Ko će biti spašen na Ahiretu?
Za koliko čovjek proda i Dunjaluk i ahiret_dr. Safet Kuduzović audio mp3
Nakon registracije provjeri svoj EMAIL i klikni na "AKTIVIRAJ PROFIL" u ROKU OD 24 SATA!
Ukoliko imate poteškoća sa prijavom, očistite "historiju" i "keš memoriju" na web pregledniku.
Podrška: +38762645414 WhatsApp
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Za koliko čovjek proda i Dunjaluk i ahiret_dr. Safet Kuduzović audio mp3
Sihirbazi nemaju nikakvog udjela na ahiretu_dr. Safet Kuduzović audio mp3
Da li govor o ahiretu bez znanja može biti opasna po čovjeka?
Govor o ahiretu bez znanja može biti opasan_dr. Safet Kuduzović audio mp3
Kome je propao i dunjaluk i ahiret?
Klanjanje namaza...DA ili NE..._dr. Safet Kuduzović audio mp3
"Inna lillahi ve inna ilejhi radži'un. Allahumme 'džurni fi musibeti va hluf li hajren minha!" (Mi, doista, Allahu pripadamo i svi Mu se, bez dvojbe, vraćamo. Allahu, nagradi me što trpim ovaj musibet, i nakon njega podari mi veće dobro!) 1476 1476 Sahih: Muslim (918), Ahmed (26095). --------čitaj više
“Inna lillahi ve inna ilejhi radži'un. Allahumme ‘džurni fi musibeti va hluf li hajren minha!”
(Mi, doista, Allahu pripadamo i svi Mu se, bez dvojbe, vraćamo. Allahu, nagradi me što trpim ovaj musibet, i nakon njega podari mi veće dobro!) 1476
1476 Sahih: Muslim (918), Ahmed (26095).
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/10/Razumijevanje-fikhskih-dokaza-Aid-el-Karni.pdf
Kako se tumači hadis: “ZA MOJ UMMET NEMA KAZNE NA AHIRETU. ALLAH JE UČINIO DA MU KAZNA BUDE NA OVOM SVIJETU – UBITSTVA, ZEMLJOTRESI I SMUTNJE!!!”
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u hadisu kojeg prenosi Ebu Musa:”OVAJ MOJ UMMET JE UMMET KOJEM JE UKAZANA MILOST. ZA MOJ UMMET NEMA KAZNE NA AHIRETU. ALLAH JE UČINIO DA MU KAZNA BUDE NA OVOM SVIJETU – UBITSTVA, ZEMLJOTRESI I SMUTNJE!!!” (EBU DAVUD) Alijj El-Kari veli: “Ummetčitaj više
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u hadisu kojeg prenosi Ebu Musa:”OVAJ MOJ UMMET JE UMMET KOJEM JE UKAZANA MILOST. ZA MOJ UMMET NEMA KAZNE NA AHIRETU. ALLAH JE UČINIO DA MU KAZNA BUDE NA OVOM SVIJETU – UBITSTVA, ZEMLJOTRESI I SMUTNJE!!!” (EBU DAVUD)
Alijj El-Kari veli: “Ummet koji se spominje u hadisu je ummetu-l idžabe (muslimani), a milost koja se spominje u hadisu jeste milost koja je ukazana samo muslimanima, zbog toga što imaju poslanika koji je milost svjetovima, a koji se naziva i vjerovjesnik milosti (nebijju-r-rahmeti). Riječi “ZA NJEGA NEMA KAZNE NA AHIRETU” znače da taj ummet neće biti kažnjavan teškim kaznama na ahiretu, nego će većina tih kazni biti odstranjena od ummeta prilikom raznih nedaća, bolesti i raznih vidova iskušenja, a što potvrđuje i nastavak hadisa:”ALLAH JE UČINIO DA MU KAZNA BUDE NA OVOM SVIJETU – UBITSTVA, ZEMLJOTRESI I SMUTNJE.” Dakle bespravna ubistva. Dok neki drugi učenjaci vele da se hadis odnosi samo na one koji nisu činili velike grijehe.”
