prouči po džuz Kur’ana, i da od proučenih tih džuzeva pokloni sevape nekim pojedincima ili grupacijama, kao npr. narodu Palestiine, ili bolesnima, ili ...

kur'anpoklanjanjesevapživi
  1. Damir

    Damir

    • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
    • 2.604 Pitanja
    • 2.616 Odgovora
    • 1.753 Zatvorena pitanja
    • 4.561 Bod.
    Vidi profil
    Damir Urednik
    Odgovoreno | 24 Novembra, 2018 u 8:57 pm

    Alejkumusselam. Iz pitanja se razumije da bi poklanjanje sevapa od učenja Kur’ana bilo usmjereno muslimanima iz Palestine koji su živi a ne poklanjanje sevapa umrlima. Imami četiri mezheba imaju podijeljeno mišljenje oko poklanjanja sevapa učenja Kur’ana mrtvima, odnosno da li im uopće nagrada učenjčitaj više

    Alejkumusselam.
    Iz pitanja se razumije da bi poklanjanje sevapa od učenja Kur’ana bilo usmjereno muslimanima iz Palestine koji su živi a ne poklanjanje sevapa umrlima.

    Imami četiri mezheba imaju podijeljeno mišljenje oko poklanjanja sevapa učenja Kur’ana mrtvima, odnosno da li im uopće nagrada učenja stiže. Imami Ebu Hanife i Ahmed su na stavu da mrtvima stiže nagrada učenja Kur’ana i da im koristi, dok su imam Malik i Šafija na suprotnom stavu, tj. da umrlima to ne koristi i da im ne stiže nagrada učenja Kur’ana. Ono što se sigurno zna je to da ni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ni ashabi nisu učili Kur’an da bi poklanjali sevape umrlima. Nego učenjaci koji smatraju da je to dozvoljeno i propisano to dokazuju kijasom (analogijom) na dovu, sadaku, hadž i post koji su potvrđeni.

    A što se tiče poklanjanja sevapa učenja Kur’ana živima, učenjaci takođe imaju podijeljeno mišljenje. Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da to nije propisano niti živi imaju od toga koristi, jer tako nešto nije prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti ashaba, niti selefa. Sa druge strane, po zvaničnom stavu hanefijskog i hanbelijskog mezheba (mada unutar mezheba ima jako razilaženje) učenje Kur’ana i poklanjanja njegovog sevapa živima je dozvoljeno poput poklanjanja sevapa učenja mrtvima. Naravno, po ovom pitanju nije ništa došlo u šerijatskim tekstovima.
    Od savremenih učenjaka šejh Usejmin je po ovom pitanju odabrao stav da živi nemaju koristi od poklanjanja sevapa dobrih djela živih.

    Od dokaza sa kojim se moglo pravdati dozvola je hadis koji je došao oko propisanosti obavljanja hadža za živu osobu, s tim da je šart dozvole obavljanja hadža za živu osobu je da ona nije u mogućnosti da ga sama obavi. Pa tako i ovaj dokaz gubi svoju snagu ako imamo u vidu da se učenje Kur’ana i poklanjanje sevapa učenja čini za osobe koje su uglavnom sposobne same da uče Kur’an.

    Prema tome, preče je, bolje i ispravnije da se za žive uči dova ili da sadaka a što je potvrđeno u šerijatskim tekstovima i oko čega nema razilaženja da koristi živima. A poklanjanje sevapa učenja Kur’ana živima je upitno sa strane da li im uopće to koristi i da li im stiže nagrada, jer tako nešto nije potvrđeno do strane Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti ashaba, niti selefa. Ve billahi tevfik.

    Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
    Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com

    vidi manje
    • 0
    • DIJELI
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  • 0
  • 1 1 Odgovor
  • 280 Pregleda
  • 0 Prati
Postavljeno 30 Avgusta, 2018u kategoriji: Savremena pitanja

POKLANJANJE ODJEĆE KOJA SE MOŽE NOSITI NA HARAM NAČIN

Damir
Damir

Damir

  • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
  • 2.604 Pitanja
  • 2.616 Odgovora
  • 1.753 Zatvorena pitanja
  • 4.561 Bod.
Vidi profil
Damir Urednik

