Primjetno je da mnogi vjernici praktičari sa našeg govornog podneblja nisu dovoljno upoznati sa osnovama šiitskog vjerovanja. Rijetki su oni koji podrobnije poznaju razlike i suštinu vjerovanja ove sekte koja se polahko ali sigurno širi među bosanskim muslimanima. Širenju šiizma u našoj domovini svakako je doprinijela i neobaviještenost muslimana o osnovama šitskog vjerovanja i njihovim najvjerodostojnim knjigama.

Osam je glavnih knjiga na koje se šije dvanaestoimamije oslanjaju kada su u pitanju predaje od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njihovih imama. Ove knjige šiitska ulema naziva ‘Osam sveobuhvatnih’. Mi ćemo se ukratko osvrnuti na njihovu prvu i najvjerodostojniju knjigu.

Muhamed b. Jakub el-Kulejni (329. A.H.) u periodu od dvadeset godina, napisao je knjigu poznatu pod nazivom ‘El-Kafi’ (Dovoljan). Riječ je o šiitskoj hadiskoj zbirci čiji prvi dio obrađuje akaidske teme i nosi naziv ‘Usulul-Kafi’ dok je drugi dio posvećen fikhskoj tematici i nazvan je ‘Furu’l-Kafi’. Iako se šitski učenjaci razilaze po pitanju broja predaja koje je Kulejni zabilježio u Kafiju oni se ipak slažu na činjenici da broj predaja nije manji od šesnaest hiljada. Hvaleći sopstveno djelo, Kulejni veli da je ‘Kafi’ predočio šiitskom posljednjem, skrivenom imamu koji je kazao: “Ovo je dovoljno (kafi) našim sljedbenicima.“ (Mukadimetul-Kafi, 1/25)

Šiitska ulema o Kafiju

Šiije smatraju da je Kulejnijev Kafi daleko vjerodostojniji od Buharijinog Sahiha. Shodno ovome, Kafi je, prema njihovom tumačenju, nakon Kur’ana najvjerodostojnija i najveličanstvenija knjiga ikad napisana. U samom uvodu Kulejni tvrdi da su sve predaje koje je naveo u Kafiju vjerodostojne (sahih) i zabilježene od povjerljivih prenosilaca te kao takve dovoljne svakom onome ko traga za znanjem i istinom. (Mukadimetul-Kafi, 1/7)
Šiitski učenjak Ali b. Ekber El-Gifari, u svome komentaru Kafija spominje jednoglasni konsenzus (idžma’) po pitanju vjerodostojnosti predaja koje je Kulejni zabilježio u Kafiju.
Pogledajmo šta o Kafiju kažu neki od najvećih šiitskih učenjaka.

Hasan b. Fadl et-Tabresi kaže: „Kafi je među ostalim knjigama kao sunce među zvijezdama. Onaj ko pogleda iskreno neće biti u potrebi da provjerava njegove prenosioce, a ako opet pogleda iskreno biće zadovoljan i siguran da su hadisi u njemu vjerodostojni i ispravni.“ (Mustedrekul-Vesail, 3/532)

Abbas el-Kummi kaže: „Kafi je najbolja islamska knjiga i najveličanstvenije djelo kod šiija dvanaestoimamija kod kojih slična knjiga nije napisana. Muhamed Emin El-Istirabadi govoreći o vrijednostima Kafija veli: ‘Čuli smo od naših šejhova i učenjaka da u islamu nije napisana knjiga slična i dostojna Kafiju.“ (El-Kuna vel-elkab, 3/98)

Abdulhusejn Šerefuddin El-Musevi kaže: „Od svih knjiga najbolje su četiri na koje se šiije imamije oslanjaju u pitanjima vezanim za vjerovanja i propise, a od tih knjiga Kafi je najstarija, najveličanstvenija, najbolja i najvjerodostojnija.“ (El-Muradže’at, stavka br. 110)
El-Hur el-Amili kaže: „Autori najvjerodostojnih knjiga su ustvrdili da su predaje u njihovim knjigama vjerodostojne, pa ako imaš pouzdanje u ove autore onda moraš prihvatiti ono što kažu i ono što su prenijeli.“ (Vesailu-Š’ia, 20/104)

Prethodno spomenuti, a i mnogi drugi šiitski učenjaci, slažu se da je Kafi njihova najvjerodostojnija knjiga ikad napisana. Ako je Kafi, shodno njihovom svjedočenju, najvjerodostojnija knjiga, onda nema smetnje da pogledamo šta se u toj knjizi nalazi. U narednim redovima navest ćemo određene dijelove iz Kafija, naravno, riječ je o prevodu ali je original svakako dostupan onima koje žele da podrobnije izuče ovo djelo.
Pročitajte i razmislite da li zdrav razum prihvata ovakvo nešto? Da li je ovo vjera koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem nama dostavio?