Dalje navodi Alijj El-Kari govor Muzhira: “Ovo je muškil hadis[1] jer se u njemu spominje da Allah neće nikoga kazniti iz ovog ummeta bez obzira da li se radilo o onima koji čine velike grijehe ili ne. Međutim preneseni su drugi hadisi koji govore o kažnjavanju onih koji čine velike grijehe, pa se možda riječ ummet koja se spominje u hadisu može odnositi na one koji budu slijedili Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, na način kako to treba činiti, čineći pri tome ono što je Allah naredio, a ostavljajući ono što je zabranio.
Hadis bilježi Ebu Davud i Hakim u svome Mustedreku. Ispravnim ga je ocijenio i potvrdio imam Zehebi, a u drugoj verziji hadisa stoji: “MOJ UMMET JE UMMET MILOSTI. ZA MOJ UMMET NEMA KAZNE NA AHIRETU. ALLAH JE UČINIO DA MU KAZNA BUDE NA OVOM SVIJETU – SMUTNJE, ZENLJOTRESI, UBISTVA I RAZNE NEDAĆE.” Ovu verziju bilježe Ebu Davud, Taberani, Hakim, i Bejheki od Ebu Musaa.
A također bilježi Hakim u “El-Kuna” od Enesa: ”Moj ummet je ummet kojem je ukazana milost i kojem je oprošteno.”
Vidi:Alijj El-Kari, Mirkatu-l-mefatih šerhu miškati-l-mesabih, 8/3372, 3373)
[1]Prema riječima šejha Nuruddina Itra to je onaj hadis koji odudara od šerijatskih pravila pa daje iskrivljeno značenje ili se ne slaže sa drugim šerijatskim tekstom. Vidi:Menhedžu-n-nakdi fi ulumi-l-hadis, str.337
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
vidi manjeEsselamu alejkum U kakvom su stanju na Ahiretu djeca muslimana koja umru kao maloljetna. Allah vas nagradio.
Bismillahir-rahmanir-rahim Prvo: Maloljetna djeca u islamu su ona djeca koja nisu šerijatski punoljetna, to su djeca koja ako ne izvršavaju šerijatske obaveze-farzove nemaju grijeha, i neće zbog toga biti kažnjeni. Na našim prostorima djeca postaju punoljetna obično u 13-tim i 14-tim godinama, rijetčitaj više
Bismillahir-rahmanir-rahim
Prvo: Maloljetna djeca u islamu su ona djeca koja nisu šerijatski punoljetna, to su djeca koja ako ne izvršavaju šerijatske obaveze-farzove nemaju grijeha, i neće zbog toga biti kažnjeni.
Na našim prostorima djeca postaju punoljetna obično u 13-tim i 14-tim godinama, rijetko kad ranije ili kasnije.
Drugo: Maloljetnoj djeci klanja se dženaza kao i odraslim osobama.
Treće: U kaburu djeca će imati iskušenje, tj. ispituju se (iako postoji razilaženje), tj. postavljaju se tri poznata pitanja: Ko ti je Gospodar? Koja ti je vjera? Ko ti je poslanik?
Iako ništa ne znaju i ne razumiju, Allah će ih učiniti da znaju i da ispravno odgovore.
Ulema je ovo zaključila na osnovu predaje da je Ebu Hurejre na dženazi učio maloljetnom djetetu sledeću dovu: ‘Allahu zaštiti ga kaburskog azaba i kaburskog iskušenja’. El-Muvata’ br.536.
Zatim na osnovu propisanosti dženaze namaza i dženaze dove maloljetnom djetetu.
Na ovom stavu je Ibn Tejmije. Ebu Hasan Eš'ari kaže da je to stav većine uleme ehli suneta.
Četvrto: Što se tiče života u berzahu, sva djeca su u dženetu u društvu Ibrahima, alejhi selam, muslimanska i nemuslimanska.