Esselamu alejkum. Imam jedno pitanje vezano za odjeću koju više ne nosim i koju bih htjela pokloniti. Negdje se čak organizuje prodaja te polovne donirane odjeće, a novac ...

haramodječapoklanjanje
  1. Damir

    Damir

    • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
    • 2.604 Pitanja
    • 2.616 Odgovora
    • 1.753 Zatvorena pitanja
    • 4.561 Bod.
    Vidi profil
    Zatvori pitanje
    Damir Urednik
    Odgovoreno | 30 Avgusta, 2018 u 3:44 pm

    Alejkumusselam. Ako pouzdano znaš ili kod tebe preovlađuje mišljenje da će spomenuta odjeća doći u ruke (naravno kupovinom) onih koji će tu odjeću nositi na haram način, onda u tom slučaju nije ti dozvoljeno pokloniti tu odjeću dotičnim organizacijama jer je to vid potpomaganja u griješenju. A Uzviščitaj više

    Alejkumusselam.
    Ako pouzdano znaš ili kod tebe preovlađuje mišljenje da će spomenuta odjeća doći u ruke (naravno kupovinom) onih koji će tu odjeću nositi na haram način, onda u tom slučaju nije ti dozvoljeno pokloniti tu odjeću dotičnim organizacijama jer je to vid potpomaganja u griješenju. A Uzvišeni Allah zabranjuje međusobno potpomaganje u griješenju, kaže Uzvišeni: “I nemojte se međusobno potpomagati u griješenju i neprijateljstvu” (El-Maide, 2). Znači, u ovom slučaju ne samo da bi ti bio veći grijeh od sevapa nego ne bi imala sevapa uopće. Zato je bolje i čistije da se ista odjeća daruje i pokloni muslimanima za koje pouzdano znaš da je neće koristiti na haram način. Ve billahi tevfik.

    Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

    vidi manje
    • 0
    • DIJELI
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  • 0
  • 1 1 Odgovor
  • 389 Pregleda
  • 0 Prati
Postavljeno 28 Avgusta, 2018u kategoriji: Bračni propisi

POKLANJANJE MEHRA ILI ODUSTAJANJE OD NJEGA

Damir
Damir

Damir

  • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
  • 2.604 Pitanja
  • 2.616 Odgovora
  • 1.753 Zatvorena pitanja
  • 4.561 Bod.
Vidi profil
Damir Urednik

PRVO PITANJE – Selam alejkum brate, cistam ovo najnovije pitanje u vezi mehra na stranici n-um pa mi se probudi sumnja da nismo ispravno postupili. Iako je sad kasno.

mehrodustajanjepoklanjanje
  1. Damir

    Damir

    • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
    • 2.604 Pitanja
    • 2.616 Odgovora
    • 1.753 Zatvorena pitanja
    • 4.561 Bod.
    Vidi profil
    Zatvori pitanje
    Damir Urednik
    Odgovoreno | 28 Avgusta, 2018 u 5:16 pm

    Alejkumusselam. Nema razilaženja među učenjacima da davanje mehra (vjenčanog dara) postaje vadžib samim sklapanjem bračnog ugovora kao i da nije dozvoljeno sporazumno s obe strane odustati od mehra. Odnosno, nije dozvoljeno sporazumno da obje strane odustanu od mehra prilikom sklapanja bračnog ugovočitaj više

    Alejkumusselam.
    Nema razilaženja među učenjacima da davanje mehra (vjenčanog dara) postaje vadžib samim sklapanjem bračnog ugovora kao i da nije dozvoljeno sporazumno s obe strane odustati od mehra.

    Odnosno, nije dozvoljeno sporazumno da obje strane odustanu od mehra prilikom sklapanja bračnog ugovora. Pa čak ako ne bi naveli prilikom sklapanja bračnog ugovora koliki je mehr, ali ne sa ciljem da se izbjegne ili odustane od njega, nakon toga žena ima pravo na mehr u visini mehra žena njenog ranga.

    A nakon sklapanja bračnog ugovora mužu nije dozvoljeno da bilo šta uzme od mehra bez pristanka njegove supruge, tj. dužan je da joj ga isplati shodno kako se dogovore i smatra se njenim dužnikom sve dok zadnji dio mehra ne isplati. S tim da je ženi dozvoljeno da pokloni čitav mehr ili njegov jedan dio svome mužu kao i da odustane od isplaćivanja mehra ali nakon što je mehr utvrđen i određen prilikom sklapanja bračnog ugovora.

