Unesi ispravnu email adresu
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
JE LI VITR-NAMAZ VADŽIB ILI SUNET?
Alejkumusselam. Vitr namaz je po skoro svim učenjacima ovog Ummeta potvrđeni sunnet. U tome se izdvojio jedino Ebu Hanife time što je smatrao da je vitre vadžib klanjati. Kaže učenjak Ibn Munzir: "Ne znam nikoga da se složio sa Ebu Hanifom u ovome". Prenosi se od Alije, radijallahu anhu, da je rekaoviše
Alejkumusselam.
Vitr namaz je po skoro svim učenjacima ovog Ummeta potvrđeni sunnet. U tome se izdvojio jedino Ebu Hanife time što je smatrao da je vitre vadžib klanjati.
Kaže učenjak Ibn Munzir: “Ne znam nikoga da se složio sa Ebu Hanifom u ovome”. Prenosi se od Alije, radijallahu anhu, da je rekao: “Zaista vitre namaz nije strogo propisani namaz, niti je poput pet propisanih farzova, nego je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao vitre i rekao: “O sljedbenici Kur'ana, klanjajte vitr jer zaista je Allah vitr (neparan) i voli vitr”. Ovu predaju bilježe Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Madže. A u rivajetu kod Nesaija je ovaj rivajet od Alije, radijallahu anhu, došao sa ovim riječima: “Vitr namaz nije stroga obaveza poput pet propisanih namaza, nego je sunnet koji nam je uveo u praksu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem”.
Takođe, od jasnih dokaza da vitr nije vadžib su hadisi u kojima je došlo da je Allah propisao i učinio obaveznim da klanjamo samo pet farz namaza poput hadisa kojeg bilježe Buharija i Muslim u kojem je došlo da je beduin pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je čuo da mu je Allah propisao pet farz namaza u toku dana i noći, pa mu je to potvrdio. A onda ga je beduin upitao: Jesam li ja obavezan klanjati nešto mimo ovih pet farz namaz, a on mu je odgovorio: “Ne, osim da dobrovoljno klanjaš”. A ovaj događaj sa beduinom se desio kada su dolazile delegacije iz raznih plemena na godinu ili dvije prije smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, što znači da je to zadnji propis po pitanju farz i sunnet namaza.
Vitr namaz je potvrđeni sunnet koji musliman treba nastojati da klanja, međutim ako ga izostavi nema grijeha, jer je njega samo preporučeno klanjati a ne vadžib, pogotovo ako to izostavljanje ima opravdan razlog.
Prema tome, tvoja kolegica nije u pravu kada kaže da je ostavljanje vitra kao i ostavljanje jacije namaza, jer to što ona kaže se kosi sa onim što prenešeno u jasnim hadisima i onome na čemu su učenjaci ovog Ummeta. Pa čak i Ebu Hanife koji smatra da je vitr vadžib (a što nije ispravno) nije izjednačio vitr namaz sa pet farz namaza (sabahom, podne, ikindijom, akšamom i jacijom).
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeKLANJANJE SAMO FARZOVA
Ono što je Uzvišeni Allah zadužio jednog muslimana po pitanju klanjanja namaza i ono zašto će biti pitan na Sudnjem danu, to su samo pet farz namaza, tj. dva rekata sabaha, četiri podne namaza, četiri ikindije, tri akšama i četiri jacije. Potvrđeni i nepotvrđeni suneti, vitr-namaz i drugi nafila-namviše
Ono što je Uzvišeni Allah zadužio jednog muslimana po pitanju klanjanja namaza i ono zašto će biti pitan na Sudnjem danu, to su samo pet farz namaza, tj. dva rekata sabaha, četiri podne namaza, četiri ikindije, tri akšama i četiri jacije. Potvrđeni i nepotvrđeni suneti, vitr-namaz i drugi nafila-namazi (duha-namaz, kijamu-lejl i slično) nisu obavezni namazi zbog čijeg izostavljanja musliman ima grijeh.
Po idžmau učenjaka klanjanje sunneta uz pet farz namaza nije vadžib, dozvoljeno ih je izostaviti i u tom izostavljanju nema nikakvog grijeha. Onaj ko ne bi klanjao nikako sunnete, tim djelom bi radio ono što je suprotno Sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, međutim, u tome ne bi imao grijeha niti bi bio kažnjen zbog toga.
Od dokaza kojih ima mnogo a koji ukazuju da je musliman obavezan klanjati samo pet farz namaza (mimo džume koja se klanja umjesto podne-namaza i mimo bajram-namaza oko čije obaveznosti postoji veliko razilaženje) je hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima a u kojem je došlo da je beduin pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je čuo da mu je Allah propisao pet farz namaza u toku dana i noći, pa mu je on to potvrdio.