Imam Buhari prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem prilikom mi'radža vidio Ibrahima alejhi selam i oko njega puno djece.
Poslanik sallallahu alejhi we sellem veli: ‘Krenuli smo dalje i tako stigli do jedne bašče, s gustim drvećem u kojoj je bilo raznih cvijetova, kad ono u sredini te bašče nekakav visok čovjek, skoro da mu nisam mogao vidjeti glavu zbog visine njegove koja je dopirala do nebesa, a okolo tog čovjeka mnoštvo djece. Ko je ovaj čovjek, ko su ova djeca, upitao sam (Džibrila). Ibrahim alejhi selam, (reče Džibril), a djeca oko njega su ona djeca koja su umrla bez grijeha, (neki muslimani su upitali zar i djeca idolopoklonika, Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem odgovori), i djeca idolopoklonika’. Buhari, 7047.
Peto: Na sudnjem danu maloljetna muslimanska djeca ući će u dženet, bez razilaženja među ulemom. Jer djeca u osnovi slijede svoje roditelje.
Na to upućuje i Kur'an i sunet i konsenzus uleme.
Uzvišeni Allah kaže: ‘Onima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela priključićemo djecu njihovu, a djela njihova nećemo nimalo umanjiti’. At-Tur, 21.
Ulema je komentarišući ovaj ajet rekla da će muslimanska maliljetna djeca biti sa svojim roditeljima u dženetu.
Imam Muslim prenosi hadis od Ebu Hurejre u kome stoji da će djeca muslimana čekati svoje roditelje ispred vrata dženeta, neće htjeti ući u dženet dok ne dođu njihovi roditelji, pa će svoje roditelje uhvatiti za krajeve odjeće i zajedno ući u dženet. Muslim, 2635.
Nevevi prenosi konsenzus uleme da će maloljetna muslimanska djeca biti u dženetu. Pogledati: Šerh Sahih Muslim (16/207).
Napomena: Djeca nemuslimana se smatraju da su od ehli fitre i da će na sudnjem danu imati ispit-iskušenje, pa ko položi ući će u dženet, a ko ne položi ući će u vatru.
Ovo je najispravnije mišljenje, a na osnovu hadisa kojeg bilježi Buhari da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem upitan za potomstvo idolopoklonika (djecu), pa je rekao: ‘Allah najbolje zna šta će ono raditi’. Buhari, 1384.
Tj. Allah najbolje zna šta bi oni radili da su bili živi, i oni koji će položiti ispit na sudnjem danu, znači da bi i na dunjaluku bili pokorni Allahu subhanehu ve teala.
A Allah najbolje zna.
*Mr Jakub Alagić*
Preuzeto sa whatsapp grupe “delil”
Selam alejkum. Odkako mi je mama preselila (a imala je svih 5 Islamskih sartova), kad god proucim nesto iz Kur'an-a, nanijetim par ajeta za nju. Medjutim naidjem na ...
Bismillahir-rahmanir-rahim Da li će umrla osoba imati sevape, odnosno da li će do nje doći sevapi od određenih dijela ili dok je u kaburu ili na Sudnjem danu, stvar je gajba, i ne može se potvrditi osim dokazima iz Kur'ana ili Sunneta. Nije preneseno u Kur'anu i hadisima, a niti u govoru ashaba neštčitaj više
Bismillahir-rahmanir-rahim
Da li će umrla osoba imati sevape, odnosno da li će do nje doći sevapi od određenih dijela ili dok je u kaburu ili na Sudnjem danu, stvar je gajba, i ne može se potvrditi osim dokazima iz Kur'ana ili Sunneta.
Nije preneseno u Kur'anu i hadisima, a niti u govoru ashaba nešto što ukazuje na propisanost učenja Kur'ana umrlima.
Kur'an je objavljen živima, a njegovo učenje propisano je s ciljem uzimanja pouka iz njega, razmišljanjem o njegovim značenjima i rada po njegovim uputama.
