Arapski jezik

Šejh Ejmen Suvejd u pogledu toga navodi sljedeće:

Arapski jezik ima 29 slova koja se izgovaraju, a 28 koja se pišu.

Zbog čega je to tako?

Zbog toga što Arapi nisu načinili oblik i izgled za hemze, nego su ga nekada pisali kao elif, nekada kao (vav), nekada kao (ja), a nikada nikako.

Ovih 29 harfova koji se pišu poredao je imam Nasr b. Asim Lejsi (umro 90. po H.), shodno sličnosti harfovima, dodajući im tačke kako bi se slični harfovi razlikovali.
أ ب ت ث ج ح خ د ذ ر ز….
Elif koji se nalazi na početku ove “abecede” ustvari je hemze.
Dakle, kod Arapa hemze nije imalo svoj oblik, a prema njemu su se odnosili na sljedeće načine:

1. Na početku riječi pisali su ga kao elif.

Primjera radi, riječ entum أنتم pisali su انتم

2. U sredini ili na kraju riječi pisali su kao elif, nekada kao (vav), nekada kao (ja), a nikada nikako, a to je ono hemze koje danas pišemo samostalno.

Primjera radi:
riječ (je’murukum) يأمركم pisali su يامركم
riječ (mu’minin) مؤمنين pisali su مومنين
riječ (bi’sema) بئسما pisali su bez hemzeta iznad…
riječ (dža’e) جاء pisali su جا

Dakle, ovako su pisali, jer nisu imali oblik za hemze, iako su ga izgovarali.
Halid b. Ahmed El-Ferahidi načinio je oblik hemzeta (umro 175. po H.)
Uvidio je nakon izgovara hemzeta da je ono u izgovoru blizu harfa ajn.
Uzeo je oblik ‘ajna, odredivši njegov gornji dio kao znak za hemze.
ء ع
Nakon toga se znak hemzeta stavljao na elif ili ispod njega….