A onda ga je beduin priupitao: Jesam li ja obavezan klanjati nešto mimo ovih pet farz namaz, a on mu je odgovorio: “Ne, osim da dobrovoljno klanjaš”. Ovaj događaj sa beduinom se desio kada su dolazile delegacije iz raznih plemena na godinu ili dvije prije smrti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, što znači da je to zadnji propis po pitanju farz i sunnet namaza.
Prema tome, nema smetnje da ne klanjaš sunnete dok si na poslu zbog spomenutog razloga, pa čak da ih ne klanjaš ni kada si i kod kuće nemaš grijeha. S tim da musliman treba nastojati da uz farz namaze klanja potvrđene sunnete i da ustrajava u tome, jer je to bila praksa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. A ako si u mogućnosti da naklanjavaš propuštene sunnete, to je mustehab jer je prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je naklanjavao potvrđene sunnete.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeIMAMET ŽENE MUŠKARICMA
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Ako je žena imam, tj. predvodi u namazu, neophodno je razlikovati dva stanja: da žena predvodi žene u namazu i da žena predvodi muškarce u namazu. Prvo stanje: predvođenje žene dviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Ako je žena imam, tj. predvodi u namazu, neophodno je razlikovati dva stanja: da žena predvodi žene u namazu i da žena predvodi muškarce u namazu.
Prvo stanje: predvođenje žene džemat žena
Oko imameta (predvođenja) žene džemat žena učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Ono što se prenosi od učenjaka može se svrstati u nekih pet mišljenja (El-Mugni 2/35).
1- Kaže skupina učenjaka da je mustehab ženama kada klanjaju same u džematu da ih jedna od njih predvodi. Ovo se prenosi od Aiše i Ummu Seleme, radijallahu anhuma, od ‘Ata’, Sevrija, Evzai'ja, Šafije, Ishaka i Ebu Sevra.
2- Grupa učenjaka smatra da je to samo dozvoljeno a ne mustehab, a ovo je rivajet od imama Ahmeda.
3- Drugi kažu da je mekruh da žena predvodi namaz žena a ako to urade ispravan im je namaz. Ovo je stav hanefija.
4- Skupina kaže da je to ženama dozovljeno pri klanjanju nafile (poput teravije) a ne pri klanjanju farz namaza. Na ovome su Š'abi, Nehai’ i Katade.
5- A grupa učenjaka smatra da nije dozovljeno ženi da predvodi džemat žena ni u farz namazima niti nafilama. Na ovome su Hasan El-Basri i Sulejman ibn Jesar.
A kaže imam Malik: “Žena nikada ne treba da predvodi (namaz)”.
Ispravno mišljenje je da je ženi dozvoljeno da predvodi džemat žena u farz namazu i nafili poput travih namaza. Način klanjanja je da žena imam stane u sredinu prvog safa, a ne ispred safova kao što rade muškarci. A ako je sa njom u džematu samo jedna žena onda ta žena treba stati sa desne strane žene imama. (El-Medžmu’ 4/95)
Dokaz za ovo je postupak Aiše i Ummu Seleme, radijallahu anhuma, one bi predvodile namaz žena tako što bi stale u sredinu prvog safa. Ovo bilježe Bejheki i Darekutni u svojim Sunenima i Šafija u svom Musnedu u vjerodostojnim rivajetima.
Od dokaza sa kojim se dokazuje propisanost ili dozvola klanjanja žena u džematu pri čemu ih predvodi žena je svakako i hadis od Ummu Vereke, radijallahu anha, u kojem je došlo da joj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio (u rivajetu: naredio) da predvodi namaz njenim ukućanima. O ovom hadisu će biti govora.
A što se tiče nagrade, nadati je se da i žene koje klanjaju u džematu imaju nagradu džemata, tj. dvadeset sedam ili dvadeset pet deredža vrijednije od pojedinačnog namaza. Jer je hadis o tome došao u općem značenju: “Namaz u džematu je vrijedniji od namaza pojedinca za dvadeset sedam deredža”,hadis je mutefekun alejhi, a u rivajetu od Ebu Seida, radijallahu anhu, kod Buharije: “Dvadeset pet deredža”.
Drugo stanje: predvođenje žene džemat muškaraca
Nema razilaženja među učenjacima da je šart imameta džemata muškaraca da imam bude muško i da predvođenje žene džemat muškaraca nije validno.