Uzvišeni Allah veli:
Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili.
(Sura Sad, 29)
Poslanik ﷺ, veli:
„Najbolji među vama su oni koji Kur'an uče i njemu druge podučavaju.“
Bilježi ga Buhari, br. 5027, str. 962
Dakle, Kur'an je objavljen živima da bi se po njemu radilo, da se izučava, te da bi se iz njega uzimali propisi vezani za vjeru, vjerovanje, ibadete, međusobne odnose, a ne da se njegovo učenje poklanja umrlima.
Stizanje sevapa od učenja Kur'ana do umrlih je stvar gajba (nevidljivog svijeta) i nije ga moguće potvrditi osim putem jasnih dokaza iz Kur'ana i Sunneta. A ne postoji niti jedan dokaz koji ukazuje da sevapi od učenja Kur'ana stižu do umrlog.
Učenje Kur'ana je ibadet, a način i vrsta ibadeta određuju se putem Objave, pa zbog toga nije dozvoljeno činiti ibadet koji šerijat nije potvrdio.
Poslanikove ﷺ, riječi veoma jasno upućuju na to:
„Ko uradi neko djelo koje nije u skladu sa propisanim, ono mu neće biti primljeno.“
Bilježi ga Buhari, str. 373; Muslim, br. 18, str. 762
Zatim, da je učenje Kur'ana pred dušu umrlih propisano djelo, praktikovali bi ga naši ispravni prethodnici. A da su ga praktikovali, to bi, sigurno, do nas bilo preneseno.
Pošto do nas nije takvo nešto preneseno, znači da ga nisu ni činili. A pošto ga nisu činili, znači da to djelo nije ni propisano.
Ono što tada nije bilo od vjere, ne može biti ni danas.
Ibn Tejmijje veli:
„Nije bilo poznato kod prvih generacija da, kada
klanjaju dobrovoljne namaze, poste dobrovoljni post, obave hadždž ili prouče nešto od Kur'ana, to poklanjaju umrlim muslimanima, niti svojim bližnjima…
Zato, ljudi ne smiju da odstupe od pravca prvih generacija, jer oni su najbolja i najpotpunija generacija, a Allah najbolje zna.“
Medžmu'ul-fetava, 24/323
Pa da li su oni koji dozvoljavaju učenje Kur'ana pred dušu umrlih i koji kažu da sevapi stižu do njih upućeniji i bolji od ashaba Poslanika ﷺ!?
Na drugom mjestu Ibn Tejmijje veli:
„Učenje Kur'ana pred dušu rahmetlije nakon njegove smrti je novotarija.“
El-ihtijaratul-fikhijje, str. 447. Pogledati: El-Fetaval-Kubra, 5/363
Od kojih djela umrli imaju korist?
Za umrle ne treba činiti ništa osim ono što je došlo u dokazima, poput sadake, dove, hadždža, umre i traženja oprosta za njih.
Od ovih djela oni će imati koristi i ta djela su potvrđena kur'ansko-hadiskim tekstovima.
Prenosi se da je Poslanik ﷺ, kazao:
„Kada čovjek umre, prekidaju se njegova djela, osim u tri slučaja: trajna sadaka, znanje kojim se (iza njega) koristi i dobro odgojeno dijete koje mu dovu čini.”
Bilježi ga Muslim, br. 14, str. 712
Uzvišeni Allah kaže:
‘Oni koji poslije njih dolaze govore: Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla.’
El-Hašr, 10
Kur'an ukazuje da mrtvi imaju koristi ako živi za njih mole oprost, a nije spomenuto da imaju korist od učenja živih, jer da imaju korist od toga, to bi sasvim sigurno bilo spomenuto.
Ko želi da mrtvi imaju koristi, i da sevapi stignu do njih, neka upućuju dove, neka traže da im se Allah smiluje i da im oprosti (ovo je najbitnije za umrle), neka dijele sadaku, obave hadždž i umru za njih, jer je ovo došlo u ispravnim predajama.