    Da nije dozvoljeno mužu da uzme išta od mehra bez pristanka njegove žene ukazuju sljedeće riječi Uzvišenog: “Ako hoćete da jednu ženu pustite, a drugom se oženite, i jednoj od njih ste dali mnogo blaga, ne uzimajte ništa od toga. Zar da joj to nasilno uzmete čineći očigledan grijeh” (En-Nisa, 20). A u drugom ajetu kaže: “Puštanje može biti dvaput pa ih ili velikodušno zadržati ili im na lijep način razvod dati. A vama nije dopušteno da uzimate bilo šta od onoga što ste im darovali, osim ako se njih dvoje plaše da Allahove propise neće izvršavati” (El-Bekara, 229).

    A da je dozvoljeno ženi da pokloni dio mehra ili čitav, ili da odustane od nejga nakon što je utvrđen prilikom sklapanja braka ukazuju riječi Uzvišenog: “I draga srca ženama vjenčane darove njihove dajte, a ako vam one drage volje od šta poklone, to s prijatnošću i ugodnošću uživajte” (En-Nisa, 4).

    Prema tome, ono što ste vas dvije (mislim na žene u oba pitanja) uradile je ispravno i nemate pravo nakon toga da ponovo tražite vrijednost mehra od kojeg ste odustale. Ve billahi tevfik.

    Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

    vidi manje
    • 0
    • DIJELI
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  • 0
  • 1 1 Odgovor
  • 344 Pregleda
  • 0 Prati
Postavljeno 27 Avgusta, 2018u kategoriji: Kur'an Mushaf Tefsir

POKLANJANJE SEVAPA UČENJA KUR'ANA ŽIVIMA

Damir
Damir

Damir

  • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
  • 2.604 Pitanja
  • 2.616 Odgovora
  • 1.753 Zatvorena pitanja
  • 4.561 Bod.
Vidi profil
Damir Urednik

Trideset sestara želi da prouči po džuz Kur'ana, i da od proučenih tih džuzeva pokloni sevape nekim pojedincima ili grupacijama, kao npr. narodu Palestiine, ili bolesnima, ili nekoj ...

kur'anpoklanjanjesevapaučenjaživi
  1. Damir

    Damir

    • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
    • 2.604 Pitanja
    • 2.616 Odgovora
    • 1.753 Zatvorena pitanja
    • 4.561 Bod.
    Vidi profil
    Zatvori pitanje
    Damir Urednik
    Odgovoreno | 27 Avgusta, 2018 u 12:08 am

    Alejkumusselam. Iz pitanja se razumije da bi poklanjanje sevapa od učenja Kur'ana bilo usmjereno muslimanima iz Palestine koji su živi a ne poklanjanje sevapa umrlima. Imami četiri mezheba imaju podijeljeno mišljenje oko poklanjanja sevapa učenja Kur'ana mrtvima, odnosno da li im uopće nagrada učenjčitaj više

    Alejkumusselam.

    Iz pitanja se razumije da bi poklanjanje sevapa od učenja Kur'ana bilo usmjereno muslimanima iz Palestine koji su živi a ne poklanjanje sevapa umrlima.

    Imami četiri mezheba imaju podijeljeno mišljenje oko poklanjanja sevapa učenja Kur'ana mrtvima, odnosno da li im uopće nagrada učenja stiže.

    Imami Ebu Hanife i Ahmed su na stavu da mrtvima stiže nagrada učenja Kur'ana i da im koristi, dok su imam Malik i Šafija na suprotnom stavu, tj. da umrlima to ne koristi i da im ne stiže nagrada učenja Kur'ana. Ono što se sigurno zna je to da ni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ni ashabi nisu učili Kur'an da bi poklanjali sevape umrlima. Nego učenjaci koji smatraju da je to dozvoljeno i propisano to dokazuju kijasom (analogijom) na dovu, sadaku, hadž i post koji su potvrđeni.

    A što se tiče poklanjanja sevapa učenja Kur'ana živima, učenjaci takođe imaju podijeljeno mišljenje.

    Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da to nije propisano niti živi imaju od toga koristi, jer tako nešto nije prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti ashaba, niti selefa.

