Unesi ispravnu email adresu
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Smije li imam držati Kur’an prilikom obavljanja namaza?
Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, ﷺ.,. Nema smetnje da se gleda u Mushaf prilikom obavljanja teravih-namaza, jer će na takav način klanjači preslušati cijeli Kur’an. Također, šerijatski dokazi iz Kur’ana i Sunneta ukazuju na utemeljenost učenja Kur’ana u namazu, a to podrviše
Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, ﷺ.,. Nema smetnje da se gleda u Mushaf prilikom obavljanja teravih-namaza, jer će na takav način klanjači preslušati cijeli Kur’an. Također, šerijatski dokazi iz Kur’ana i Sunneta ukazuju na utemeljenost učenja Kur’ana u namazu, a to podrazumijeva učenje iz Mushafa, a i onoga što se zna napamet. Nema smetnje da se klanja gledajući u Mushaf prilikom obavljanja namaza. Aiša, radijAllahu anha, imala je slugu koji ju je predvodio u namazu gledajući u Mushaf tokom ramazana. (El-Buhari, 1/345)
Ibn Vehb kaže da je Ibn Šihab rekao: „Naši odabrani su tokom ramazana klanjali teravih-namaz gledajući u Mushafe.“ (El-Mudevvene, 1/224)
Imam En-Nevevi kaže: „Ukoliko bi se Kur’an učio iz Mushafa, namaz ne bi bio pokvaren, svejedno poznavao čovjek ono što uči napamet ili ne. Zapravo, to mu je obaveza ukoliko ne poznaje Fatihu. Ukoliko bi ponekada okretao listove Mushafa u namazu, namaz time ne bi bio pokvaren. Ovo je naš pravac i pravac imama Malika, Ebu Jusufa, Muhammeda, Ahmeda. (El-Medžmu’, 4/27)
Kaže Sahnun: “Imam Malik je rekao: „Nema smetnje da imam predvodi ljude u namazu gledajući u Mushaf u toku ramazana obavljajući teravih-namaz.“ Ibnul-Kasim kaže: „To je pokuđeno u farz namazu.“ (El-Mudevvene, 1/334)
Oni koji su se usprotivili ovom mišljenju smatraju da je držanje Mushafa i preokretanje stranica u namazu povod za mnogobrojne vanredne pokrete. Međutim, ovakvo protivljenje nije ispravno, jer je potvrđeno da je Vjerovjesnik, ﷺ., klanjao držeći djevojčicu Umamu.“ (El-Buhari, 494; Muslim, 543) Stoga, držanje Mushafa ne može se nikako uzeti većim od držanja djevojčice tokom namaza. Allah najbolje zna.
Odgovorio: Mr. Emir Demir
Vidi manjeKoliko rekata ima teravih-namaz, osam ili dvadeset?
Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, ﷺ. Ne smatramo da musliman sa pitanjima idžtihada, na koja odgovaraju učenjaci, treba praviti razdor i smutnje meðu muslimanima. Šejh Ibn Usejmin, Allah mu se smilovao, kada govori o pitanju onoga koji klanja sa imamom deset rekata, a zatviše
Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, ﷺ. Ne smatramo da musliman sa pitanjima idžtihada, na koja odgovaraju učenjaci, treba praviti razdor i smutnje meðu muslimanima.
Šejh Ibn Usejmin, Allah mu se smilovao, kada govori o pitanju onoga koji klanja sa imamom deset rekata, a zatim sjedne čekajući vitr, ne upotpunjujući sve rekate teravih-namaza sa imamom, kaže:
”Mnogo nas rastužuje da u muslimanskom ummetu naðemo ljude koji se spore oko pitanja u kojima je prihvatljivo razilaženje, pa tako razilaženje u tim pitanjima učinimo povodom za razilaženje srca. Razilaženje u ovom ummetu bilo je još u doba ashaba, ali i pored toga njihova srca bila su jedinstvena.”
Obaveza je omladini, posebno, i svim onima koji se pridržavaju vjere da budu zajedno, jer imaju neprijatelje koji jedva čekaju da im zadaju nedaće.” (Eš-Šerhu el-mumti’a, 4/335.)
U ovom pitanju pretjerale su dvije skupine. Prva je negirala postupak onoj koja obavlja više od jedanaest rekata smatrajući to novotarijom, a druga je negirala onima koji su se ograničili na jedanaest rekata rekavši: ”Suprotstavili su se konsenzusu učenjaka.”