Kaže Ibn Hazm u svojoj knjizi “Meratibul-idžma'” (6/205): “Učenjaci su složni da žena ne predvodi muškarce a da oni znaju da je ona žena, pa ako tako urade njihov namaz je batil (ništavan) po idžmau (konsenzusu)”. Takođe, kaže u knjizi “El-Muhalla” (2/167): “Nije dozvoljeno da žena predvodi muškarca niti muškarce, oko toga nema razilaženja, …”.
Međutim, ispravno je da ima razilaženja među učenjacima po ovom pitanju. Naime, neki učenjaci dozovljavaju da žena bude imam muškarcima.
Od tih učenjaka su Ebu Sevr, El-Muzeni i Ibn Džerir Et-Taberi (El-Medžmu’ 4/255, El-Munteka – El-Badži 1/235). Oni dokazuju svoj stav poznatim hadisom od od Ummu Vereke, radijallahu anha, u kojem je došlo da joj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio da predvodi namaz njenim ukućanima a u njenoj kući je bilo muškaraca i dječaka. Ovaj hadis je prenešen u nekoliko rivajeta sa različitim tekstom hadisa:
Prvi- od Abdurrahman ibn Hallada od Ummu Vereke, radijallahu anha, da ju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjećivao u njenoj kući, postavio joj je muezzina koji joj je učio ezan i naredio joj je da predvodi u namazu njene ukućane, kaže Abdurrahman: “Vido sam njenog muezzina bio je starac”. Bilježi ga Ebu Davud (592).
Drugi- od El-Velid ibn Džemi'a da mu je pričala njegova nana od Ummu Vereke, radijallahu anha, da je bila naučila Kur'an, a vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, joj je naredio da predvodi namaz njenim ukućanima, i imala je muezzina pa je predvodila svoje ukućane. Ovaj rivajet bilježi Ahmed (6/405).
Treći- od Abdurrahman ibn Hallada od Ummu Vereke, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio: “Krenite sa nama da posjetimo šehidu (tako ju je zvao)”. Pa je dozvolio da joj se uči ezan i da ona predvodi svoje ukućane na farz namazu, a bila je već naučila Kur'ana. Bilježi ga Ibn Huzejme (1676).
Četvrti- od El-Velid ibn Džemi'a od njegove majke od Ummu Vereke, radijallahu anha, da je vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio da joj se uči ezan i ikamet a da ona predvodi svoje žene. Ovaj rivajet bilježi Darekutni (1/279).
Ovaj hadis sa svim njegovim rivajetima ima slabosti: jer El-Velid ibn Džemi’ je slab ravija a po nekima hadis mu je dobar, Abdurrahman ibn Hallad je ravija čija pouzdanost nije poznata, njegova nana je nepoznata osoba, takođe, nije potvrđeno da je Abdurrahman ibn Hallad čuo hadis od Ummu Vereke.
Pored svega, Ibn Hadžer prenosi da je Ibn Huzejme hadis ocijenio vjerodostojnim, a sam Ibn Hadžer kaže da je ravija Abdurrahman ibn Hallad nepoznat, takođe prenosi se da su Darekutni i Ebu Hatim hadis ocijenili dobrim. A od savremenih muhaddisa Albani ga ocjenjuje dobrim a Šuajb Arnaut slabim.
Na dokazivanje sa ovim hadisom se može odgovoriti sa više strana (El-Mugni 3/33, Minehatul-‘allam 3/441):
Prvo- da je hadis slab, a o čemu je već bilo govora.
Drugo- ako bi uzeli da je hadis dobar, vjerodostojan i prihvatljiv sa njim se može dokazivati dozvola ili propisanost predvođenja žene džemat žena jer je Ummu Vereka, radijallahu anha, predvodila žene iz njene kuće.
Treće- ako bi i prihvatili da je ona predvodila neke od muških osoba onda je to situacija specifična samo za nju a ne da je to opći propis i drugim ženama.
Četvrto- neki učenjaci kažu da se vim hadisom može dokazivati dozovla da žena bude imam muškarcima u slučaju nužde poput toga da u džematu nema muško koje zna pravilno učiti Fatihu. (Hašijetu Ibn Kasim 2/313)
Peto- u svim rivajetima nije potvrđeno da je muezzin klanjao za Ummu Verekom, radijallahu anha, moguće je da je nakon učenja ezana išao u mesdžid na namaz.
Šesto- u rivajetu Darekutnija se jasno naglašava da je ona predvodila džemat žena.
