Unesi ispravnu email adresu
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Do kada se može učiti sura Kehf?
Blago onom ko redovno uči suru El-Kehf! Redovno učenje ove sure pokazatelj je čovjekova iskrenog vjerovanja i njegove dobrote. U vezi s učenjem ove sure, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je sljedeće: “Ko prouči suru El-Kehf uoči petka imat će svjetlo koje će se protezati od mjesta na kviše
Blago onom ko redovno uči suru El-Kehf! Redovno učenje ove sure pokazatelj je čovjekova iskrenog vjerovanja i njegove dobrote. U vezi s učenjem ove sure, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je sljedeće: “Ko prouči suru El-Kehf uoči petka imat će svjetlo koje će se protezati od mjesta na kojem se nalazi do Drevnog hrama, Kabe” (Ed-Darimi. Ovaj je hadis prihvatao poznati muhadis El-Albani). U drugom hadisu stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko prouči suru El-Kehf petkom imat će svjetlost do sljedeće džume” (El-Hakim i El-Bejheki. Ibn Hadžer i šejh El-Albani prihvatali su ovaj hadis.) Sura El-Kehf uči se petkom, u toku dana ili uoči petka, to jest, u četvrtak navečer, jer dan počinje s akšamom i s njime se i završava. Imam El-Munavi, rahimehullah, u djelu “Fejdul-Kadir ” kaže: “…eto, zbog toga je poželjno suru El-Kehf proučiti petkom ili uoči petka, tako je rekao imam Šafi, Allah njime bio zadovoljan.” A oni učenjaci koji nisu prihvatali navedene hadise kazali su da se sura El-Kehf ne uči uoči petka, već samo petkom.
Upotrebljavanje skraćenice “s.a.v.s.” za epiteton koji se koristi prilikom pisanja Resulullahova, sallallahu alejhi ve sellem, imena nije preporučeno. Hadiski stručnjaci ukazali su da ne treba koristiti skraćenicu “s.a.v.s.” izbjegavajući pisanje salavata “sallallahu alejhi ve sellem”. Onaj ko koristi skraćenicu lišava sebe nagrade za donošenje salavata, a nagradu uskraćuje i čitaocima. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kazuje da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko na mene donose jedan salavat, Allah na njega donese deset salavata” (Ahmed). Ovako je rekao šejh Ibn Usejmin, rahimehullah.
Jesu li postupili spram Allahovih riječi: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56) oni koji umjesto salavata “sallallahu alejhi ve sellem” napišu skraćenicu “s.a.v.s.”? Ibn Džemaa veli: “Pokuđeno je reći: ‘Sallallahu alejhi’ ne dodavši riječi ‘ve sellem’. I pokućeno je upotrebljavati skraćenicu za salavat i skraćenicu ‘r.a.’ za izraz ‘radijallahu anhu’, već oboje treba pisati u izvornom obliku.” Imam Es-Sujuti zapisao je sljedeće: “Čovjek treba koristiti salavat ‘sallallahu alejhi ve sellem’ kad god spomene Resulullahovo, sallallahu alejhi ve sellem, ime, i ne smije dopustiti da mu to dojadi. Onome ko zapostavi donošenje salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uskraćeno je veliko dobro.”
Ovo su izjave islamskih učenjaka koji su živjeli u vremenu kad se za pisanje koristilo pero i mastilo, pa šta bi oni rekli o nama, koji jednim gumbom možemo napisati salavat kakav god želimo, pa i onaj što se uči na drugom sjedenju, i to bez imalo naprezanja?!