Poslušajmo uputu cijenjenog šejha Ibn Usejmina, Allah mu se smilovao, kada kaže:
”Ne treba da pretjerujemo ili da budemo nemarni. Neki ljudi pretjeruju u pridržavanju za sunnet u pogledu broja (rekata), govoreći: ‘Nije dozvoljeno dodavati na broj koji je već potvrðen sunnetom.” Ovakvi najžešće kritiziraju i negiraju onome koji dodaje i kažu da je grješnik ili nepokoran.
Nema sumnje da je ovo greška. Kako takav može biti grješnik ili nepokoran, a poznato je da je Vjerovjesnik, ﷺ., upitan o noćnom namazu, pa je rekao: ”Dva po dva rekata”, ne precizirajući tačan broj?! Poznato je da onaj ko ga je pitao o noćnom namazu nije poznavao broj rekata teravije, jer onaj koji ne poznaje način obavljanja, preče je da ne zna broj rekata. Ovakav nije služio Poslaniku, ﷺ., da bismo mogli reći da je znao šta se dešava unutar njegove kuće. Kada mu je Vjerovjesnik, ﷺ., pojasnio način obavljanja namaza, bez odreðivanja posebnog broja rekata, onda se zna da ovo pitanje podnosi više opcija i da čovjek ima pravo da klanja stotinu rekata ili da obavi vitr sa jednim rekatom.
Poslanikove, ﷺ., riječi: ”Klanjajte onako kako ste mene vidjeli da klanjam”, nisu općenite, pa čak ni kod ovih koji zastupaju suprotno mišljenje. Zato ne obavezuju čovjeka da jedanput obavi vitr s pet rekata, nekada sa sedam, nekada sa devet. Kada bismo općenito uzeli ovu predaju, rekli bismo da nam je obaveza jedanput obaviti vitr sa pet, drugi put sa sedam, treći put sa devet itd. Zapravo, želi se istaći da trebamo klanjati kako je Poslanik, ﷺ., klanjao s obzirom na način klanjanja, a što se tiče broja rekata, postoji sloboda, osim ako već postoji tekst koji precizira broj rekata.
U svakom slučaju, potrebno je da čovjek ne otežava ljudima u stvari koja ima više opcija. čak smo vidjeli meðu braćom, koja zatežu u ovakvim pitanjima, da imame koji klanjaju više od jedanaest rekata proglašavaju novotarima, pa čak i izlaze iz džamija, a onda gube nagradu za koju Poslanik, ﷺ., kaže: ”Ko klanja sa imamom sve dok imam ne završi (ne ode), bit će mu upisano klanjanje cijele noći.” (Et-Tirmizi, 806) El-Albani, Allah mu se smilovao, kaže da je ovaj hadis sahih. Neki klanjaju deset rekata, a onda sjednu prekidajući saffove svojim sjedenjem. Nekada i pričaju i prave pometnju meðu klanjačima. Mi nikako ne sumnjamo da oni žele dobro i da ulažu svoj trud da doðu do propisa. Meðutim, ne mora značiti da svako ko traži dobro da ga i naðe.
Druga strana je potpuno suprotna prvoj. Oni uveliko prekoravaju one koji se zadrže na jedanaest rekata, govoreći da su izašli iz konsenzusa učenjaka i argumentirajući ajetom: ”Ko se suprotstavlja Poslaniku, ﷺ., nakon što mu je jasna uputa došla i slijedi put koji nije put vjernika, mi ćemo ga prepustiti onome za čime je krenuo, a ružno li je to ishodište.” Oni ne znaju osim za dvadeset tri rekata, a zatim žestoko počnu nijekati i negirati, što je, takoðer, greška.” (Eš-Šerhul-mumti’a, 4/73-75)
Dokaz kojim su argumentirali oni koji zastupaju da nije dozvoljeno dodavati išta od rekata teravih-namaza, tj. osam rekata, je hadis Ebu Seleme b. Abdur-Rahmana koji je upitao Aišu, radijallahu anha: ”Kako je izgledao namaz Allahovog Poslanika, ﷺ., u ramazanu?” Odgovorila je: ”U ramazanu, a ni mimo ramazana, nije klanjao više od jedanaest rekata. Klanjao bi četiri, a nemoj pitati za njihovu ljepotu i dužinu! Klanjao bi opet četiri, pa nemoj pitati za njihovu ljepotu i dužinu! Zatim bi klanjao tri rekata. Rekla sam: ‘Allahov Poslaniče, hoćeš li spavati prije nego što klanjaš vitr?’ Rekao je: ‘Aiša, moje oko spava, ali srce ne spava.”’ (El-Buhari, 1909; Muslim, 738)
Rekli su: ”Ovaj hadis ukazuje da je Allahov Poslanik, ﷺ., ustrajavao u ovom broju rekata u toku ramazana i mimo njega.”