Učenjaci koji zauzimaju prvi stav, tj. da ženi nije dozovljeno da predvodi džemat muškaraca i da ako tako klanjaju muškarcima namaz nije validan oni argumentiraju svoje mišljenje sljedećim dokazima:
Prvi- hadis kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu (440) od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolji safovi muškaraca su prvi a najgori zadnji, a najbolji safovi žena je zadnji a najgori prvi”.
Kaže imam Nevevi: “Što se tiče safova muškaraca, uzima se opće značenje hadisa da su uvijek najbolji safovi muškaraca prvi a najgori zadnji. A što se tiče safova žena, u ovom hadisu se govori o safovima žena koje klanjaju sa muškarcima, a kada klanjaju odvojeno a ne sa muškarcima onda su njihovi najbolji safovi prvi a najgori zadnji. Značenje toga da su najgori safovi muškaraca zadnji a kod žena prvi je da onaj ko klanja u njima ima najmanju nagradu i da je to najdalje od onog što Šerijat traži, a značenje najboljih safova je suprotno tome. Ženama je vrijednije klanjati u zadnjim safovima kada klanjaju zajedno sa muškarcima jer su dalje od miješanja sa muškarcima, gledanja u njih, slušanja, vezanja srca za njih i slično, a klanjanje u njihovim prvim safovima je pokuđeno zbog suprotno spomenutog, a Allah zna najbolje”.
Prema tome, najgori safovi žena su prvi jer su najbliži muškarcima, pa kako onda da u Šerijatu bude dozvoljeno da žena predvodi namaz muškaraca a taj isti Šerijat joj naređuje da bude što dalja od muškaraca?
Drugo- hadis od Ibn Omera, radijallahu anhuma, kojeg bilježe Ebu Davud i Ahmed a šejh Albani ga ocjenjuje vjerodostojnim, u njemu je došlo: “Ne zabranjujte vašim ženama (odlazak u) mesdžide, a njima su njihove kuće bolje”. Znači da je ženama namaz vrijedniji kada ga klanjaju u njihovim kućama, smisao toga je u tome što su time muškarci sigurniji od padanja u fitnu zbog žena. Pa ako Šerijat tretira klanjanje žene u njenoj kući boljim djelom nego da ode u mesdžid zbog toga da ne bi izazivala fitnu, pa kako onda da bude dozvoljeno da žena predvodi muškarcima namaz u džematu?
Treće- hadis mutefekun alejhi od Sehl ibn S'ada Es-Sai'dija, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pljeskanje rukama je za žene” prilikom upozoravanja imama kada pogriješi, dok je za muškarce izgovaranje tesbiha (tj. riječi Subhanallah).
Kaže Ibn Hadžer: “Kao da je ženama zabranjeno izgovaranje tesbiha jer je njima uopćeno naređeno da stišavaju svoj glas u namazu iz bojazni zbog fitne”. Pa ako je ženama zabranjeno da riječima upozore imama kada pogriješi nego ja na njima da pljeskaju šakama kako ne bi podigla svoj glas u prisustvu ljudi pa kako onda da ona predvodi namaz muškaraca ili da im drži hutbu?
Četvrto- hadis od Enes ibn Malika, radijallahu anhu, kojeg bilježe Buharija (380) i Muslim (1531) u kojem je došlo su Enes, njegova nana i jetim klanjali za Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pri čemu kaže Enes, radijallahu anhu: “Posafali smo se ja i jetim iza njega a starica iza nas”.
Kaže Ibn Hadžer: “Hadis ukazuje na to da se žena ne safa u safu sa muškarcima, a osnov toga je bojazan od fitne žena”. Ako je propisano da žena staje sama iza safa i zabranjeno joj je da se safa zajedno sa muškarcima u istom safu, pa kako da se ona postavi za imama da predvodi džemat muškaraca?
Peto- četrnaest stoljeća je bila praksa muslimana da žena ne predvodi namaz muškog džemata muslimana, pa onaj ko to prekrši on slijedi put koji nije put muslimana.
A Uzvišeni kaže: “Onoga ko se suprotstavi Poslaniku, a poznat mu je Pravi put, i koji pođe putem koji nije put vjernīkā, pustićemo da čini šta hoće, i bacićemo ga u Džehennem – a užasno je on boravište!” (En-Nisa’ 115)
Šafijski učenjak Nevevi u knjizi “El-Medžmu'” (4/125), hanbelijski učenjak Merdavi u knjizi “El-Insaf” (2/265) i malikijski učenjak Ahmed ibn Gunejm u knjizi “El-Fevakihu ed-devani” (1/204) svi oni naglašavaju da namaz muškaraca i žena za imamom ženom nije dozvoljen, a ako bi ga klanjali muškarcima je namaz batil (tj. neispravan) a ženama je ispravan.