Isti status, ako ne i gori, ima upotreba skraćenice “dž.š.”, “s.v.t.”, i drugih skraćenica, uz spominjanje uzvišenog Božijeg imena. Vjerovanje u Svemogućeg Allaha, u Njegovu dobrotu, milost, pravednost, ljepotu, nalaže nam da slavimo Njegovo Biće, prilikom izgovaranja i prilikom pisanja Allahova imena. Koliko običnih ljudi zna šta znači skraćenica “s.v.t.”?! Zar nije bolje i uputnije napisati: “Dragi/Plemeniti/Svevišnji/Milostivi Allah” nego: “Allah, s.v.t.”? Iz vjerodostojnog hadisa znano je da Sveznajući Allah spomene pred melekima onoga ko Njega spomene pred ljudima, pa neka čovjek zato pazi kako će spomenuti (i napisati, također) Allahovo ime. A Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović
Vidi manjeJe li dozvoljeno dati zekat rođacima?
Davanje zekata rođacima kojima pripada zekat, to jest, koji potpadaju pod jednu od osam kategorija, spomenutih u časnom Kur’anu, vrednije je od davanja zekata onima koji čovjeku nisu rodbina. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Materijalna pomoć nevoljniku ima status milostinjeviše
Davanje zekata rođacima kojima pripada zekat, to jest, koji potpadaju pod jednu od osam kategorija, spomenutih u časnom Kur’anu, vrednije je od davanja zekata onima koji čovjeku nisu rodbina. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Materijalna pomoć nevoljniku ima status milostinje, a materijalna pomoću rođaku milostinja je i održavanje rodbinskih veza” (En-Nesai i Et-Tirmizi. Šejh El-Albani ocijenio je ovaj hadis pouzdanim). Međutim, ako se radi o bližnjima siromasima koje čovjek može izdržavati (pa je to dužan), u tom slučaju nije dozvoljeno da njima dadne zekat: to bi se smatralo izbjegavnjem obaveze. Ako čovjek ne može izdržavati svoje bližnje, onda mu je dozvoljeno da im dadne zekat. Ovo je stav šejha Ibn Usejmina, rahimehullah. A Gospodar tvoj, opet, najbolje zna.
Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović
Vidi manjeVaranje poslodavca?
Griješite ako tako uradite. Na svakom od vas je obaveza da radi u svim radnim danima i da ne odsustvuje sa posla. Šejh Ibn Usejmin (Fetve učenjaka dvaju harema, str. 186)
Griješite ako tako uradite. Na svakom od vas je obaveza da radi u svim radnim danima i da ne odsustvuje sa posla.
Šejh Ibn Usejmin
(Fetve učenjaka dvaju harema, str. 186)
Vidi manjeDa li se žena može liječiti kod doktora ako ima doktorica?
Ako se radi o istoj specijalnosti u kojoj su doktor i doktorica na jednakom stepenu vještine i sposobnosti, ženi nije dozvoljeno da ide kod doktora, jer nema potrebe za tim. Međutim, ako doktor bude stručniji i na većem stepenu znanja od doktorice, ženi je dozvoljeno da se liječi kod njega, jer se rviše
Ako se radi o istoj specijalnosti u kojoj su doktor i doktorica na jednakom stepenu vještine i sposobnosti, ženi nije dozvoljeno da ide kod doktora, jer nema potrebe za tim. Međutim, ako doktor bude stručniji i na većem stepenu znanja od doktorice, ženi je dozvoljeno da se liječi kod njega, jer se radi o potrebi, a potreba dozvoljava ovakve i slične stvari.
Šejh Ibn Usejmin
(Fetve učenjaka dvaju harema, str. 218)
Vidi manjeJeli dozvoljena plastična estetska operacija?