Učenjaci su odgovorili na argumentaciju ovim hadisom, rekavši da je ovo specifičan postupak za Poslanika, ﷺ., te da ovakav postupak ne ukazuje na obaveznost.
Jedan od jasnih dokaza da noćni namaz, a s tim i teravih-namaz, nije ograničen odreðenim brojem rekata jeste i hadis Ibn Omera u kome se kaže da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika, ﷺ., o noćnom namazu, pa je rekao: ”Noćni namaz se klanja dva po dva rekata, a kada se neko od vas pribojava nastupanja zore, neka klanja jedan rekat vitra kao završetak za ono što je klanjao.” (El-Buhari, 946; Muslim, 749)
Gledajući na mišljenje učenjaka i njihove pravce koji se uzimaju u obzir, očituje se da teravih-namaz ima više dopuštenih opcija i da nema smetnje da se doda više od jedanaest rekata.
Es-Serhasi (kao imam hanefijske pravne škole) kaže: ”Teravih-namaz je dvadeset rekata kod nas, mimo vitra.” (El-Mebsut, 4/145)
Ibn Kudame kaže: ”Odabrano mišljenje kod imama Ahmeda jeste da se teravih-namaz sastoji od dvadeset rekata, a to mišljenje zastupali su Es-Sevri, Ebu Hanife, Eš-Šafii. Malik je rekao: ”Trideset šest rekata.” (El-Mugni, 1/457)
Imam En-Nevei kaže: ”Teravih namaz je sunnet prema konsenzusu učenjaka, a naš pravac kaže da se sastoji od dvadeset rekata, sa deset selama. Dozvoljeno ga je klanjati pojedinačno i u džematu.” (El-Medžmu’, 4/31)
Ovo su pravci četverice imama u pogledu broja rekata teravih-namaza. Svi su rekli da ih ima više od jedanaest, a evo nekih od razloga koji su utjecali na njihovo mišljenje koje kaže da se može dodavati na jedanaest rekata teravih-namaza:
1. Smatrali su da hadis Aiše, radijallahu anha, ne iziskuje preciziranje i ograničavanje na spomenuti broj.
2. Od mnogih ispravnih prethodnika navodi se dodatak (El-Mugni, 3/604; El-Medžmu’, 4/32).
3. Vjerovjesnik, ﷺ., klanjao je jedanaest rekata koje bi jako odužio i gotovo da bi ih obavljao cijelu noć. Čak u jednoj noći, u kojoj je Vjerovjesnik, ﷺ., klanjao teravih-namaz predvodeći svoje ashabe, završio je sa tim namazom pred samo nastupanje zore i ashabi su se pobojali da neće sehuriti. Ashabi, radijallahu anhum, voljeli su klanjati namaz iza Vjerovjesnika, ﷺ., i nisu ga smatrali dugim. Zato učenjaci kažu da ukoliko imam oduži namaz u ovolikoj mjeri, to bi klanjačima bilo veoma teško, pa čak bi to bio razlog da odustanu od namaza. Zato su rekli da imam treba umanjiti učenje i povećati broj rekata.
Rezime bi glasio: Onaj koji klanja jedanaest rekata, prema opisu koji se navodi od Vjerovjesnika, ﷺ., dobro je i ispravno postupio, shodno sunnetu. Onaj ko umanji učenje, a poveća broj rekata, takoðer je dobro postupio. Neće se negirati nijednoj od ovih skupina.
Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: ”Ukoliko se teravih-namaz klanja prema mezhebu Ebu Hanife, Eš-Šafiija i Ahmeda, onda se sastoji od dvadeset rekata, ili po mezhebu imama Malika od trideset šest rekata, ili trinaest rekata, ili jedanaest rekata, takav postupak je ispravan. To je tekstom naslovio imam Ahmed zato što ne postoje šerijatski dokazi koji to ograničavaju. Tako umanjivanje i uvećavanje broja rekata treba biti shodno dužini ili kratkoći klanjanja.” (El-Ihtijarat, str. 64)
Imam Es-Sujuti kaže: ”Sahih i hasen hadisi govore o teravih-namazu i podstiču na njega bez odreðivanja specifičnog broja rekata. Nije potvrðeno da je Vjerovjesnik, ﷺ., klanjao dvadeset rekata, već je nekoliko noći klanjao (teravih) namaz čiji se broj rekata ne spominje. U četvrtoj noći zakasnio je bojeći se da ovaj namaz ne bude propisan njegovim sljedbenicima, pa ga ne budu mogli obavljati. Ibn Hadžer el-Hejsemi kaže: ”Nije potvrðeno vjerodostojno od Vjerovjesnika, ﷺ., da je klanjao dvadeset rekata, a predaja koja o tome govori veoma je slaba.” (El-Mevsu’atu fikhijje, 37/143-145)
Poslije ovoga nemoj da tvoje čuðenje izaziva teravih-namaz od dvadeset rekata, jer su nas u tome pretekle generacije naših ispravnih prethodnika. Bilo koju opciju da odaberemo, u njoj je dobro, a Allah, azze ve dželle, najbolje zna.