Kaže imam Šafija u knjizi “El-Ummu” (1/191): “Ako bi žena predvodila namaz muškaraca, žena i muške djece, namaz žena bi bio ispravan a namaz muškaraca i dječaka batil, jer je Uzvišeni Allah učinio muškarce onima koji upravljaju ženama i On je njima uskratio da budu staratelji, zato niukom slučaju nije dozvoljeno da u namazu žena bude imam muškarcu”.
Nema sumnje, da nakon iznesenih dokaza jednog i drugog mišljenja učenjaka da je stav ogromne većine učenjaka ovog ummeta, tj. zabrana žene da u namazu predvodi džemat muškaraca, jedino i isključivo ispravan i prihvatljiv. A dokaz drugog mišljenja, tj. hadis o Ummi Vereki, radijallahu anha, i njenom predvođenju ukućana, je neodrživ zbog svoje slabosti i mogućnosti da se mnogostruko tumači. A Allah najbolje zna. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeJe li namaz ispravan ako učim u sebi?
Sunnet – pohvalno je da se u sebi uči na podnevskom i ikindijskom namazu, na zadnjem rekatu kod akšam-namaza i na zadnja dva rekata jacija-namaza. Dok je sunnet – pohvalno učiti naglas na prva dva rekata akšamskih, jacijskih i sabahskih farzova. Tako da onaj ko ostavi učenje naglas na prva dva rekatviše
Sunnet – pohvalno je da se u sebi uči na podnevskom i ikindijskom namazu, na zadnjem rekatu kod akšam-namaza i na zadnja dva rekata jacija-namaza. Dok je sunnet – pohvalno učiti naglas na prva dva rekata akšamskih, jacijskih i sabahskih farzova. Tako da onaj ko ostavi učenje naglas na prva dva rekata na akšamu i jaciji i kod klanjanja sabahskih farza, ostavio je samo jedan sunnet u namazu, a njegov namaz je validan.
(Fetve stalne komisije: fetva broj 5926, 6. tom, str. 420)
Vidi manjeDa li naziv, dijela kabe, hidžr ismail ima ikakve osnove?
Dodatni dio Kabe nije Ismailovo, ﷺ., krilo, niti je Ismail, ﷺ., išta o njemu znao. To su Kurejšije tako napravili. Kada je srušena Kaba, oni su htjeli da je obnove (restauriraju), pa im je nestalo sredstava i nisu imali mogućnosti da je sagrade na onim istim osnovama na kojima ju je Ibrahim, ﷺ., zasviše
Dodatni dio Kabe nije Ismailovo, ﷺ., krilo, niti je Ismail, ﷺ., išta o njemu znao. To su Kurejšije tako napravili. Kada je srušena Kaba, oni su htjeli da je obnove (restauriraju), pa im je nestalo sredstava i nisu imali mogućnosti da je sagrade na onim istim osnovama na kojima ju je Ibrahim, ﷺ., zasnovao. Onda su došli na ideju da je malo suze sa jedne strane. Odlučili su da ona strana na kojoj je Crni kamen treba da ostane kao što jeste, a da suprotnu stranu treba malo suziti. Tako su i uradili. Zbog toga učenjaci kažu da je otprilike šest i po laktova od kamena dio koji pripada Kabi. Zbog toga je dozvoljeno u njemu klanjati namaz, i tom prilikom će se okrenuti ili prema Kabi, ili prema zidu koji opasuje onaj dio uz Kabu koji joj inače pripada. A ako je u pitanju farz-namaz, onda se učenjaci razilaze u vezi s tim da li ga je dozvoljeno u njemu klanjati. Ispravno mišljenje je da je dozvoljeno i farz-namaz klanjati kako u Kabi, tako i u onom ograđenom dijelu koji joj pripada.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
Vidi manjeDa li je dozvoljeno prekinuti namaz, ako je dijete u opasnosti da se povrijedi?
Ukoliko je dijete u stvarnoj opasnosti da se povrijedi, a klanjač je u mogućnosti da to spriječi, obavezan je prekinuti namaz i učiniti što je potrebno da ga spasi, jer spasiti dijete od povrede je obaveza koja se neće ostvariti ako se nastavi namaz, a namaz je moguće obaviti nakon što se spasi dijeviše
Ukoliko je dijete u stvarnoj opasnosti da se povrijedi, a klanjač je u mogućnosti da to spriječi, obavezan je prekinuti namaz i učiniti što je potrebno da ga spasi, jer spasiti dijete od povrede je obaveza koja se neće ostvariti ako se nastavi namaz, a namaz je moguće obaviti nakon što se spasi dijete.
Na dozvolu kretanja u namazu ili njegovog prekidanja kada za tim postoji stvarna potreba ukazuju riječi Poslanika, ﷺ: „Ubijajte dvije crne životinje, zmiju i škorpiju, kada ste u namazu.“ (Ebu Davud, br. 921, hadis je sahih po ocjeni šejha Albanija.)
Poznati učenjak hanefijskog mezheba Ibnu Abidin, rahimehullah, je kazao: „Kada klanjač čuje nekog da poziva u pomoć, makar se pozivom ne obraćao direktno njemu, ili se radilo o strancu, pa i ako ne zna šta ga je snašlo, ili zna, a u mogućnosti je da mu pomogne, prekinut će namaz, radilo se o farzu ili nekom drugom namazu.“ (Hašijetu Ibnil-Abidin, 2/51)
Ako je moguće otkloniti opasnost jednostavnim pokretima bez okretanja od Kible, nema potreba za prekidanjem namaza, nego će se učiniti što je potrebno da se otkloni opasnost, nakon čega će se namaz nastavit. Ako su pak neophodni veći pokreti onda će se prekinuti namaz te nakon otklanjanja opasnosti ponovo klanjati.
Namaz se prekida samim nijetom prekidanja namaza i ne predaje se selam, jer vrijeme selama je nakon što se upotpuni namaz, i nije poznat dokaz koji upućuje na propisanost selama radi ranijeg prekidanja namaza. Uzvišeni Allah najbolje zna.
Odgovorio: Mr. Hakija Kanurić
Vidi manjeDa li se namaz može klanjati u autobusu u sjedećem položaju?
Ve alejkumus-selam! Obaveza je i jedan od ruknova farz-namaza da se obavi stojeći. To je osnova, a izuzetak biva osoba koja to nije u stanju, kao bolesnik i sl. U tu kategoriju može ući i putnik uz odreðene uvjete, odnosno ako nije u stanju da namaz obavi u potpunom obliku. Bez obzira o koliko dugomviše
Ve alejkumus-selam! Obaveza je i jedan od ruknova farz-namaza da se obavi stojeći. To je osnova, a izuzetak biva osoba koja to nije u stanju, kao bolesnik i sl. U tu kategoriju može ući i putnik uz odreðene uvjete, odnosno ako nije u stanju da namaz obavi u potpunom obliku.
Bez obzira o koliko dugom putovanju se radilo, musliman i muslimanka dužni su voditi brigu o ispravnom načinu obavljanja namaza, jer ukoliko to ne ispune, njihov namaz nije ispravan. Koliko god da putnik putuje autobusom moraju postojati kraće pauze koje se mogu iskoristiti za obavljanje namaza. Olakšica koju putnik može koristiti je kraćenje i spajanje namaza, tako što će četverorekatne namaze klanjati dva rekata i spajati podne i ikindiju u podnevskom ili ikindijskom vremenu i akšam i jaciju u akšamskom ili jacijskom vremenu.
A ako se radi o sabah-namazu i vozač autobusa ne želi da pravi pauzu i postoji mogućnost da će isteći namasko vrijeme, tada će putnik obaviti namaz u stanju u kojem je u mogućnosti da ga obavi, najčešće sjedeći na svojoj stolici okrenut u pravcu kretanja autobusa. Od sunneta je da sa barem prilikom početnog tekbira okrenemo prema Kibli.
Allah najbolje zna!
Odgovorio: Muhamed Ikanović
Vidi manjeŠta je vitr farz namaza?
1- Vitr farz namaza je akšam namaz, kao što je preneseno u vjerodostojnom hadisu u kojem se kaže da je akšam namaz dnevni vitr, što znači da se njime okončavaju dnevni namazi. 2- Vitr nafile namaza je noćni vitr kojim se okončava noćni namaz. Allahov Poslanik, ﷺ., je rekao: „Neka vam posljednji noćnviše
1- Vitr farz namaza je akšam namaz, kao što je preneseno u vjerodostojnom hadisu u kojem se kaže da je akšam namaz dnevni vitr, što znači da se njime okončavaju dnevni namazi.
2- Vitr nafile namaza je noćni vitr kojim se okončava noćni namaz. Allahov Poslanik, ﷺ., je rekao: „Neka vam posljednji noćni namaz bude vitr (nepar),“, tj. neka ima neparan broj rekata.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKako se obavlja istihare namaz?
Ve alejku muslam ve rahmetulahi ve berekatuhu. Zaista Uzvišenom Allahu pripada svaka zahvala Koji je vas uputio Svojim pravim putem i Koji je vaše srce učinio prostranim za Njegovu vjeru i omilio vam učenje Njegove vjere islam. Rekao je Allah u prevedenom značenju ajeta: ”Onome koga Allah želi uputiviše
Ve alejku muslam ve rahmetulahi ve berekatuhu.
Zaista Uzvišenom Allahu pripada svaka zahvala Koji je vas uputio Svojim pravim putem i Koji je vaše srce učinio prostranim za Njegovu vjeru i omilio vam učenje Njegove vjere islam. Rekao je Allah u prevedenom značenju ajeta: ”Onome koga Allah želi uputiti – On srce njegovo prema islamu raspoloži, a onome koga želi u zabludi ostaviti – On srce njegovo stegne i umornim učini kao kad čini napor da na nebo uzleti.” ( Sure Enàm 126)
I zaista tvoje učenje islama i njegovo prakticiranje zaslužuje svaku pohvalu, jer istinski muslimani se ponašaju na takav način, uče islam, Kur’an, sunnet, abdest, namaz a potom naučeno prakticiraju u svome životu.
Istihara namaz je sunnet, čini se oko stvari oko koje imamo nedoumicu šta da radimo, svejedno da li se ta stvar ticala našeg dunjaluka ili ahireta, da li bila neznatna – shodno našim poimanjima ili pak bila velika i značajna. Rekao je Poslanik, sallahu alejhi ve selem: ’Kada neko htjedne nešto uraditi, neka klanja dva rekata neobaveznog namaza, a zatim neka prouči dovu: ‘Allahumme inni estehiruke bi ‘ilmike, ve estakdiruke bi kudretike ve es’eluke min fadlike-l-‘azimi, fe inneke takdiru ve la akdiru, ve t’alemu ve la e’alemu, ve Ente ‘Allamu-l-gujub. Allahumme in kunte t’alemu enne haze-l-emre hajrun li fi dini ve me ‘aši ve ‘akibeti emri, ev kale (ili je ovdje rekao ‘adžilihi ve adžilihi) fa-kdirhu li ve jessirhu li, summe barik li fihi, ve in kunte ta’ lemu enne haze-l-emre šerrun li fi dini ve me ‘aši ve ‘akibeti emri, (ili je i ovdje rekao ‘adžilihi ve adžilihi) fa-srifhu anni, va-srifni anhu va-kdir lije-l-hajre hajsu kane, summe-rdini bihi”.
(O Allahu, od Tebe tražim dobro Tvojim znanjem i odredi mi ga Tvojom moći. Podari mi nešto od Tvoje velike dobrote, jer Ti sve možeš, a ja ne mogu; Ti sve znaš, a ja ne znam! Ti si Poznavalac skrivenih tajni. Allahu moj, ako je, prema Tvome znanju, ova stvar dobra za mene, moju vjeru, za moju sadašnjost i budućnost, (ili je rekao: ”za mene na dunjaluku i ahiretu”), onda mi omogući da se dogodi, olakšaj mi je i podari mi bereket u njoj! A ako je, pak, prema Tvome znanju ova stvar loša za mene, za vjeru moju, za moju sadašnjost i budućnost, (ili je rekao: ”za mene na dunjaluku i ahiretu”), onda je otkloni od mene, odvrati mene od nje, i odredi dobro za mene gdje god se nalazilo i učini da budem zadovoljan Tvojom odredbom!”, pa je rekao: ”A zatim neka spomene svoju potrebu”. ( Bilježe Buharija) .
Istihara namaz se ne klanja po pitanju strogi obaveza muslimana kao što je namaz, post, zekijat i slično jer on to mora izvršavati. Niti se klanja po pitanju zabranjeni stvari muslimanu jer se ih on mora svakako kloniti. Dozvoljeno je da se istihara namaz klanja u svim vremenim u toku dana i noći, s tim da se ne klanja u vremenima zabranje klanjanja namaza ako stvar nije hitna a ako je hitna onda je dozvoljeno da se klanja i u tim vremenima.
Način klanjanja istihara namaza:
Priprema za namaz kao što je abdest, propisno oblačenje, okretanje prema kibli. Nijet u srcu bez njegovog izgovaranja riječima.
Klanjaju se kao svaka dva rekijata kao što je sabahski sunneti ili farzi. S tim da je pohvalno da se na prvom rekijatu uči sure Kjafirun a na drugom Ihlas- kulhu vallahu ehad.
Poslije predaje selama dignu se ruke i uči se dova istihara namazu:’ ‘Allahumme inni estehiruke bi ‘ilmike, ve estakdiruke bi kudretike ve es’eluke min fadlike-l-‘azimi, fe inneke takdiru ve la akdiru, ve t’alemu ve la e’alemu, ve Ente ‘Allamu-l-gujub. Allahumme in kunte t’alemu enne haze-l-emre hajrun li fi dini ve me ‘aši ve ‘akibeti emri, ev kale (ili je ovdje rekao ‘adžilihi ve adžilihi) fa-kdirhu li ve jessirhu li, summe barik li fihi, ve in kunte ta’ lemu enne haze-l-emre šerrun li fi dini ve me ‘aši ve ‘akibeti emri, (ili je i ovdje rekao ‘adžilihi ve adžilihi) fa-srifhu anni, va-srifni anhu va-kdir lije-l-hajre hajsu kane, summe-rdini bihi”. (O Allahu, od Tebe tražim dobro Tvojim znanjem i odredi mi ga Tvojom moći. Podari mi nešto od Tvoje velike dobrote, jer Ti sve možeš, a ja ne mogu; Ti sve znaš, a ja ne znam! Ti si Poznavalac skrivenih tajni. Allahu moj, ako je, prema Tvome znanju, ova stvar dobra za mene, moju vjeru, za moju sadašnjost i budućnost, (ili je rekao: ”za mene na dunjaluku i ahiretu”), onda mi omogući da se dogodi, olakšaj mi je i podari mi bereket u njoj! A ako je, pak, prema Tvome znanju ova stvar loša za mene, za vjeru moju, za moju sadašnjost i budućnost, (ili je rekao: ”za mene na dunjaluku i ahiretu”), onda je otkloni od mene, odvrati mene od nje, i odredi dobro za mene gdje god se nalazilo i učini da budem zadovoljan Tvojom odredbom!”, pa je rekao: ”A zatim neka spomene svoju potrebu ( tj. rekne se stva zbog koje se klanja istihara namaz)”.
S tim što se prija same dove donese zahvala Allahu i salavat i selam na Poslanika. I takoder na kraju dove se donese salavat i selam na Poslanika. Istihara namaz se može više puta klanjati za istu stvar, medjutim nije od propisa istihara namaza da se vidi u snu ono za što je se klanjalo, već islamski učenjaci navode da će osoba u sebi naći određeno naginjanje prema određenoj stvari i biće joj olakšano da je postigne i na taj način će odabrati određenu stvar.
Usko vezano za istihara namaz je i savjetovanje sa ljudima koji su kopentetni u oblasti iz koje je stvar radi koje se klanja istihara namaz kao što su učeni ljudi, stručnjaci u određenim oblastima pod uvjetom da su od povjerenja i da su vjernici. Islamski učenjaci su se razišli po pitanju šta se prvo obavlja istihara namaz ili savjetovanje, s tim da je preče da se klanja istihara namaz a potom da se posavjetuje.
Molim Uzvišenog Allaha da Vas učvrsti u vjeri, olakša Vam njeno prakticiranje, omili Vam islam i iman, i dadne Vam svako dobro i berićet dunjaluka i ahireta. A Allah najbolje zna!
Odgovorio mr. Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Postoji li zabranjeno vrijeme za farz namaz?
Alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu! Na početku treba kazati da se pod pojmom “vremena u kojima je zabranjeno klanjati” prvenstveno misli na klanjanje opće nafile u tom vremenu. Po ispravnom mišljenju, a to je stav šafijske pravne škole, i to se čak ne odnosi niti na nafilu koja ima svoj pviše
Alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu! Na početku treba kazati da se pod pojmom “vremena u kojima je zabranjeno klanjati” prvenstveno misli na klanjanje opće nafile u tom vremenu. Po ispravnom mišljenju, a to je stav šafijske pravne škole, i to se čak ne odnosi niti na nafilu koja ima svoj povod, kao što su dva rekata nakon tavafa, dva rekata tehijjetul-mesdžida, dva rekata nakon abdesta i sl., koji se mogu klanjati i u vremenu u kojem je zabranjeno klanjati opću nafilu. Što se tiče klanjanja farz-namaza u tom vremenu, zabrana ne obuhvata ove namaze, a dokaz tome su riječi Allahovog Poslanika: “Ko prespava namaz ili ga zaboravi klanjati, neka ga klanja kada se sjeti.” (Buharija i Muslim)
A Allah najbolje zna!
Odgovorio: Elvedin Pezić, prof.
Vidi manje