    Sa druge strane, po zvaničnom stavu hanefijskog i hanbelijskog mezheba (mada unutar mezheba ima jako razilaženje) učenje Kur'ana i poklanjanja njegovog sevapa živima je dozvoljeno poput poklanjanja sevapa učenja mrtvima. Naravno, po ovom pitanju nije ništa došlo u šerijatskim tekstovima.

    Od savremenih učenjaka šejh Usejmin je po ovom pitanju odabrao stav da živi nemaju koristi od poklanjanja sevapa dobrih djela živih.

    Od dokaza sa kojim se moglo pravdati dozvola je hadis koji je došao oko propisanosti obavljanja hadža za živu osobu, s tim da je šart dozvole obavljanja hadža za živu osobu je da ona nije u mogućnosti da ga sama obavi. Pa tako i ovaj dokaz gubi svoju snagu ako imamo u vidu da se učenje Kur'ana i poklanjanje sevapa učenja čini za osobe koje su uglavnom sposobne same da uče Kur'an.

    Prema tome, preče je, bolje i ispravnije da se za žive uči dova ili da sadaka ašto je potvrđeno u šerijatskim tekstovima i oko čega nema razilaženja da koristi živima. A poklanjanje sevapa učenja Kur'ana živima je upitno sa strane da li im uopće to koristi i da li im stiže nagrada, jer tako nešto nije potvrđeno do strane Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti ashaba, niti selefa. Ve billahi tevfik.

    Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

    vidi manje
    • 0
    • DIJELI
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  • 0
  • 1 1 Odgovor
  • 365 Pregleda
  • 0 Prati
Postavljeno 26 Avgusta, 2018u kategoriji: Kur'an Mushaf Tefsir

POKLANJANJE HATME UMRLIMA

Damir
Damir

Damir

  • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
  • 2.604 Pitanja
  • 2.616 Odgovora
  • 1.753 Zatvorena pitanja
  • 4.561 Bod.
Vidi profil
Damir Urednik

Selam alejkum braćo, interesuje me jedno a to je kada prouči čovjek hatmu da li može mrtvom da je pokloni i kako? Ako može objašnjenje na primjer ...

hatmapoklanjanjeumrli
  1. Damir

    Damir

    • Sarajevo, Bosna i Hercegovina
    • 2.604 Pitanja
    • 2.616 Odgovora
    • 1.753 Zatvorena pitanja
    • 4.561 Bod.
    Vidi profil
    Zatvori pitanje
    Damir Urednik
    Odgovoreno | 26 Avgusta, 2018 u 10:32 pm

    Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Što se tiče učenja Kur'ana uopćeno ili učenja Jasina, Fatihe, hatme i slično, za duše umrlih, najbolje je postupiti onako kako je po tom pitanju radio Poslanik, sallallahu alejhičitaj više

    Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

    Hvala Allahu i neka je salat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

    Što se tiče učenja Kur'ana uopćeno ili učenja Jasina, Fatihe, hatme i slično, za duše umrlih, najbolje je postupiti onako kako je po tom pitanju radio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i kako su radili ashabi i prve generacije ovog Ummeta.

    Naime, nije prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti ashaba, ridvanullahi alejhim, da su učili Kur'an uopćeno, niti pridavali hatme, učili Jasine, Fatihu i slično i poklanjali nagradu tog učenja umrlom. I oni su imali umrlih kojima su mogli učiti Kur'an, pa da je u tome bio hajr ne bi ih mi u tome pretekli.

    Sa druge strane, poklanjanje hatme i učenje Jasina za dušu umrlog nema osnova u vjerodostojnom sunnetu.

    A još ako se od toga napravi vjera, odnosno da se sva vjerska aktivnost svede na učenje ili plaćanje učenja Kur'ana umrlim, kao što je praksa kod mnogih muslimana, pa se tome još doda šerijatski sporno plaćanje hodžama, učačima i sličnim samo učenje Kur'ana za dušu umrlih, onda se dolazi do zaključka da je ova praksa učenja Kur'ana za duše umrlih koja je uveliko raširena kod nas velika devijacija i iskrivljenje u praktikovanju vjere, jer Kur'an nije objavljen mrtvima nego živima.

    Od apsurda po ovom pitanju je i to da učači Jasina za duže umrlih uče ajet u istoj suri koji je dokaz da je Kur'an objavljen kao opmena živima a ne mrtvima.