Napomena:* Ima uleme Ehli Sunneta i džemata koji smatraju da umrli imaju koristi i da im stižu sevapi od učenja Kur'ana živih. To dokazuju putem analogije na hadždž i post. Pogledati: Šerhul-akidetit-tahavijjeh, 2/664.
Međutim, oni koji se sa njima ne slažu odgovaraju im da dokazivanje putem analogije na hadždž i post, ni u kom slučaju ne može biti ispravno, jer učenje Kur'ana je ibadet, a ibadeti su već određeni i ne mogu se mijenjati niti dograđivati.
Nijedan ibadet koji se ne gradi na jasnim dokazima ili iz Kur'ana ili iz Sunneta ne može biti ispravan, pa prema tome izgraditi neki ibadet na osnovu analogije je u potpunosti neprihvatljivo.
Tumačeći ajet: ‘Čovjekovo je samo ono što sam uradi’. En-Nedžm, 39, Ibn Kesir veli: „To što mu niko neće pomoći nositi teret (njegove grijehe), isto tako neće dobiti išta od nagrade – osim onoga što je sam sebi zaradio.
Iz ovoga ajeta Šafija je, i oni koji ga slijede, izveo zaključak da sevapi od učenja Kur’ana ne stižu umrlima, jer to nisu njihova lična djela, niti zasluge, te zbog toga ni Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije to uobičavao činiti, a nije ni svoj ummet podsticao na to, niti ih je na to uputio nekom izrekom niti nečim indirektnim, a nije to bila praksa niti ijednog od ashaba.
Da je u tome bila bilo kakva korist, oni bi nas, sigurno, već pretekli u činjenju istoga. Ibadeti se oslanjaju na čvrste argumente, a ne na nekakvu analogiju ili kojekakva mišljenja.“ Tefsirl-Kur'anil-azim, 7/465.
Ibn Abdulberr veli: „Nema razilaženja među islamskim pravnicima i ostalim učenjacima ehli-sunneta u tome da se na osnovu analogije ne mogu dokazivati pitanja vezana za tevhid i obredoslovlje.“ El-Bahrul-muhit fi usulil-fikh, 14/15.
Hanefijski učenjak El-Izz b. Abdusselam veli: „Sevap od učenja Kur'ana ima samo onaj ko ga uči, i taj sevap ne stiže do drugih… Onaj ko te sevape pokloni umrlome, suprotstavio se ajetu u kojem stoji: Da je čovjekovo samo ono što sam uradi. En-Nedžm, 39.
Učenje Kur'ana nije djelo umrle osobe, i nije dozvoljeno poklanjati mu sevape od učenja Kur'ana.“ El-Fetaval-mevuslijje, str. 99-100.
Imam Nevevi u komentaru na Sahih Muslima veli: „Poznato je u mezhebu imama Šafije da sevapi od učenja Kur'ana ne stižu do umrloga.
(Zatim je spomenuo mišljenja i razilaženje po tom pitanju, a onda je kazao): Svi ovi mezhebi i stavovi su slabi, dokaz im je analogno zaključivanje na osnovu dozvole dove, sadake i hadždža za umrloga. Sevapi od ovih djela stižu, po konsenzusu islamskih učenjaka.
Dokaz koji je koristio imam Šafija i njegovi sljedbenici po ovome pitanju je ajet u kojem stoji: Da je čovjekovo samo ono što sam uradi. Nedžm, 39.
Kao i hadis: „Kada čovjek umre, prekidaju se njegova djela, osim u tri slučaja: trajna sadaka, znanje kojim se (iza njega) koristi i dobro odgojeno dijete koje mu dovu čini.“ Šerhun-Nevevi li sahihi Muslim, 1/90. Hadis bilježi Muslim, br. 14, str. 712.
Od savremenih učenjaka ovaj stav zastupaju Ibn Baz, Usejmin, kao i Stalna komisija za fetve u Saudijskoj Arabiji.