Plastične operacije mogu biti dvojake: 1. operacija kojom se uklanja deformacija nastala zbog saobraćajne nezgode i slično. U ovome nema smetnje niti grijeha, jer je Vjerovjesnik, ﷺ, dozvolio čovjeku kojem je bio otkinut nos u borbi da napravi sebi nos od zlata; 2. operacija koja je suvišna i ne izvviše
Plastične operacije mogu biti dvojake:
1. operacija kojom se uklanja deformacija nastala zbog saobraćajne nezgode i slično. U ovome nema smetnje niti grijeha, jer je Vjerovjesnik, ﷺ, dozvolio čovjeku kojem je bio otkinut nos u borbi da napravi sebi nos od zlata;
2. operacija koja je suvišna i ne izvodi se zbog otklanjanja deformacije, nego zbog uljepšavanja. Ovakva je operacija haram i nije dozvoljena, jer je Vjerovjesnik, ﷺ, prokleo ženu koja čupa obrve i kojoj se one čupaju, onu koja upliće i kojoj se upliće tuđa kosa i onu koja tetovira i kojoj se vrši tetovaža. Ona je zabranjena i zbog toga što se njome vrši uljepšavanje, a ne uklanjanje deformacija. Što se tiče studenta koji u svom programu studija ima plastičnu hirurgiju, ne smeta da to izučava, ali ne smije to prakticirati u slučajevima koji su zabranjeni. I ne samo to, nego on treba savjetovati onome ko želi da to uradi, da to ne čini jer je to zabranjeno (haram), jer možda bi savjet koji dođe od ljekara bio prihvatljiviji ljudima.
Šejh Ibn Usejmin
Fetve o ženskim pitanjima, str. 170, sakupio Muhammed el-Musnid
Vidi manjePlaćanje za učenje Kur'ana?
Ovo je novotarija od koje nema nagradu niti učač, niti mrtva osoba. Onaj koji uči Kur’an za novac, uči radi ovosvjetske koristi, a svako dobro djelo koje se čini u ime dunjalučke koristi ne približava Allahu, subhanehu ve te’ala, i za takvo djelo nema nagrade. Shodno ovome, pomenuto djelo (tj. plaćaviše
Ovo je novotarija od koje nema nagradu niti učač, niti mrtva osoba. Onaj koji uči Kur’an za novac, uči radi ovosvjetske koristi, a svako dobro djelo koje se čini u ime dunjalučke koristi ne približava Allahu, subhanehu ve te’ala, i za takvo djelo nema nagrade.
Shodno ovome, pomenuto djelo (tj. plaćanje učača radi učenja Kur’ana mrtvima) je beskorisno i ukazuje na upropaštavanje imetka nasljednicima mrtve osobe. Zato se treba kloniti ove ružne pojave; tj. novotarije. (Šejh Ibn Usejmin, “El – medžmu ‘us – semin”)
ŠEJH IBN USEJMIN
Vidi manjePotiranje lica rukama nakon dove?
Potiranje lica nakon dove nije propisano u islamu. Do nas je došao veliki broj predaja o tome kako je Allahov Poslanik, alejhis-selam, dovio svome Gospodaru, ali se ne spominje da je nakon dove potirao svoje lice. Oni koji kažu da se treba potirati lice nakon dove za dokaz uzimaju hadise koji nisu vviše
Potiranje lica nakon dove nije propisano u islamu. Do nas je došao veliki broj predaja o tome kako je Allahov Poslanik, alejhis-selam, dovio svome Gospodaru, ali se ne spominje da je nakon dove potirao svoje lice.
Oni koji kažu da se treba potirati lice nakon dove za dokaz uzimaju hadise koji nisu validni, i koji ne pojačavaju jedni druge.
O potiranju lica nakon dove islamski učenjaci su rekli sljedeće:
Šejhul-Islam Ibn Tejmijje rekao je: ”Što se tiče podizanja ruku prilikom dove, o tome postoji veliki broj sahih hadisa, dok za potiranje lica nakon dove postoji jedan ili dva hadisa, koji se ne mogu uzeti kao dokaz.” (Medžmu’ul-fetava, 22/519)
Kaže El-Iz b. Abdu-Selam: ”Potiranje lica nakon dove može raditi samo neznalica.” ( Fetava El-Iz b. Abdu-Selam, str. 47.)
Kako nije dozvoljeno potiranje lica, tako isto nije dozvoljeno potirati ostale dijelove tijela nakon dove. Upitan je šejh Muhamed Salih el-Usejmin o potiranju lica nakon dove, pa je rekao: ”Potiranje lica nakon dove nije sunnet Allahovog Poslanika, alejhis-selam. Poznato je da je Allahov Poslanik, alejhis-selam, dizao ruke na hutbi prilikom džume i kada bi molio Allaha za kišu, ali se ne prenosi da je nakon dove potirao svoje lice.”
(Medžmu’ul-fetava Ibn Usejmin, 14/ pitanje 781.)
Odgovorio: Sadik Turković, prof
Vidi manjeSmije li muž udarati ženu?
Uzvišeni Allah kaže: “A prema njima se lijepo ophodite.” “One imaju isto toliko prava koliko i dužnosti, po zakonu…” Mužu nije dozvoljeno da udara svoju suprugu, osim u granicama koje je Uzvišeni Allah dozvolio i šerijat odredio, kao što se navodi u časnoj Knjizi: “A one čije se neposlušnosti pribojviše
Uzvišeni Allah kaže: “A prema njima se lijepo ophodite.”
“One imaju isto toliko prava koliko i dužnosti, po zakonu…”
Mužu nije dozvoljeno da udara svoju suprugu, osim u granicama koje je Uzvišeni Allah dozvolio i šerijat odredio, kao što se navodi u časnoj Knjizi:
“A one čije se neposlušnosti pribojavate vi posavjetujte, a onda se od njih u postelji rastavite, pa ih i udarite, pa kada vam postanu poslušne, onda ništa protiv njih ne poduzimajte.”
Zatim, muž ne treba žuriti s takvim postupcima, jer kada muž udara ženu, onda to prouzrokuje loš suživot među njima, a zatim odvajanje…
Šejh Ibn Usejmin
(Fetve učenjaka dvaju harema, str. 160)
Vidi manjeKako da izdvojim fidju za jedan propušteni dan posta?
Alejkumus-selam! Ako je u pitanju bolestan čovjek, čijem se ozdravljenju nadamo, obaveza mu je sačekati ozdravljenje nakon kojeg će postom nadoknaditi propuštene dane ramazanskog posta, shodno ajetu: “A ko bude bolestan ili na putu – onda će se isti broj dana kasnije napostiti!” (El-Bekara, 184) Akoviše
Alejkumus-selam! Ako je u pitanju bolestan čovjek, čijem se ozdravljenju nadamo, obaveza mu je sačekati ozdravljenje nakon kojeg će postom nadoknaditi propuštene dane ramazanskog posta, shodno ajetu: “A ko bude bolestan ili na putu – onda će se isti broj dana kasnije napostiti!” (El-Bekara, 184)
Ako je u pitanju bolest za koju se ne nadamo da ima lijeka, obaveza je nahraniti siromaha za svaki propušteni dan posta i nije uvjet da broj siromaha bude srazmjeran broju propuštenih dana, već je dozvoljeno da sav kefaret – iskup, date jednom čovjeku – siromahu, jer je svaki dan zaseban ibadet. Imam El-Merdavi u djelu El-Insaf, kaže: “Dozvoljeno je dati svu hranu jednom siromahu, odjedanput, bez ikakvog razilaženja među učenjacima!”
Što se tiče vrste hrane, dozvoljeno je skuhati i pripremiti hranu, te pozvati ljude na ručak ili večeru, a može im se dati i nepripremljena hrana. Količina hrane koja se udjeljuje iznosi jedan mudd – pregršt hrane za svaki dan, što u gramima iznosi otprilike 750 grama hrane. Hanbelije smatraju da je obaveza udijeliti jedan pregršt pšenice ili pola sāa, tj. dva mudda –pregršta, ostale hrane, što je sigurnije i bolje.
Ibn Kudama, rhm., kaže: “Ako je ovo jasno, obaveza je prilikom hranjenja siromaha dati pregršt pšenice ili pola sāa, tj. dva mudda – pregršta, datula ili ječma. Razilaženje u ovom pitanju slično je razilaženju u pogledu hranjenja siromaha kada je u pitanju keffaret za prekršaj spolnog općenja u toku ramazanskog posta.”
Ibn Usejmin, rhm., kaže: “Dva su načina udjeljivanja hrane:
da se pripremi hrana i jelo te da se pozovu siromašni ljudi, shodno propuštenim danima posta, kako je činio i Enes b. Malik, r.a., u svojoj starosti;
2. da se udijeli nepripremljena hrana – pregršt pšenice ili pola sāa neke druge hrane mimo pšenice. Pregršt pšenice je četvrtina sāa koji je odredio Poslanik, s.a.v.s., a koji se sastojao od četiri mudda – pregršta. Uz navedeno treba dodati malo mesa i sl., kako bi se maksimalno ispunile Allahove, dž.š., riječi: “A oni koji nisu u stanju postiti neka izvrše fidju – neka nahrane siromaha!” (El-Bekara, 184)
Dakle, ispravno ste razumjeli to što ste čuli od daija. Možete spremiti hranu ili je udijeliti nepripremljenu u namirnicama, specifičnim za mjesto i podneblje u kojem živite, ravnajući se po tome – koliko propuštenih dana, toliko hrane, po glavi siromaha, a Allah, dž.š., najbolje zna.
Pogledati: http://fatwa.islamweb.net/fatwa/index.php?page=showfatwa&Option=FatwaId&Id=126248
Odgovorio: Sead ef. Jasavić, prof. fikha
Vidi manjePropis željenja smrti zbog nevolje koja zadesi
Ukoliko osoba zaželi smrt zbog nevolje koja je zadesi, učinila je ono što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio kada je rekao: “Neka niko od vas ne zaželi smrt zbog nevolje koja ga zadesi, a ako već mora, neka kaže: ‘Moj Allahu , poživi me dok je život dobar za mene, i usmrti meviše
Ukoliko osoba zaželi smrt zbog nevolje koja je zadesi, učinila je ono što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio kada je rekao: “Neka niko od vas ne zaželi smrt zbog nevolje koja ga zadesi, a ako već mora, neka kaže: ‘Moj Allahu , poživi me dok je život dobar za mene, i usmrti me kada smrt bude bolja za mene.'” Nije dozvoljeno onome koga je zadesila nevolja, tjeskoba ili problem da zaželi smrt, nego treba da se strpi, računa na nagradu kod Uzvišenog Allaha i čeka olakšanje na osnovu riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Znaj da je pobjeda sa strpljenjem, da je utjeha sa žalosti, i da je s teškoćom olakšanje. Neka zna svako onaj koga je zadesila kakva nevolja, da je ona iskup za grijehe koje je počinio, i ne zadesi vjernika briga, tuga, niti uznemirenje, a ni ubod trna a da mu Allah zbog toga ne oprosti grijehe.” Sa strpljenjem i računanjem na nagradu postiže stepen strpljivih, visoki stepen za čije je stanovnike Uzvišeni Allah rekao: ”A ti obraduj strpljive, one koje kada ih kakva nevolja zadesi kažu: ‘Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti.”’ Mislim da je zapažanje ove žene koja ne vidi rješenje za svoje probleme osim smrti pogrešno, jer smrću se ne umanjuju problemi, štaviše mogu se povećati, jer koliko ljudi umre u nevolji zbog problema ili uznemirenja, a bili su nemarni prema svojoj duši, nisu molili za oprost grijeha, niti se pokajali Uzvišenom Allahu, tako da im smrt biva ubrzanje kazne, a da su ostali u životu i Allah ih uputio ka pokajanju i traženju oprosta, strpljenju, podnošenju teškoća i čekanju olakšanja , bilo bi to za njih veliko dobro.
Na tebi je da se strpiš, računaš na nagradu i čekaš olakšanje od Uzvišenog Allaha, Koji je u Svojoj Knjizi rekao: ”Ta zaista je s teškoćom olakšanje.” I rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Znaj da je pobjeda sa strpljenjem, da je utjeha sa žalosti, i da je s teškoćom olakšanje.”
Šejh Ibn Usejmin
Prevela: Umu Muhamed, studentica Kulijet el-benat el-edebijje u Rijadu (Dirasat islamijje) iz knjige ”Fetavetul-mer`ah”
Vidi manje