    Kaže Uzvišeni: “To je samo Opomena i Kur'an jasni, da opomeneonog ko je živ, i obistini Riječ protiv nevjernika” (Jasin, 69-70).

    Šta koristi umrlim od djela živih je pitanje koje zaslužuje da se konstantno ponavlja, pa u tom kontekstu slijedi tekst koji je već objavljen.

    Oko učenja Kur'ana umrlim učenjaci imaju podijeljeno mišljenje da li uopće sevap i nagrada učenja Kur'ana kada se pokloni umrlim stiže njima, tj. da li im koristi, a složni su da učenje Kur'ana umrlim nije bila praksa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti ashaba, radijallahu anhum.

    Naime, nema razilaženja među učenjacima Ehli sunneta da umrli imaju koristi od djela živih u dvije stvari.

    Prva – ono što je umrli uzrokovao tokom svoga života pa mu teče nagrada nakon njegove smrti, a u ovo ulaze troje: trajna sadaka (tj. uvakufljena džamija i slično), dobro dijete koje dovi svome roditelju i znanje od kojeg se koriste ljudi. Ove tri stvari su spomenute u hadisu kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu (1631): “Kada umre sin Ademov prekida mu se djelo osim u trome: trajnoj sadaci, dobrom djetetu koje mu dovi i znanju od kojeg se koriste oni poslije njega”.

    Druga stvar: dobra djela koja čine drugi ljudi za umrlog, tj. sa nijetom da umrlom stigne nagrada tih djela, od tih stvari su: dova muslimana za umrlog, činjenje istigfara umrlom (traženje oprosta od grijeha), udjeljivanje sadake za njega i obavljanje Hadždža za njega. Za ove četiri stvari su došli šerijatski tekstovi Kur'ana i sunneta koji potvrđuju da umrli ima koristi od njih ako ih živi učini za njega.

    Oko posta za umrlog postoji razilaženje među učenjacima, a ispravno je da umrli od toga ima koristi kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu koje bilježe Buharija (1952) i Muslim (1147): “Ko umre a ostao je dužan post neka posti za njega njegov velij (dijete)”.

    Znači, ovo su djela od kojih umrli ima koristi kada ih za njega učini neko od živih. Da još jednom ponovimo ta djela su: trajna sadaka (tj. uvakufljena džamija i slično) koju je dao umrli, dobro dijete koje dovi svome roditelju, znanje (knjige, predavanja i slično) koje ostavio umrli od kojeg se koriste ljudi, dova muslimana za umrlog, činjenje istigfara umrlom (traženje oprosta od grijeha), udjeljivanje sadake za njega, obavljanje Hadždža za njega i post.

    Sve ovo je potvrđeno u šerijatskim tekstovima i oko njih nema razilaženja među učenjacima osim oko posta.

    Nema razilaženja među učenjacima Ehli sunneta da umrli imaju koristi od djela živih u dvije stvarima.

    Prva – ono što je umrli uzrokovao tokom svoga života pa mu teče nagrada nakon njegove smrti, a u ovo ulaze tri stvari: trajna sadaka (tj. uvakufljena džamija i slično), dobro dijete koje dovi svome roditelju i znanje od kojeg se koriste ljudi.

    Ove tri stavri su spomenute u hadisu kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu (1631): “Kada umre sin Ademov prekida mu se djelo osim u tri stvari: trajnoj sadaci, dobrom djetetu koje mu dovi i znanju od kojeg se koriste oni poslije njega”.

    Druga stvar: dobra djela koja čine drugi ljudi za umrlog, tj. sa nijetom da umrlom stigne nagrada tih djela, od tih stvari su: dova muslimana za umrlog, činjenje istigfara umrlom (traženje oprosta od grijeha), udjeljivanje sadake za njega i obavljanje Hadždža za njega.

    Za ove četiri stvari su došli šerijatski tekstovi Kur'ana i sunneta koji potvrđuju da umrli ima koristi od njih ako ih živi učini za njega.

    Oko posti za umrlog postoji razilaženje među učenjacima, a ispravno je da umrli od toga ima koristi kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu koje bilježe Buharija (1952) i Muslim (1147): “Ko umre a ostao je dužan post neka posti za njega njegov velij (dijete)”.