Odgovorio: Emir Demir, prof.
Vidi manjeDa li plomba u zubu spriječava uzimanje abdesta i gusula?
Ve alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu! Elhamdulillahi ves-salatu ves-selamu ala Resulillah. Stavljanje plombe ili platinske i drugih navlaka, ili učvršćivanje zuba metalnim žicama, tako da ova “strana tijela” postanu nerazdvojivi dio zuba, shodno općim pravilima islamskog prava, ne kvariviše
Ve alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu! Elhamdulillahi ves-salatu ves-selamu ala Resulillah.
Stavljanje plombe ili platinske i drugih navlaka, ili učvršćivanje zuba metalnim žicama, tako da ova “strana tijela” postanu nerazdvojivi dio zuba, shodno općim pravilima islamskog prava, ne kvari abdest niti gusul. Preko njih prelazi voda i nije obavezno oprati ono što se nalazi ispod ovih vještačkih dodataka, jer je to nemoguće i predstavlja krajnju teškoću. Uzvišeni kaže: “Allah vama želi olakšati, ne želi vam otežati.” (El-Bekare, 185.) I kaže: “On vam u vjeri nije načinio neugodnosti.” (El-Hadždž, 78.) A ima li veće neugodnosti da se onaj koji uzima abdest ili gusul obaveže uklanjanjem plombe, a zna se da svaka osoba stavlja plombu ili navlaku zbog prijeke potrebe i zaštite od velike boli. Poznato je da je ženi dozvoljeno da ne raspliće pletenice ukoliko voda prilikom gusula doðe do korijena kose. Isto tako učenjaci nisu obavezali da se ispire unutrašnjost oka rekavši da se mjesta nužde izuzimaju iz riječi Uzvišenoga: “Očistite se.”
Stoga nema dokaza koji iziskuje da je obaveza uzeti abdest prije popravljanja zuba jer bi, navodno, u suprotnom gusul bio doveden u pitanje.
Zatim, ako bismo to uzeli kao mesh, kako već kažete, analogno mestvama, onda bi bilo obavezno uzeti ga po zubu, a to nije rekao nijedan islamski učenjak.
Polemika se kod islamskih učenjaka vodila o slučaju kada se u unutrašnjost zuba zavuče komad hrane koji je razdvojiv od zuba, da li to dovodi u pitanje ispravnost gusula shodno razilaženju u obaveznosti ispiranja usta prilikom gusula. Ebu Hanife, njegovi učenici, Es-Sevri i drugi smtraju da je obaveza (farz) isprati usta prilikom gusula, a sunnet prilikom abdesta, te da ne važi gusul ukoliko komadić hrane (koji je razdvojiv od zuba) prekrije i ispuni unutrašnjost zuba. Malik, Eš-Šafii, El-Evza’i i drugi smatraju da ispiranje usta prilikom gusula i abdesta nije obaveza, pa, stoga, ukoliko se i naðe hrane u zubu, to ne utječe na ispravnost gusula.
Mislim da su se neki poveli za ovom fetvom hanefijskih učenjaka, ali se ona ne poklapa sa pitanjem stavljanja plombe, jer plomba postaje nerazdvojivi dio zuba, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Emir Demir, prof.
Vidi manjeKoja su pravila pozivanja u Islam?
Mnogi ljudi ne razlikuju instituciju pozivanja u Allahovu vjeru od institucije naređivanja dobra i odvraćanja od zla, kao i mijenjanja samog zla i loših pojava. Ovo su u osnovi stepeni između kojih postoji razlika. Što se tiče poziva u Allahovu vjeru, on je dvovrstan: općeniti i posebni. Općeniti poviše
Mnogi ljudi ne razlikuju instituciju pozivanja u Allahovu vjeru od institucije naređivanja dobra i odvraćanja od zla, kao i mijenjanja samog zla i loših pojava. Ovo su u osnovi stepeni između kojih postoji razlika.
Što se tiče poziva u Allahovu vjeru, on je dvovrstan: općeniti i posebni.