Pogledati: Fi revdatil-Kur'anil-kerim, str. 70, Bideun-nasi fil-Kur'an, str. 35, Fetaval-ledžnetid-daimeh, 9/42-43.
Dakle, stav koji dozvoljava učenje Kur'ana pred dušu umrlih i da sevapi stižu do njih dokazujući to analogijom na dovu, sadaku i hadždž, je slab, jer učenje Kur'ana je ibadet, a pravilo je da se ibadet čini samo ako za njegovu propisanost postoji dokaz.
Allah najbolje zna.
mr. *Jakub Alagić*
Preuzeto sa whatsapp grupe delil akida
Koje će nagrade za svoje učenje imati hafiz Kur’ana na dunjaluku i na ahiretu?
Učenje Kur’ana napamet (hifz) ibadet je kojim čovjek treba da traži Allahovo lice i nagradu na Sudnjem danu. Ako ne bude imao ovu namjeru, on neće postići nikakvu nagradu, štaviše, bit će kažnjen jer je ovaj ibadet učinio, posvetio nekome mimo Allaha. Hafiz Kur’ana obavezan je za svoje memorisanjemčitaj više
Učenje Kur’ana napamet (hifz) ibadet je kojim čovjek treba da traži Allahovo lice i nagradu na Sudnjem danu. Ako ne bude imao ovu namjeru, on neće postići nikakvu nagradu, štaviše, bit će kažnjen jer je ovaj ibadet učinio, posvetio nekome mimo Allaha.
Hafiz Kur’ana obavezan je za svoje memorisanjem i učenjem Kur’ana napamet ne očekuje ovodunjalučke koristi, jer njegov hifz nije roba s kojom se trguje na dunjaluku, već je to ibadet koji on čini svome Gospodaru.
Uzvišeni Allah odlikovao je hafiza Kur’ana kako dunjalučkim tako i ahiretskim odlikama:
1. Hafizu se daje prednost u predvođenju ljudi u namazu
Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka ljude u namazu predvodi onaj koji zna najviše Kur’ana napamet, a ako u tom pogledu budu jednaki, onda najučeniji u sunnetu, pa ako i u tome budu jednaki, onda onaj koji je prije hidžru učinio, a ako hidžru budu zajedno učinili, onda najstariji. Neka čovjek nipošto ne predvodi namaz tamo gdje je prisutan onaj ko je za to ovlašten i neka ne sjeda na njegovo mjesto u njegovoj kući izuzev ako mu on to dozvoli.” (Muslim, 673)
Abdullah b. Omera, radijallahu anhu, kazuje: “Kada je u Kubau stigla prva grupa muhadžira, prije nego što je u Medinu stigao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ljude u namazu predvodio je Salim, oslobođeni rob Ebu Huzejfe, a bio je najbolji poznavalac Kur’ana.” (Buhari, 660)
2. Hafizu Kur’ana daje se prednost u spuštanju u kabur, da on bude prvi do kible, ako budemo prisiljeni da ga ukopamo sa nekim drugim u kabur
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, kazuje: “Poslije Bitke na Uhudu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u kabur je stavljao po dvojica ubijenih muslimana, pitajući: ‘Koji je od njih dvojice znao više Kur’ana napamet?’ Kada bi pokazali na jednog, njega bi prvog spustio u kabur, a zatim bi rekao: ‘Ja ću ovima biti svjedok na Sudnjem danu.’ Tada bi naredio da ih zakopaju sa njihovom krvlju, i ne bi ih ni gasulio niti bi im klanjao dženazu.” (Buhari, 1343)
3. Hafizu Kur’ana daje se prednost u namjesništvu i vlasti, ako je u stanju da ponese tu odgovornost