Imamet kao srž vjerovanja

Jedno od poglavlja svoje knjige Kulejni je naslovio: ‘Poglavlje o tome da imami znaju kada će umrijeti i da ne umiru osim svojevoljno.’ (Kafi, 1/258) Tako kaže Kulejni a Uzvišeni Allah kaže: „…a čovjek ne zna šta će sutra zaraditi i ne zna čovjek u kojoj će zemlji umrijeti.“ (Lukman, 34)

Jedno od narednih poglavlja Kulejni je naslovio: ‘Poglavlje o tome da imami znaju ono što je bilo, i ono što biva te da njima ništa nije skriveno.’ (Kafi, 1/260) Tako kaže Kulejni a Uzvišeni Allah kaže: „Allahu ništa nije skriveno ni na Zemlji ni na nebu“ (Ali Imran, 5) i kaže Uzvišeni: „On skriveno (gajb) zna i On gajb Svoj ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere.“ (El-Džin, 26-27)

Kulejni u svojoj knjizi spominje još jedno veoma diskutabilno poglavlje u kojem stoji da je posjeta Husejnovog, a.s. kabura vrijednija od dvadest hodoćašća u Mekki. (Kafi, 4/59)
U šitskom hadisi-kudsiju stoji da je Allah dž.š. rekao: „O Muhammede, Ja sam tebe i Aliju stvorio u svjetlosnoj formi kao dvije duše prije nego što sam stvorio nebesa, zemlju i Arš. Zatim sam spojio vaše dvije duše u jednu. Nakon toga sam tu jednu dušu podijelio na dvoje a zatim te dvije polovice na dvoje pa su to postale četiri duše. Muhammedova jedna, Alijina jedna te Hasanova i Husejnova po jedna. Zatim je Allah stvorio Fatimu od svjetla kao dušu bez tijela.“ (Kafi, 1/365)

Šije vjeruju da su Alija, radijallahu anhu i njegovi potomci jedini legitimni nasljednici Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Vjerovanje u imamet Alijinih, radijallahu anhu, potomaka čini okosnicu šitske sekte.

Šta Kulejni kaže o imametu i imamima?

Prenosi se od Ebu Abdullaha (Džafer b. Muhammed, šesti šiitski imam) da je rekao: „Ko za imama uzme nekog koga Allah nije odredio da bude imam taj je počinio širk.“ (Kafi, 1/305)
Neslijeđenje i nevjerovanje u imamet Alijinih, radijallahu anhu, sljedbenika za sobom povlači tešku kaznu. Shodno jednoj predaji u Kafiju, odredište svih onih koji ne budu slijedili imame bit će Sekar (dio Džehennema). Ebu Abdullah prenosi predaju u kojoj navodi razlog zbog kojeg će ljudi ući u Sekar. Odgovor na pitanje: „Šta vas je dovelo u Sekar?“, glasi: Nismo bili od onih koji su slijedili imame.“ (Kafi, 1/347)

Na drugom mjestu Kulejni bilježi predaju od Ebu Abdullaha u kojoj stoji: „Allahove riječi: ‘…lijepa riječ je kao lijepo drvo: korijen mu je čvrsto u zemlji a grane prema nebu.’, znače da je Allahov Poslanik korijen a Alija stablo dok su grane imami njihovi potomci.“ (Kafi, 1/355) Shodno onome što stoji u Kafiju jedini legitimni halifa nakon Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem je Alija, radijallahu anhu, i on je ujedno prvi od dvanaest šiitskih imama. Šije uopće ne priznaju Ebu Bekra, radijallahu anhu, Omera, radijallahu anhu i Osmana, radijallahu anhu, kao legitimne halife. Shodno šiitskom vjerovanju Alija, radijallahu anhu, je prvi halifa a svi ostali šiitski imami dolaze iz njegove loze. Ako pogledamo predaju u kojoj su imami opisani s pravom se možemo zapitati da li su oni uopće bili ljudi. Naime, Ebu Džafer (Muhammed b. Ali el-Bakir, peti šiitski imam) prenosi sljedeću predaju u kojoj stoji: „Imam ima deset znakova: rađa se čist, obrezan, zemljom odmah kroči uzdignute glave izgovarajući dva šehadeta, ne odžunupi se nikad, oko njegovo spava ali ne i srce, ne zijeva niti se proteže, vidi iza sebe kao sto vidi i ispred sebe, njegov vjetar i izmet imaju miris miska.“ (Kafi, 1/319)

Magarac kao prenosioc

Jedna od najčudnijih predaja u Kulejnijevoj knjizi svakako je ona čiji je prenosilac ni manje ni više nego magarac. Da, riječ je o životinji a cijela predaja u čijem se lancu nalazi jedan magarac glasi ovako: “Od vladara pravovjernih (Alije, radijallahu anhu) se prenosi da je Ufejr – Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, magarac rekao: „O Allahov Poslaniče, dao bih za tebe i oca i majku, zaista mi je otac pričao a njemu njegov otac da je njegovog djeda otac rekao da je bio sa Nuhom a.s. na lađi, pa ga je Nuh a.s. pomilovao po sapinama i kazao: ‘Iz kičme ovog magarca izaći će magarac kojeg će jahati najodabraniji i posljednji Vjerovjesnik’, pa hvala Allahu koji me učinio tim magarcem.“ (Kafi, 1/237)

Ovo je kap iz mora predaja koje sadrži Kafi. Ako u njihovoj najvjerodostojnijoj knjizi nalazimo ovakve predaje, kakve tek predaje možemo naći u ostalim šiitskim knjigama. Iz ove i sličnih knjiga šije crpe svoja ubjeđenja. Njihova vjera počiva na temeljima koji su sagrađeni upravo na onome što sadrži Kafi i druge knjige. Naša je dužnost da se upoznamo sa njihovim vjerovanjem kako ne bismo potpali pod uticaj šiitskih misionara i zapali u ralje šitske sekte.

mr. Fahret Kadrić
Asr, br. 41.
minber.ba

vidi manje