Općeniti poziv označava niz aktivnosti, kao što su održavanje hutbi, pisanje knjiga, to jest, ono što je općenito upućeno svim ljudima.
Posebni poziv podrazumijeva aktivnosti pozivanja u islam usmjerene ka jednoj, tačno određenoj osobi. To ne mora biti isključivo nevjernik, već može biti i musliman koji ima potrebu za pozivom ili opomenom i podsjećanjem. Možda ćeš naići na muslimane koji ustrajavaju u činjenju velikih grijeha, misleći pri tome da slijede istinu, ili pak sumnjaju u status takvog postupka i njegovu zabranu. Ovakvi ljudi imaju potrebu za pozivom, u smislu da im je na taj način neophodno pojasniti istinu. Navodit će im se primjeri sve dok se ne uvjere, a ovo već ne spada u domen naređivanja dobra.
Što se tiče onoga ko naređuje na dobro, on ima veće ovlasti od samog pozivaoca u vjeru, jer naredba označava, kao što svi znamo, traženje da se čini dobro iz pozicije onoga koji naređuje, u čemu se ogleda dio vlasti. Za razliku od ovoga, pozivalac samo prezentira, podstiče i motivira, dok onaj koji naređuje ima jednu vrstu vlasti.
Stoga, kada bi nekom od svojih prijatelja savjetovao da učini nešto, to bi više imalo karakter molbe ili zahtjeva, što nije slučaj sa naredbom. Ali, obraćanje nekome ko je po godinama mlađi od tebe, sigurno bi imalo drugačiju formu, a to je forma naredbe.
Onaj koji mijenja neko zlo, njegova je vlast jača od vlasti onoga koji nešto naređuje, jer je u mogućnosti da promijeni zlo svojom rukom. Zato je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: ‘‘Ko od vas vidi kakvo zlo, neka ga promijeni svojom rukom, pa ako ne može, onda svojim jezikom, a ako ni to ne može, onda svojim srcem, a to je najslabiji vid imana.” U pogledu naređivanja dobra nije spomenut ovaj poredak i nije rečeno: Ko od vas naređuje dobro, neka ga naređuje svojom rukom…
Rezime glasi: Način pozivanja nevjernika razlikuje se shodno njegovom nevjerstvu.
Onaj ko negira postojanje Allaha, naprimjer, kao komunisti, pozivamo ih u Allahovu vjeru pojašnjenjem razumskih i materijalnih dokaza Njegovog postojanja i egzistencije.
Što se tiče šerijatskih argumenata, oni ih uopće ne priznaju pa im ih ne treba ni prezentirati, već se treba bazirati na osjetilne i razumske dokaze. Jedan od razumskih dokaza jeste i onaj na koga Uzvišeni Allah ukazuje u Svojim riječima: ‘‘Jesu li oni stvoreni bez ičega, ili su oni stvoritelji?“ (Et-Tur, 35)
Džubejr b. Mut‘im, r. a., koji je bio jedan od zarobljenika u Bitki na Bedru, kaže: ‘‘Čuo sam Vjerovjesnika, ﷺ, kako ovo uči na akšam-namazu, pa kada je došao do ajeta: ‘Jesu li oni stvoreni bez ičega, ili su oni stvoritelji?’, moje srce samo što nije poletjelo…” (Buhari, br. 4854, Fethul-Bari, 8/469; Knjiga tefsira, Tefsir sure Et-Tur, 52, Poglavlje 1) Ovo je naravno zbog snažnog utjecaja ovog ajeta na njegovu dušu i osjećaja imana u njegovom srcu.
Pojašnjenje u vezi s ovim ajetom: Oni nisu stvoreni bez ičega, jer neminovno moraju imati stvoritelja, niti su sami sebe stvorili zato što su bili nepostojeći. Nepostojanje ne može stvoriti nešto drugo, jer ono ne označava ništa, pa je zato nemoguće da sami sebe stvore, niti da budu stvoreni bez ičega. Neminovno su morali biti stvoreni od nečega, a njihov je stvoritelj Allah, dž. š.