Amir b. Vasila prenosi da je Nafia b. Abdulharis, Omerov namjesnik u Meki, sreo Omera, radijallahu anhu, u mjestu Asfan, pa ga je Omer upitao: “Koga si ostavio da bude tvoj zamjenik?” Nafia je odgovorio: “Ibn Ebzu.” Omer ga upita: “A ko ti je to?”, a on odgovori: “To je jedan od naših štićenika (oslobođenih robova).” Omer ga opet upita: “Zar si im kao namjesnika štićenika odredio!?”, a Nafi odgovori: “On je vrsni učač Allahove Knjige i vrlo dobro poznaje propise nasljednog prava (feraid).” Omer tada reče: “Znajte da je vaš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Uistinu Allah ovom Knjigom (Kur’anom) uzdiže i uzvisuje neke narode, a neke unizuje.’” (Muslim, 817)
A što se tiče ahiretskih privilegija i odlika, one su sljedeće:
4. Njegov stepen u Džennetu bit će kod posljednjeg ajeta koji prouči
Abdullah b. Amr, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hafizu Kur’ana bit će rečeno: ‘Uči i penji se (na visoke stepene) i uči lijepo i razgovijetno onako kako si ga učio na dunjaluku. Tvoje mjesto i tvoj stepen bit će kod zadnjeg ajeta koji proučiš.’” (Ebu Davud, 1464, i Tirmizi, 2914, koji kaže da je hasen-sahih, a šejh Albani, Sahihu Tirmizi, 2329, kaže da je hasenu-sahih)
5. Bit će u društvu meleka, na njihovim stepenima
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko vješto uči Kur’an, bit će u društvu sa plemenitim i dobrostivim izaslanicima, a onaj ko ga bude učio zamuckujući i to učenje mu bude predstavljalo poteškoću i napor, imat će dvostruku nagradu.” (Buhari, 4653, i Muslim, 798)
6. Bit će mu stavljena kruna počasti i ogrtač počasti
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Na Sudnjem danu doći će Kur’an i kazati: ‘Gospodaru, ukrasi ga (hafiza)!’ Pa će mu biti stavljena kruna počasti. Potom će kazati: ‘Gospodaru, povećaj mu!’, pa će mu biti obučen ogrtač počasti. Potom će kazati: ‘Gospodaru, budi zadovoljan njime!’, pa će biti zadovoljan njime. Tada će mu biti rečeno: ‘Uči, i uzdiži se i za svaki ajet ćeš dobiti dobro djelo.’” (Tirmizi, 2915, koji kaže da je hadis hasen-sahih. Albani, Sahihu Tirmizi, 2328, kaže da je hasen – dobar)
7. Kur’an će se na Sudnjem danu zauzimati za svoga učača
Od Ebu Umame El-Bahilija, radijallahu anhu, prenosi se da je kazao: “Čuo sam Allahovog Poslanika da kaže: ‘Učite Kur’an jer će on doći i zauzimati se za one koji su ih učili. Učite zehravejni: suru El-Bekara i suru Alu Imran, doista će njih dvije doći na Sudnjem danu kao da su dva oblaka, ili dva gusta jata ptica, pa će se zauzimati za svoje učače. Učite suru El-Bekara, doista je u njenom učenju blagoslov, a njeno ostavljanje i zapostavljanje predstavlja propast, nju ne mogu naučiti ljenjivci.” (Muslim, 804)
Na pitanje odgovorio: Dr. Muhammed Salih El-Munedžid
Preuzeto sa stranice: s-d-o.org
Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za pravilno funkcioniranje web stranice. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice. Ovi kolačići ne pohranjuju nikakve lične podatke.
Svi kolačići koji možda nisu posebno potrebni za funkcioniranje web stranice i koriste se posebno za prikupljanje ličnih podataka korisnika putem analitike, oglasa i drugog ugrađenog sadržaja, nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Obavezno je pribaviti pristanak korisnika prije pokretanja ovih kolačića na vašoj web stranici.
Nedzmudin
Oni koji su spašeni na Ahiretu_dr. Safet Kuduzović audio mp3
Oni koji su spašeni na Ahiretu_dr. Safet Kuduzović
audio mp3
vidi manje