    Znači, ovo su djela od kojih umrli ima koristi kada ih za njega učini neko od živih. Da još jednom ponovimo ta djela su: trajna sadaka (tj. uvakufljena džamija i slično) koju je dao umrli, dobro dijete koje dovi svome roditelju, znanje (knjige, predavanja i slično) koje ostavio umrli od kojeg se koriste ljudi, dova muslimana za umrlog, činjenje istigfara umrlom (traženje oprosta od grijeha), udjeljivanje sadake za njega, obavljanje Hadždža za njega i post.

    Sve ovo je potvrđeno u šerijatskim tekstovima i oko njih nema razilaženja među učenjacima osim oko posta.

    A što se tiče ostalih dobrih djela poput namaza, učenja Kur'ana i zikrenja sa nijetom da sevap od tih djela ide umrlim, islamski učenjaci imaju podijeljeno mišljenje da li uopće stiže nagrada ovih djela umrlima.

    Takođe, u ovo ulazi i klanje kurbana umrlom, jer o tome nije ništa prenešeno.

    Pa tako imami Ebu Hanife i Ahmed smatraju da ko uradi ova djela i pokloni njihov sevap umrlim da mu to koristi.

    Dok imami Malik i Šafija smatraju da umrli od toga nema koristi. I jedni i drugi su složni da po ovim pitanjima nije prenešeno ništa vjerodostojno. Oni koji smatraju da umrlima koristi učenje Kur'ana i drugih gore spomenutih djela dokazuju to kijasom (analogijom) na ona dobra djela (poput sadake, dove i Hadždža) za koja je došlo u Šerijatu da od njih ima koristi umrli.

    Znači oni nemaju drugog dokaza osim kijasa, tvrdeći da nema razlike između dove, istigfara i sadake od kojih umrli ima koristi kada mu ih pokloni živi i između namaza, učenja Kur'ana i zikra i poklanjanja sevapa istih umrlima.

    Učenjaci koji smatraju da poklanjanje sevapa učenja Kur'ana, klanjanja namaza i zikrenja umrlom ne koristi dokazuju to sa tri dokaza koja vrijedi ovdje spomenuti:

    Prvi: riječi Uzvišenog: “I insanu ne pripada osim ono što je on uradio” (En-Nedžmu 39), u kojima se negira da čovjek ima koristi od tuđih djela. I kažu da je ovo opće pravilo iz kojega se izuzima ono što je došlo od dobrih djela da koristi umrlom u drugim šerijatskim tekstovima.

    Drugi: da učenje Kur'ana (zikrenje i namaz) i poklanjanje sevapa tog djela umrlom nije prenešeno ni riječima niti djelom od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a da tome pouči svoj Ummet imalo je itekako potrebe.

    Takođe, to nije bila praksa ashaba niti tabi'ina.

    Treći koji je ujedno i najjači dokaz: da je pitanje stizanja sevapa nekog djela koje čini živa osoba umrlom stvar gajba, tj. nepoznatog, kojeg jedino Allah zna. A nije nam prenešeno da umrlima stiže sevap učenja Kur'ana kada ga živi pokloni njemu.

    Ovaj drugi stav učenjaka, na čemu su imam Šafija i Malik je bliži ispravnom gledajući na snagu dokaza.

    Prema tome, učenje Kur'ana i poklanjanje nagrade tog učenja umrlom nije prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti ashaba, ridvanullahi alejhim.

    Takođe, poklanjanja hatme i učenje Jasina za dušu umrlog nema osnova u vjerodostojnom sunnetu. Na muslimanu je da čini dobra djela za koja je prenešeno u šerijatskim tekstovima da umrli imaju koristi od njih, jer to je ono što je sigurno.

    Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

    vidi manje
    • 0
    • DIJELI
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  • 0
  • 1 1 Odgovor
  • 354 Pregleda
  • 0 Prati

Sidebar

POSTAVI PITANJE
  • Kako da postavim pitanje?
  • Nemam dovoljno bodova?
  • Zašto moram sakupiti bodove?
  • Hitno mi treba odgovor!

