Pridružite se i pregledajte nova pitanja i odgovore
Pridružite se i pregledajte nova pitanja i odgovore
Nakon prijave možete vidjeti sva nova pitanja i odgovore
Podrška: +38761364822
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Alejkumuselam.
Na harfu (ja) je damma, a dužina (obična) je na elifu, tj. juaahizu…Ovdje ima praktično https://www.youtube.com/watch?v=fi-JRMP0BXk
Alejkumuselam.
Između ostalog, o tome se govori u nauci El-I'džazus-savti ili Glasovna nadnaravnost. Čak su o tome pisane i neke doktorske disertacije, kao npr. Harmonija između glasa i značenja u kur'anskim izrazima. U toj disertaciji navode se određena poglavlja o lahkoći i težini izgovora riječi. Npr. kada pogledamo u Sudnji dan, dešavanja vezana za njega i slično, naći ćemo da su sve to teški i jaki izrazi: Džehennem, Sekar, Hutama, Kar'iah i sama jačina tih izraza ukazuje na teškoću dešavanja. S druge strane, kada se govori o Džennetu, riječi su vecinom pitke, jednostavne, lahke i sl. Ne znam da li o tome ima sta na bosanskom jeziku.
Alejkumuselam
لِإِيلَافِ قُرَيْشٍ
Kurejš
Meddul-lin: Kada se staje na riječi u kojoj se pojave (vav) ili (ja) sa sukunom, a prije njih harf sa fethom. On se izgovara dvije, četiri ili šest dužina.
U osnovi je harf (ja) ali zbog duzine cini se kao da prelazi (i).
Alejkumuselam.
Postoje dvije vrste pravila:
Prva: pravila čije kršenje utiče na ispravnost namaza i kvari ga ako se radi o Fatihi, kao npr. da se prave greske koje mijenjaju značenje, gdje se mijenja harf ili hereket i tome slicno, i druga: greske koje ne uticu na ispravnost namaza poput dužina, izhara, iklaba, ihfe i tome sl.
I jedne i druge greske ne smiju se praviti prema ucenjacima kiraeta, a samo pitanje vraca se na razilazenje uleme u pogledu obaveznosti tedvidskih pravila iz druge vrste.
U vezi prve, svi su složni da je obaveza, pogotovo kada je rijec o Fatihi.
Alejkumusselam.
Osoba koja ne poznaje arapski jezik, treba da se pridržava onih pravila i znakova koji se nalaze u mushafu kojeg uči u datom momentu, bez obaziranja na znakove u nekoj drugoj štampi.
Učenje Kur’ana ima svoja pravila (adabe) kojih se treba pridržavati kako bi onaj koji uči imao nagradu i sevap. Spomenut ćemo neke od njih[1]:
[1] Pogledati: Ebu Enes Muhammed Fethi Al Abdul-Aziz i Ebu Abdurrahman Mahmud b. Muhammed El-Melah, Fethur-Rahman fi bejani hedžril-Kur'an, str. 61-62; Fahd Er-Rumi, Dirasat fi ulumil-Kur'an, str. 58-60; Nevevi, Et-Tibjan fi adabi hameletil-Kur'an, 69-91
Alejkumusselam. Ako se radi samo o sevapima čitanja, onda je bolje i sevapnije čitati samo arapski, jer se za svaki harf dobiva po dobro djelo koje se racuna deset puta, a taj toliki sevap nema se ako se cita samo prevod. Ali ako se uzme sveukupni cilj objave Kur'ana, onda je najbolje ono što nas vodi ka primjeni Kur'ana, a to se ne može postići ako se ne čita prevod značenja, tefsir (za onoga ko ne zna arapski).
Alejkumusselam
Ako se stane onda je (kavmih), a ako se prelazi onda je (kavmihiiii) sa 4 ili 5 duzina.
Alejkumuselam.
Harfovi koji su visoki i uvijek krupni su:
خ ص ض غ ط ق ظ
Njihova krupnoća ima svoje stepene zavisno od mjesta gdje se nalaze.
Ostali harfovi nisu krupni, osim sto se ponekad ta krupnoća javlja kod elifa, lama i ra.
Ostali harfovi mimo ova tri i prethodnih sedam, su tzv. Niski harfovi, nisu krupni i tako je uvijek.
Imam Begavi u svome tefsiru navodi da se misli na Džennet, nakon čega spominje da se pod čestitim robovima misli na ummet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Također, navodi i stav Ibn Abbas da se misli na to da će Allah dati čestitim robovima da osvoje nevjerniče zemlje i da prošire svoju vlast i vjeru. A postoji i stav da se misli na Svetu zemlju.