Materijalni dokazi ogledaju se u sljedećem: Mi vidimo, a tako i drugi oko nas, da čovjek moli Allaha, dž. š., za određenu stvar, a potom se ta stvar u potpunosti i desi, i to baš onako kako je čovjek i molio. Primjeri za ovo u Kur’anu i sunnetu su mnogobrojni, a također i u događajima među ljudima. Ukoliko čovjek vjeruje u Boga, ali ne vjeruje u poslanstvo Muhammeda, ﷺ, kao što to čine židovi i kršćani, pozivamo ih u Allahovu vjeru, s akcentom na pojašnjenju istinitosti poslanstva Vjerovjesnika, ﷺ. Posebno pitanje treba postavljati kršćanima: “Da li vjerujete u Isaa?” Oni će sigurno potvrdno odgovoriti na to pitanje. “Da li potvrđujete ono što je on govorio?” Reći će: “Da, potvrđujemo.” Onda ćemo im reći: “Slušajte riječi Uzvišenog: ‘A kada Isa, sin Merjemin, reče: O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku čije je ime Ahmed, koji će poslije mene doći’, i kada im je on donio jasne dokaze, oni rekoše: ‘Ovo je prava vradžbina!’” (Es-Saff, 6)
Razmislite, kada čovjek donosi neku radosnu vijest, hoće li je donijeti onima kojih se ona uopće ne tiče? Naravno da neće. Tada je obaveza da povjerujete u Muhammeda, ﷺ. Ako kažu: ‘‘Isa je donio radosnu vijest o Ahmedu, a ovo je Muhammed. Mi čekamo Ahmeda”, kažemo im: Čitajte riječi Uzvišenog: “I kada im je on donio jasne dokaze”, riječ “donio” navedena je u prošlom vremenu, što znači da je donosilac radosnih riječi već došao.
Da li je poslije Muhammeda, ﷺ, došao ijedan drugi poslanik? Nikako!
Ako kažu da je neko drugi, pored Poslanika, ﷺ, došao, kažemo im: “Slijedite ga! Slijedite onoga za koga tvrdite da je došao.” Međutim, oni ovo neće tvrditi.
Stoga kažemo: Ahmed je ustvari Muhammed, ali je Uzvišeni Allah nadahnuo ili dao Isau ovo Poslanikovo, ﷺ, ime, da bi pokazao njegovu vrijednost. Ahmed (najhvaljeniji) je ime kojim se izražava posebna počast, svejedno bilo to u aktivu ili pasivu, jer ono ukazuje na počast Vjerovjesnika, ﷺ, zato što je on taj koji najviše hvali Allaha ljudima i najpreči je da i sam bude hvaljen. Ovo ime je ime posebnog odlikovanja iz dva aspekta: zato što on najviše hvali Allaha između ostalih ljudi i zato što je najpreči od ostalih ljudi da bude hvaljen. U odabiru ovoga imena pri donošenju radosne vijesti Benu Israilu ogleda se vrijednost Vjerovjesnika, ﷺ, u odnosu na ostale ljude.
Odgovorio: šejh Salih b. Usejmin (Iz knjige Sahvetul-islamijje)
Preveo: dr. Emir Demir
Vidi manjeKada se čovjek smatra putnikom musafirom?
El-hamdu lillahi ves-salatu ves-selamu ala Resulillah. Da bi se odredilo mjesto stalnog boravka, gleda se gdje osoba većinski boravi, a to je u ovom slučaju Bihać, bez obzira što posjeduješ imovinu u Sarajevu, imaš pravo skraćivati namaze ukoliko u Sarajevu ne boraviš više od četiri dana (20 farz-naviše
El-hamdu lillahi ves-salatu ves-selamu ala Resulillah. Da bi se odredilo mjesto stalnog boravka, gleda se gdje osoba većinski boravi, a to je u ovom slučaju Bihać, bez obzira što posjeduješ imovinu u Sarajevu, imaš pravo skraćivati namaze ukoliko u Sarajevu ne boraviš više od četiri dana (20 farz-namaza). Allah najbolje zna!
Odgovorio: Emir Demir
Vidi manjeSmije li se prosipati vrela voda u wc šolju?
Čovjek može nanijeti ezijjet (uznemiravanje) džinima prosipanjem vrele vode ne bilo kojem mjestu. Međutim, ako takvu vodu prospe spominjući Allahovo ime (bismillah) opet na bilo kojem mjestu, time, Allahovom dozvolom, pravi sebi zaštitu i neće imati nikakve posljedice. Važno je napomenuti da se bismviše
Čovjek može nanijeti ezijjet (uznemiravanje) džinima prosipanjem vrele vode ne bilo kojem mjestu. Međutim, ako takvu vodu prospe spominjući Allahovo ime (bismillah) opet na bilo kojem mjestu, time, Allahovom dozvolom, pravi sebi zaštitu i neće imati nikakve posljedice. Važno je napomenuti da se bismillah ne uči u samom WC-u, već prije ulaska. Allah najbolje zna!
Odgovorio: Emir Demir, prof.
Vidi manjeDa li je osoba koja prekrši zakletvu dužna postiti tri dana uzastopno?
