Da li je zabranjeno činiti ihdad više od tri dana, osim nakon smrti muža?
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: U čemu se i kako vrši kefaret za prekršeno zaklinjanje, to je pojašnjeno u sljedećem ajetu: "Allah vas neće kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali će vas kazniti ako se zakunečitaj više
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
U čemu se i kako vrši kefaret za prekršeno zaklinjanje, to je pojašnjeno u sljedećem ajetu: “Allah vas neće kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali će vas kazniti ako se zakunete namjerno. Otkup za prekršenu zakletvu je: da deset siromaha običnom hranom kojom hranite čeljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao – neka tri dana posti. Tako se za zakletve vaše otkupljujte kada se zakunete; a o zakletvama svojim brinite se! Eto, tako vam Allah objašnjava propise Svoje da biste bili zahvalni” (El-Maide, 89).
Po ovom kur’anskom ajetu otkup za za zakletvu u jednom svom dijelu ima slobodu izbora a u drugom se mora raditi po redoslijedu. Pa tako onaj ko je dužan da učini kefaret ima izbora između troga:
Prvo – da nahrani deset siromaha, tako što će dati dva pregršta hrane (pšenice, kukuruza, riže i slično) svakom siromahu (oko 1250 grama), ili da ih nahrani gotovom hranom (jedan obrok) sličnom onom kakvom hrani svoju čeljad ili u današnje vrijeme da da u tzv. narodne ili javne kuhinje ako se u njima hrane muslimani. Džumhur (većina) učenjaka je na tome da miskini (siromasi) moraju biti muslimani, dok kod hanefija mogu biti i nemuslimani, a bliže ispravnom je ono na čemu je džumhur učenjaka.
Drugo – da obuče deset siromaha tako što će svakom od njih dati odjeću u kojoj može klanjati namaz, tj odjeći koja minimalno pokriva ono što je između pupka i koljena.
Treće – da oslobodi roba muslimana (a pošto danas skoro da nema robova nema potrebe da se o tome detaljiše).
A ako nema materijalne mogućnosti da uradi ništa od ovoga troga, onda je na toj osobi da posti tri dana. Džumhur je na tome da post tri dana bude uzastopan zbog kiraeta Abdullaha ibn Mes’uda, radijallahu anhu: “neka tri dana uzastopce posti”.
Prema tome, prvo troje može raditi po slobodnom izboru šta hoće: hrana, odjeća ili oslobađanje roba, a post dolazi tek kada je u nemogućnosti da uradi nešto od prve tri stvari. Zato je greška ono što mnogi muslimani misle i rade da za kefaret zakletve mogu odmah postiti. Pa ko tako uradi a bio je u mogućnosti nahraniti i odjenuti siromahe, njegov kefaret je neispravan.
Detaljnije o zakletvi, vrstama zakletvi, šartovi ispravne zakletve za koju se čini kefaret ako se prekrši, kako se krši zakletva, kefaret, ponavljenje zakletve i drugim pitanjima pročitajte na ovom linku: ZAKLINJANJE, VRSTE ZAKLETVI, ŠARTOVI I KEFARET ZA ZAKLETVU.
Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba
Zejneba b. Ebu Selema pripovijedala je: "Kada je iz Šama stigla vijest o Ebu Sufjanovoj smrti, Ummu Habiba, radijallahu anha, trećeg je dana zatražila miješani miris i stavila ga na obraze i podlaktice, te rekla: 'Nisam imala potrebe namirisati se, i ne bih to ni učinila da nisam čula Resulullaha, sčitaj više
Zejneba b. Ebu Selema pripovijedala je: “Kada je iz Šama stigla vijest o Ebu Sufjanovoj smrti, Ummu Habiba, radijallahu anha, trećeg je dana zatražila miješani miris i stavila ga na obraze i podlaktice, te rekla: ‘Nisam imala potrebe namirisati se, i ne bih to ni učinila da nisam čula Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: ‘ženi koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan nije dopušteno tugovanie za umrlim više od tri dana, osim za mužem, za kojim tuguje četiri mjeseca i deset dana. “”
Ummu Atijja, radijallahu anha, prenijela je sljedeće Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Žena ne smije tugovati za umrlim više od tri dana, osim za mužem, za kojim tuguje četiri mjeseca i deset dana. ‘”
Aiša, radijallahu anha, kazivala je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao sljedeće: “Ženi koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan zabranjeno je tugovanje za umrlim više od tri dana, osim za mužem. ”
Ovako glasi i hadis Hafse b. Omer, radijallahu anha, Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, supruge.
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, ihdad je period u kojem se žena, tugujući za umrlim, susteže od nošenja ukrašene odjeće, mirisa i svega što budi strasti. Muslimanka može iskazivati tugu za umrlim tri dana, svejedno bio joj rođak ili ne bio, ali to iskazivanje tuge nije obavezno, jer su učenjaci jednoglasni u mišljenju da se u tom periodu mora odazvati mužu ako je pozove u postelju. Drugo, udovica se mora kloniti ukrasa četiri mjeseca i deset dana, a udovica koja je trudna dok ne rodi.
Treće, međutim, po ženu kojoj je neko umro bolje je da se sustegne od ihdada, odnosno da pazi na želje i intimne potrebe svoga muža. To je najbolje rješenje za oboje, i nadati se da će Svevišnji Allah u tome dati veliko dobro. Dokaz za to jeste dugo predanje koje su zabilježili El-Buhari i Muslim, a koje govori o Ummu Sulejmi i njenom mužu Ebu Talhi, radijallahu anhum.
___________
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua’tul-menahiš-šeri’jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf