Esselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu Imam jedno pitanje vezano za ispravno učenje Kur’ana. Naime, svjedoci smo hvala Gospodaru, da se ljudi iz naše okoline postepeno vraćaju vjeri. Međutim, ...
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu, neka je salavat i selam na posljednjeg Vjerovjesnika, a zatim: Odgovor na ovo pitanje se vraća na propis transkripcije Kur'ana o čemu su pisali neki učenjaci. Pod transkipcijom kur'anskih sura se podrazumijeva pisanje kur'anskih slova i riječi nearapskimčitaj više
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu, neka je salavat i selam na posljednjeg Vjerovjesnika, a zatim:
Odgovor na ovo pitanje se vraća na propis transkripcije Kur’ana o čemu su pisali neki učenjaci. Pod transkipcijom kur’anskih sura se podrazumijeva pisanje kur’anskih slova i riječi nearapskim pismom onome ko ne zna čitati na arapskom kako bi lakše čitao.
Na primjer, ako Japanac primi islam, ne zna ni čitati ni pisati na arapskom a hoće napamet naučiti Fatihu ili neku kraću suru kako bi mogao klanjati namaz, pa napiše te sure na japanskom kako bi lakše naučio.
Po ovom pitanju nema konsensuza nego učenjaci imaju podijeljeno mišljenje:
1. Skupina smatra da je to šerijatski zabranjeno (El-Burhanu fi ulumil-Kur’an 1/380)
Njihovi argumenti su:
A- analogno na zabranu čitanja Kur’ana na nearapskom jeziku.
Komentar: ova analogija je neispravna jer razlog zabrane čitanja Kur’ana na nearapskom jeziku je zbog toga što to pročitano ne bi bio Kur’an.
B- ako je zabranjeno pisanje Kur’ana mimo Osmanovog rukopisa, preče je da bude zabranjeno pisanje nearapskim pismom.
Komentar: također, ova analogija je neispravna jer se zabrana pisanja Kur’ana mimo Osmanovog rukopisa odnosi na pisanje unutar Mushafa a ne van Mushafa, a mesela o kojoj mi govorimo je pisanje transkpikcije kur’anskih sura van Mushafa.
2. Druga skupina dozvoljava (El-Mebsut, 1/37)
Dokazuju sljedećim:
A- predajom od Selmana Farisija, radijallahu anhu, da je grupa ljudi iz Perzije tražila od njega da im napiše nešto iz Kur’ana, pa im je napisao Fatihu na perzijskom pismu.
Komentar: Ova predaja je slaba tj.preciznije rečeno ona nema seneda (lanca prenosilaca), navode ju hanefije u svojim knjigama dokazujući sa njom mišljenje Ebu Hanife da je dozvoljeno učiti Kur’an u namazu sa prijevodom sure. Prema tome, i sama predaja je slaba i značenje je upitno jer se iz nje može razumjeti da je napisao skupini Perzijanaca prijevod Fatihe i transkipciju Fatihe.
Odabrano mišljenje je dozvola transkipcije kraćih kur’anskih sura onima koji nisu u stanju da nauče arapsko pismo. Nema prihvatljivog šerijatskog argumenta koji to zabranjuje a potreba za time je poznata.
Ve billahi tevfik
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa njegove zvanične Facebook stranice:
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=338450520978991&id=100044421369912
Alejkumusselam Postoje dvije vrste grešaka koje se prave prilikom učenja Kur’ana: 1. Velike i jasne greške Primjer tome jeste da se umjesto jednog slova izgovori drugo ili umjesto jednog samoglasnika izgovori drugi. Ovakve greške su zabranjene i griješan je onaj ko ih čini. 2. Male ili manje vidljivčitaj više
Alejkumusselam
Postoje dvije vrste grešaka koje se prave prilikom učenja Kur’ana:
1. Velike i jasne greške
Primjer tome jeste da se umjesto jednog slova izgovori drugo ili umjesto
jednog samoglasnika izgovori drugi. Ovakve greške su zabranjene i
griješan je onaj ko ih čini.
2. Male ili manje vidljive greške
Primjer tome jeste da se izostavi izgovaranje kroz nos, da se skrati
dužina ili produži tamo gdje treba skratiti i sl. Ovakve greške pokuđene
su kod učenjaka kiraeta, a postoji stav i da su zabranjene.
Onome ko griješi u učenju Fatihe, na način da se tim greškama mijenja
značenje, nije ispravan namaz i obaveza mu je naučiti ispravno suru
Fatihu.
Ako i pored truda kojeg uloži, nije u stanju ispraviti greške, onda
Allah nikog ne opterećava preko mogućnosti.
Međutim, takva osoba ne može biti imam osim onome ko je kao i ona ili
još više griješi u pogledu Fatihe.
Onaj ko ne želi naučiti ispravno makar Fatihu, a ima priliku da to nauči, njegov namaz je upitan, a onaj ko pravi velike greške tokom učenja Kur’ana općenito, bez želje da ih ispravi, ima grijeh
vidi manjeDvije nagrade koje se spominju u hadisu za onoga koji muca, odnose se na čovjeka se koji trudi, a onaj ko se ne trudi, ima grijeh.