Nema sumnje da je bolje postiti tri dana uzastopno, ali ako osoba nije u mogućnosti, dozvoljeno je da u prekidima posti tri dana iskupa za prekršaj zakletve, bez obzira koliki bio prekid između tih dana. “Allah vas neće kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali će vas kazniti ako se zakunete namjerno.više
Nema sumnje da je bolje postiti tri dana uzastopno, ali ako osoba nije u mogućnosti, dozvoljeno je da u prekidima posti tri dana iskupa za prekršaj zakletve, bez obzira koliki bio prekid između tih dana. “Allah vas neće kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali će vas kazniti ako se zakunete namjerno. Iskup za prekršenu zakletvu jeste: da deset siromaha običnom hranom kojom hranite čeljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao – neka tri dana posti.” (El-Maida, 89) Kada Allah navodi ovaj propis, ne određuje pobliže “uzastopni” post tri dana. Dakle, ono što je općenito navedeno, ne može se pobliže odrediti bez postojećeg dokaza. Allah najbolje zna!
Odgovorio: Emir Demir, prof.
Vidi manjeKome pripada starateljstvo nad djecom nakon razvoda braka?
Najbolji oblik odgoja djeteta jeste odgoj u okrilju oba roditelja, jer dijete pomoću njihove zajedničke pažnje i odgoja postaje kompletna i uravnotežena ličnost. Ukoliko se roditelji rastave, majka je preča od oca da se brine o djetetu, osim ako se kod majke pojavi zapreka ili kod djeteta osobina koviše
Najbolji oblik odgoja djeteta jeste odgoj u okrilju oba roditelja, jer dijete pomoću njihove zajedničke pažnje i odgoja postaje kompletna i uravnotežena ličnost. Ukoliko se roditelji rastave, majka je preča od oca da se brine o djetetu, osim ako se kod majke pojavi zapreka ili kod djeteta osobina koja nalaže da mu se ponudi izbor između majke i oca.
Razlog što se prednost u odgoju djeteta daje majci jeste to što majka u osnovi vodi brigu o djetetu, pazi ga i doji. Ona najbolje zna kako ga odgojiti i ima više strpljenja i upornosti od samoga muškarca. Također, majka ima više vremena od oca, tako da će dijete imati više koristi jer će mu se posvećivati više vremena.
Abdullah b. Amr prenosi da je neka žena rekla: “Allahov Poslaniče, ovaj moj sin bio je u mom stomaku, moje grudi su ga dojile, a njegov otac tvrdi da će mi ga uzeti!?” Poslanik, ﷺ, reče: “Ti si preča tom djetetu, osim ako se udaš.” (Ahmed, 2/182, Ebu Davud, br. 2276, i Hakim, 2/225, koji kaže da je sahih)
Jahja b. Seid prenosi da je čuo Kasima b. Muhammeda kako govori: “Kod Omera b. Hattaba bila je jedna žena ensarijka koja mu je rodila Asima b. Omera, pa ju je Omer razveo. Jednom prilikom Omer je došao u mjesto Kuba i našao svoga sina u dvorištu džamije. Uzeo ga je za mišice i stavio ga ispred sebe na jahalicu. Djetetova nena po majci sustiže ih i poče se sa njim prepirati sve dok ne dođoše do Ebu Bekra es-Siddika.
Omer reče: ‘Ovo je moj sin’, a Ebu Bekr reče: ‘Pusti ih neka idu (nena i dijete).’ Omer ga više ništa nije pitao.” (Malik, El-Muvetta, 2/767, i Bejheki, 8/5)
U jednoj od tih predaja navodi se da je Ebu Bekr rekao Omeru: “Majka je brižnija, blaža, duševnija i bolja za svoje dijete, ako se ne uda.”
Ove Ebu Bekrove riječi pojašnjavaju nam razlog za davanje prednosti majci u brizi o djetetu ukoliko su roditelji rastavljeni.
Brigu o djetetu nije dozvoljeno predati nemuslimanki, jer nemuslimani nemaju pravo starateljstva nad muslimanima, bilo da se radi o majci ili ocu.
Sa otprilike navršenih sedam godina djeteta i njegovom sposobnošću da samostalno jede i izvršava druge obaveze prestaje propis njegove dodjele majci, te se tada djetetu daje pravo na izbor između života sa ocem ili majkom, bez ikakve prisile ili uvjetovanja. Također, djetetovo opredjeljenje ne smije biti motivirano izbjegavanjem šerijatskih propisa kao što su namaz, hidžab, post i sl. Allah najbolje zna!
Odgovorio: dr. Emir Demir
Vidi manjeDa li se može klanjati u potkošulji koja nije previše otvorena?
Poslanik, ﷺ, u hadisu koji prenose imami El-Buhari i Muslim, kaže: ”Neka niko od vas ne klanja u jednoj haljinci, a da na svome ramenu nema ništa (prebačeno).“ ”Aatiq” u šerijatskoj terminologiji označava prostor ramena izmeðu pleća i vrata. Stoga, potkošulja, ukoliko u cijelosti ne pokriva ramena iviše
Poslanik, ﷺ, u hadisu koji prenose imami El-Buhari i Muslim, kaže: ”Neka niko od vas ne klanja u jednoj haljinci, a da na svome ramenu nema ništa (prebačeno).“
”Aatiq” u šerijatskoj terminologiji označava prostor ramena izmeðu pleća i vrata. Stoga, potkošulja, ukoliko u cijelosti ne pokriva ramena i pleća, ne zadovoljava opis izrečen u spomenutom hadisu.
Svi učenjaci slažu se da je propisano pokriti ramena prilikom obavljanja namaza. Imam Ahmed smatra da je obaveza barem jedno rame pokriti, i to samo u farz-namazu, te to postavlja kao uvjet ispravnosti namaza. Većina učenjaka, a i ostala trojica imama, smatraju da pokrivanje ramena nije stroga obaveza, već da je obaveza pokriti ono što se smatra avretom za muškarca u namazu, a ramena nisu avret. Znači, ostali ove riječi Allahovog Poslanika, ﷺ, razumijevaju u smislu pokuðenosti, a ne u smislu stroge zabrane.
Minimum koji muškarac dok je u namazu mora pokriti jeste od iznad pupka do ispod koljena.
Na osnovu rečenog zaključujemo da je obavljanje namaza bez pokrivenih pleća i ramena mekruh (pokuðeno), ali da se ne dovodi u pitanje ispravnost namaza. Allah najbolje zna.
Odgovorio: dr. Emir Demir
Vidi manjeDa li je dozvoljeno u rukama držati Kur’an i učiti iz njega na nafila namazima?
Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, s.a.v.s. Nema smetnje da se gleda u Mushaf prilikom obavljanja teravih-namaza, jer će na takav način klanjači preslušati cijeli Kur’an. Takoðer, šerijatski dokazi iz Kur’ana i sunneta ukazuju na utemeljenost učenja Kur’ana u namazu, a toviše
Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, s.a.v.s.
Nema smetnje da se gleda u Mushaf prilikom obavljanja teravih-namaza, jer će na takav način klanjači preslušati cijeli Kur’an. Takoðer, šerijatski dokazi iz Kur’ana i sunneta ukazuju na utemeljenost učenja Kur’ana u namazu, a to podrazumijeva učenje iz Mushafa, a i onoga što se zna napamet. Nema smetnje da se klanja gledajući u Mushaf prilikom obavljanja namaza. Aiša, radijallahu anha, imala je slugu koji ju je predvodio u namazu gledajući u Mushaf tokom ramazana. (El-Buhari, 1/345)
Ibn Vehb kaže da je Ibn Šihab rekao: ”Naši odabrani su tokom ramazana klanjali teravih-namaz gledajući u Mushafe.” (El-Mudevvene, 1/224)
Imam En-Nevevi kaže: ”Ukoliko bi se Kur’an učio iz Mushafa, namaz ne bi bio pokvaren, svejedno poznavao čovjek ono što uči napamet ili ne. Zapravo, to mu je obaveza ukoliko ne poznaje Fatihu. Ukoliko bi ponekada okretao listove Mushafa u namazu, namaz time ne bi bio pokvaren. Ovo je naš pravac i pravac imama Malika, Ebu Jusufa, Muhammeda, Ahmeda. (El-Medžmu’, 4/27)
Kaže Sahnun: ”Imam Malik je rekao: ‘Nema smetnje da imam predvodi ljude u namazu gledajući u Mushaf u toku ramazana, prilikom obavljanja teravih-namaz.” Ibnul-Kasim kaže: ”To je pokuðeno u farz-namazu.” (El-Mudevvene, 1/334)
Oni koji su se usprotivili ovom mišljenju smatraju da je držanje Mushafa i preokretanje stranica u namazu povod za mnogobrojne vanredne pokrete. Meðutim, ovakvo protivljenje nije ispravno, jer je potvrðeno da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao držeći djevojčicu Umamu.” (El-Buhari, 494; Muslim, 543)
Stoga se držanje Mushafa ne može nikako uzeti većim od držanja djevojčice u toku namaza. Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Emir Demir
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Vidi manje