BUDI DIO HAJRA

  1. TROŠKOVI ZA 2022 GODINU
    347 Dana do isteka

PRIJAVA SA PROFILOM

AKTIVNE DAIJE

Prof. Senad Muhić

Prof. Senad Muhić

  • 0 Pitanja
  • 378 Odgovora
DAIJA
Dr. Zijad Ljakić

Dr. Zijad Ljakić

  • 0 Pitanja
  • 146 Odgovora
DAIJA
Prof. Sanin Musa

Prof. Sanin Musa

  • 0 Pitanja
  • 51 Odgovor
DAIJA
Prof. Ersan Grahovac

Prof. Ersan Grahovac

  • 0 Pitanja
  • 5 Odgovora
DAIJA
Prof. Alim Hasanagić

Prof. Alim Hasanagić

  • 0 Pitanja
  • 4 Odgovora
DAIJA
hfz. Fuad Seferagić

hfz. Fuad Seferagić

  • 0 Pitanja
  • 2 Odgovora
DAIJA
Želiš li da ti pošaljemo jednom mjesečno listu novih pitanja sa stranice?

GRUPE

  • PORUKE I POUKE AJETA
    • Javna grupa

    PORUKE I POUKE AJETA

  • VAŠI PRIJEDLOZI
    • Javna grupa

    VAŠI PRIJEDLOZI

  • DOVE – kako doviti
    • Javna grupa

    DOVE – kako doviti

IZREKE DAIJA

  • Izreke daija

    Strah od stajanja pred Allahom Huzejfa el-Meraši je rekao: “Kada bi mi došao melek s neba i obavijestio me da neću vidjeti Vatru svojim očima, te da ću završiti u Džennetu. Međutim, prije toga trebam stati pred Gospodara i da me pita o mojim djelima, potom da me uvede u Džennet,

Čitaj više
  • Popularno
  • Odgovori
  • Anonimno

    Allah kaže da nam je zemlju posteljom učinio, da li to znači da je zemlja ravna?

    • 1 Odgovor
  • Anonimno

    Da li je potreban zaseban abdest za svaki ibadet?

    • 1 Odgovor
  • Nedzmudin

    Koji je najgori oblik škrtosti?

    • 1 Odgovor
  • Prof. Senad Muhić je unio odgovor Alejkumuselam. Nema neko posebno pravilo, osim što taj znak nakon harfa ح čita se kao harf (j) a iza njega…
  • Mustafa je unio odgovor Odgovorio Dr.Zijad Ljakić Poslušajte audio isječak iz predavanja
  • Mustafa je unio odgovor Odgovorio Dr.Zijad Ljakić Poslušajte audio isječak iz predavanja

UGRADI SE OVAJ HAJR

Podržite naš rad mjesečnom pretplatom ili jednokratnom donacijom, Allah vam povećao imetak i korisno znanje, amin.

PatreonPatreon PayPalPayPal

VIŠE OPCIJA ZA DONACIJE

NOVA PITANJA

  • Kako se čita ajet 49 u suri Al-Furkan?
    • Datum: 17 Januara, 2021

    Kako se čita ajet 49 u suri Al-Furkan?

    • Datum: 17 Januara, 2021

    Da li se pod dovom mazluma misli samo na muslimane ili i na nevjernike?

    • Datum: 17 Januara, 2021

    Da li je dozvoljeno da momak koji želi da se oženi u isto vrijeme upoznaje više djevojaka za brak?

    • Datum: 17 Januara, 2021

    Koliko ima ajeta u kojima se govori šta Uzvišeni Allah voli, odnosno šta ne voli?

    • Datum: 17 Januara, 2021

    Kako se orijentisati za nastupanje namaskog vremena, koju vaktiju koristiti?

ANDROID

Pitaj Učene | Islamski Kviz | Moj Namaz | Vaktija | Kur'anske Poruke | N-UM | Minber

APPLE iOS

Pitaj Učene - uskoro | Islamski Kviz | Moj Namaz | Vaktija | Kur'anske Poruke | N-UM

POPULARNI TAGOVI

abdest (395) brak (369) dova (364) islam (272) kur'an (462) namaz (1664) post (590) sihr (246) zekat (244) žena (343)

