Kod arapa postoje slova: – koja se izgovaraju (29), – koja se pišu (28). Pa sam zatražio od profesora da mi pojasni malo preciznije/detaljnije oko toga, tj. Oko ...
1- „Zatim vam je, poslije nevolje, spokojstvo ulio, san je neke od vas uhvatio, a drugi su se brinuli samo o sebi, misleći o Allahu ono što nije istina, kao što pogani misle, govoreći: ‘Gdje je pobjeda koja nam je obećana? ‘Reci: ‘O svemu odlučuje samo Allah!’ Oni u sebi kriju ono što tebi ne pokazučitaj više
1- „Zatim vam je, poslije nevolje, spokojstvo ulio, san je neke od vas uhvatio, a drugi su se brinuli samo o sebi, misleći o Allahu ono što nije istina, kao što pogani misle, govoreći: ‘Gdje je pobjeda koja nam je obećana? ‘Reci: ‘O svemu odlučuje samo Allah!’ Oni u sebi kriju ono što tebi ne pokazuju. ‘Da smo se za bilo šta pitali’, – govore oni -, ‘ne bismo ovdje izginuli.’ Reci: ‘I da ste u kućama svojim bili, opet bi oni kojima je suđeno da poginu na mjesta pogibije svoje izišli, da bi Allah ispitao ono što je u vašim grudima i da bi istražio ono što je u vašim srcima – a Allah zna svačije misli.’” (Ali ‘Imran, 154)
2- „Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni među sobom; vidiš ih kako se klanjaju i licem na tle padaju želeći Allahovu nagradu i zadovoljstvo, – na licima su im znaci, tragovi od padanja licem na tle. Tako su opisani u Tevratu. A u Indžilu: oni su kao biljka kad izdanak svoj izbaci pa ga onda učvrsti, i on ojača, i ispravi se na svojoj stabljici izazivajući divljenje sijača, – da bi On s vjernicima najedio nevjernike. A onima koji vjeruju i dobra djela čine Allah obećava oprost i nagradu veliku.“ (Al-Fath, 29)
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
vidi manje
Šejh Ejmen Suvejd u pogledu toga navodi sljedeće: Arapski jezik ima 29 slova koja se izgovaraju, a 28 koja se pišu. Zbog čega je to tako? Zbog toga što Arapi nisu načinili oblik i izgled za hemze, nego su ga nekada pisali kao elif, nekada kao (vav), nekada kao (ja), a nikada nikako. Ovih 29 harfovačitaj više
Šejh Ejmen Suvejd u pogledu toga navodi sljedeće:
Arapski jezik ima 29 slova koja se izgovaraju, a 28 koja se pišu.
Zbog čega je to tako?
Zbog toga što Arapi nisu načinili oblik i izgled za hemze, nego su ga nekada pisali kao elif, nekada kao (vav), nekada kao (ja), a nikada nikako.
Ovih 29 harfova koji se pišu poredao je imam Nasr b. Asim Lejsi (umro 90. po H.), shodno sličnosti harfovima, dodajući im tačke kako bi se slični harfovi razlikovali.
أ ب ت ث ج ح خ د ذ ر ز….
Elif koji se nalazi na početku ove “abecede” ustvari je hemze.
Dakle, kod Arapa hemze nije imalo svoj oblik, a prema njemu su se odnosili na sljedeće načine:
1. Na početku riječi pisali su ga kao elif.
Primjera radi, riječ entum أنتم pisali su انتم
2. U sredini ili na kraju riječi pisali su kao elif, nekada kao (vav), nekada kao (ja), a nikada nikako, a to je ono hemze koje danas pišemo samostalno.
Primjera radi:
riječ (je’murukum) يأمركم pisali su يامركم
riječ (mu’minin) مؤمنين pisali su مومنين
riječ (bi’sema) بئسما pisali su bez hemzeta iznad…
riječ (dža’e) جاء pisali su جا
Dakle, ovako su pisali, jer nisu imali oblik za hemze, iako su ga izgovarali.
vidi manjeHalid b. Ahmed El-Ferahidi načinio je oblik hemzeta (umro 175. po H.)
Uvidio je nakon izgovara hemzeta da je ono u izgovoru blizu harfa ajn.
Uzeo je oblik ‘ajna, odredivši njegov gornji dio kao znak za hemze.
ء ع
Nakon toga se znak hemzeta stavljao na elif ili ispod njega….