Bismillahir-rahmanir-rahim.
Glavne razlike između maturidijske akide i akide ehli suneta i džemata mogu se pojasniti u sledećim tačkama:

1. Kod maturidija, postoje tri kategorije tevhida:

▪Jedinstvo u Biću
▪Jedinstvo u atributima
▪Jedinstvo u djelima

Kod ehli sunneta i džemata tevhid se dijeli na:

▪Tevhidur-rububijjet
(Allahova jednoća u stvaranju i upravljanju)
▪Tevhidul-uluhijjet
(Allahova jednoća u božanstvenosti i zasluge obožavanja)
▪Tevhidul-esmai ve sifat
(Allahova jednoća u imenima i atributima)

Prva i treća kategorija kod maturidija(Jedinstvo u Biću i Jedinstvo u djelima), je ustvari tevhid rububijjet, dok je druga kategorija (jedinstvo u atributima), tevhid esma ve sifat, što znači da u podjeli tevhida kod maturidija tevhidul-uluhijjet ne postoji, već je on u sastavu Tevhidur-rububijjeta.

2. Značenje la ilahe illellah kod maturidija je: Nema stvoritelja osim Allaha, i ovo upućuje na tevhid rububijet.
Značenje la ilahe illellah kod ehli sunneta i džemata je: Nema istinskog božanstva osim Allaha, i ovo upućuje na tavhid uluhijet.

3. Glavni izvor vjere kod maturidija je razum (iako tvrde da se oslanjaju na Kur’an i Sunnet), ipak su razumu dali prednost nad Objavom, pa su tako od Kur’ana i Sunneta prihvatali samo ono što je u skladu sa njihovim razumom, dok su ono što nije u skladu sa njihovim razumom, ili tumačili na način koji im odgovara, ili su, pak, prepuštali Allahu znanje o tome.
Izvori vjere kod ehli sunneta i džemata su objava, tj. Kur’an i Sunnet, a ne razum, i oni nedaju prednost razumu nad objavom nego daju prednost objavi nad razumom.

4. Maturidije su stava da se Allah ne može spoznati, osim putem razuma, te da je prva obaveza šerijatskom obvezniku razmišljanje i razmatranje razumskih dokaza.
Po mišljenju ehli sunneta i džemata, čista čovjekova priroda (fitra) spoznaje postojanje Allaha, a onaj kome je ta priroda narušena u potrebi je za razmišljanjem i dokazima.
A prva obaveza svakog šerijatskog obveznika je tevhid, izgovaranje kelimei-šehadeta: la ilahe illellah, muhammedun resulullah, uvjerenje u značenje tih riječi, te rad po njihovom značenju.

5. Maturidije odbacuju ahad-predaje i smatraju da ahad-hadisi nisu dovoljni da se na njima utemelji uvjerenje, te su zbog toga negirali rad po tim hadisima i dokazivanje njima.
Ehli sunet je saglasan da se u akidi prima ahad-predaja koju prenosi pouzdana osoba od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Najveći broj hadisa izgovoren je u oblasti akide, i najveći broj hadisa su upravo ahad-predaje, zamislimo šta će se desiti odbacivanjem ovih hadisa.

6. Maturidije potvrđuju samo osam atributa, jer, kako tvrde, razum ukazuje samo na njih, a ne i na ostale. Te osobine su: znanje, moć, volja, život, sluh, vid, govor i tekvin, Zatim negiraju sva svojstva koja se nazivaju haberije (na koje po njima ne ukazuje razum).
Ehli sunet vjeruje u sva Allahova svojstva s kojima se On opisao, bez bilo kakvog poistovjećivanja, iskrivljavanja, poređenja, ili negiranja, jer niko Allaha ne može opisati bolje od Njega samoga.

7.Maturidije neosnovano i alegorički tumače Kuran i sunnet, posebno ajete i hadise koji opisuju Allahove osobine ili znanje o njima prepuštaju Allahu (tefvid).
Greška u tumačenju svojstava dovela je maturidije do druge greške, kažu da je Allah sa svojim bićem na svakome lijepom mjestu, iz razloga što su neosnovano alegorički protumačili svojstva El-Uluv i El-Istiva / Allahovog uzdignuća.
Zatim nepotvrđuju ispravno imena: Ez-Zahir i El-Alij, a potvrđuju imena koja nisu ispravna poput: Hu i druga, zatim osobinu govora ne potvrđuju na ispravan način, kao ni viđenje Allaha u dženetu.
Ehli sunet potvrđuje Allahova imena i osobine onako kako su spomenuta u Kur’anu i Sunnetu, u svojoj vanjskoj formi, shodno značenjima na koja ukazuju, ne tumače ih u prenesenom značenju (te’vil), niti iskrivljuju značenja na koja ukazuju (tahrif), a ono što Allah i Njegov Poslanik negiraju i oni negiraju, a ono što su Allah i Njegov Poslanik prešutili, i oni su prešutili i nisu se time bavili.
Ehli sunet vjeruje da je Allah iznad svojih stvorenja, uzdignut na Aršu.

8.Maturidije su murdžije po pitanju imana. Oni smatraju da djela nisu sastavni dio imana, te da je iman samo potvrda srcem, bez djelovanja u praksi.
Ehli sunnet kaže: ispravno je ono na što ukazuje Kur’an i Sunnet, kao i jednoglasan stav prethodnih generacija, a to je da su djela sastavni dio imana, te da je iman potvrda (uvjerenje) srcem, očitovanje jezikom, i praktična primjena (djela).

9. Kod maturidija iman ne raste i ne opada, i kao rezultat ovakvog stava, oni kažu ko radi velike grijehe (bludnik i alkoholičar), on je mu’min sa potpunim imanom, i da je njihov iman kao iman Poslanika, Ebu Bekra i Omera.
Kod njih loša djela i novotarije ne utiču na iman, i kod njih ne postoji širk u tevhidul-uluhijjetu (ibadetu), već samo u Tevhidur-rububijjetu.
Kod ehli sunneta i džemata iman raste i opada, povećava se s pokornošću, a smanjuje se griješenjem, oni kažu ko radi velike grijehe on je musliman fasik (grešnik) nepotpunog imana, i ne kažu da mu je iman poput imana Poslanika, Ebu Bekra i Omera.
Kažu da postoji širk u tevhidul-uluhijjetu (ibadetu), te da je širk najviše zastupljen upravo u tevhidul-uluhijjetu.

Ovo su glavne razlike između maturidijske akide i akide ehli sunneta i džemata, ali ne i jedine, ovo su ujedno i temelji, usuli maturidijske akide, zbog ovih razlika Maturidije nisu od ehli suneta i džemata, ali su od svih islamskih sekti najbliži njima.

Odgovorio: mr. Jakub Alagić
Preuzeto sa Whatsapp grupe “DELIL – Akida”

vidi manje