Explore

  • POČETNA
  • TROŠKOVI ZA 2022
  • DONACIJE
  • KUPI BODOVE
  • SAKUPI BODOVE
  • NAPLATI BODOVE
  • MOB. APLIKACIJE
  • NAGRADNI KVIZ
    • Pokreni kviz
    • Pobjednici kviza
    • Doniraj knjigu za kviz
  • PITANJA
    • Pretraži detaljno
    • Kategorije pitanja
    • Bračni i porodični savjeti
    • Postavi pitanje
    • Kako da postavim pitanje?
    • Zašto moram sakupiti bodove?
  • KORISNICI
    • Prijava
    • Registracija
    • Predloži kategoriju
    • Vaša mišljenja i prijedlozi
    • Svi studenti
  • OBJAVE – POSTOVI
    • Napiši članak
    • Novosti
    • Biografije učenjaka
    • Kur'anske poruke
    • Izreke daija
    • Lijepa riječ
  • FUNKCIONALNOST
    • Redakcija
    • Info
    • Politika privatnosti
    • Uslovi upotrebe
    • Uslovi slanja poruka
    • Daije
    • Urednici
    • Uloge na stranici
    • FAQ – pomoć
    • Analitika
    • Kontakt
  • LINKOVI
    • Mumin Bosna
    • Mesdžid – Lokacije
    • Facebook
    • Twitter
    • Instagram

Footer

Pitaj Učene ®

O

NAŠ NIJJET

Naš nijjet je da prikupimo sva islamska pitanja i odgovore koje su dali islamski učenjaci ehli-sunnet vel-džemat. Prenosimo samo provjerena pitanja sa potpisom i navedenim izvorom. Pridružite nam se i preporučite stranicu prijateljima

PRIJAVI GREŠKU

Email: [email protected]
WhatsApp: +38762645414
Tehnička podrška

ANDROID

Pitaj Učene | Islamski Kviz | Moj Namaz | Vaktija | Kur'anske Poruke | N-UM | Minber

APPLE iOS

Pitaj Učene - uskoro | Islamski Kviz | Moj Namaz | Vaktija | Kur'anske Poruke | N-UM

UGRADI SE U OVAJ HAJR

PatreonPatreonPayPalPayPal

TAGOVI

abdest (395) allah (123) brak (369) djeca (146) dova (364) džennet (140) hadis (237) hadždž (193) hajz (175) islam (272) kur'an (462) liječenje (153) muž (138) namaz (1664) post (590) propis (206) propisi (175) ramazan (179) sihr (246) sunnet (158) vjerovanje (127) zabranjeno (216) zekat (244) zikr (142) žena (343)

LINKOVI

bismillah.ba | minber.ba | putsredine.com | Predaje BiH Daija | El-Fevaid | Sunah Shop BH | Islamske knjige | Izdavačka kuća Ilum | ilm-online.org | delil.org | muminbosna.com | n-um.com | mesdzid.ba | zijadljakic.ba | saff.ba | dzemat-sabah.com | ehlus-sunne.ba | nur-islam.com | hajrudinahmetovic.com | amir-smajic | el-asr.com | islamhouse.com | pozivistine.com | s-d-o.org | spasenje.com | hidayaacademy.com | islamskiedukativni.com | subuluselam.com | mojnamaz.com | islam-pitanja-i-odgovori | Dr. Rusmir Čoković - Blog

© 2020 Pitaj Učene.
design & hosting by
bhwebs.

WhatsApp
Kako bismo vam adekvatno prikazali sadržaj stranice koristimo kolačiće, (eng. cookies), nastavkom korištenja prihvatate "Uslove upotrebe" i Politiku privatnosti Postavke kolačića PRIHVATAM
USLOVI UPOTREBE

Pregled Privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete kroz web stranicu. Od toga se kolačići koji su kategorizirani po potrebi čuvaju u vašem pretraživaču jer su neophodni za rad osnovnih funkcionalnosti web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu da analiziramo i razumijemo kako koristite ovu web stranicu. Ovi će se kolačići pohraniti u vaš preglednik samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost odjave od ovih kolačića. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Obavezni
Uvijek Odobreno

Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za pravilno funkcioniranje web stranice. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice. Ovi kolačići ne pohranjuju nikakve lične podatke.

Ne obavezni

Svi kolačići koji možda nisu posebno potrebni za funkcioniranje web stranice i koriste se posebno za prikupljanje ličnih podataka korisnika putem analitike, oglasa i drugog ugrađenog sadržaja, nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Obavezno je pribaviti pristanak korisnika prije pokretanja ovih kolačića na vašoj web stranici.