REGISTRACIJA

Unesite ispravnu email adresu

ili

Izaberi


Imaš profil? Prijavi se sada

PRIJAVA

Podrška: +38762645414 WhatsApp, [email protected]

ili


Zaboravljena šifra?

Ako nemaš profil: Registruj se ovdje

Zaboravljena šifra

Podrška: +38762645414 WhatsApp, [email protected]

Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.

Imaš profil? Prijavi se sada

Objasni zašto prijavljuješ.

Objasni zašto prijavljuješ.

Objasni zašto prijavljuješ.

Aplikacije
Pitaj Učene ® Logo Pitaj Učene ® Logo Pitaj Učene ® Logo
PRIJAVAREG.

Pitaj Učene ®

Pitaj Učene ® Navigacija

  • Najaktivniji članovi
  • Grupe
  • Novosti
  • Marketing
PRETRAŽI
POSTAVI PITANJE

Mobile menu

Zatvori
Postavi pitanje
  • POČETNA
  • DAVETSKI FOND
    • Davetski fond
    • Marketing
    • Pretplati se
    • Kupi bodove
  • NAPIŠI ČLANAK
  • MOB. APLIKACIJE
  • ANDROID
    • Web Stranica
    • Nagradni Kviz
    • Moj Prvi Namaz
    • Moj Namaz
    • Moja Sufara
  • iPHONE iOS
    • Web Stranica
    • Nagradni Kviz
    • Moj Prvi Namaz
    • Moj Namaz
    • Moja Sufara
  • KVIZOVI
    • Kviz Sira – Životopis Poslanika
    • Islamski Dnevni Kviz
    • Dječiji kvizovi
    • Kviz Škola Islama
    • Islamski Kviz 18+
    • Kviz opšteg znanja
    • Milioner Islamski Kviz
    • RANGLISTE
      • Moja statistika
      • Sira Poslanika
      • Provjera naučenog
      • Škola islama
      • 5 dnevnih pitanja
      • Dječiji kvizovi
      • Svi kvizovi
  • NAGRADNI KVIZ
    • Pokreni kviz
    • Pobjednici kviza
    • Doniraj nagradu za kviz
  • IGRE
    • Pronađi riječ
    • Asocijacije
  • PITANJA
    • Kako da postavim pitanje?
    • Sakupi bodove
    • Postavi pitanje
    • Pretraži pitanja
    • Pretraži odgovore
    • Kategorije pitanja
  • KORISNICI
    • Prijava
    • Registracija
    • Dodaj grupu
    • Viber grupa
    • Značke i bodovi
    • Kupi Bodove
    • Sakupi bodove
    • Vaše ocjene mišljenja i preporuke
    • Predloži kategoriju
    • Svi studenti
  • OBJAVE - POSTOVI
    • Napiši članak
    • Novosti
    • Biografije učenjaka
    • Kur'anske poruke
    • Izreke daija
    • Lijepa riječ
  • FUNKCIONALNOST
    • Redakcija
    • Info o radu stranice
    • Politika privatnosti
    • Uslovi upotrebe
    • Uslovi slanja poruka
    • Urednici
    • Uloge na stranici
    • FAQ - pomoć
    • Analitika
    • Kontakt
  • PREPORUKA
    • Mumin Bosna
    • Mesdžid - Lokacije
    • Facebook
    • Twitter
    • Instagram
  • Najaktivniji članovi
  • Grupe
  • Novosti
  • Marketing
Početna|Rezultati pretrage za"vadžib"
  1. Ovaj odgovor je privatan! Odnosi se samo na osobu koja je postavila pitanje.
  2. Postavljeno 09.01.2023u kategoriji: Namaz Džamija

    Koji su vadžibi namaza?

    Odgovoreno
    Admin Admin
    Odgovoreno 09.01.2023 u 20:07

    Osam je vadžiba u namazu: 1- Izgovaranje svih tekbira osim početnog tekbira(početni je rukn) 2- Izgovaranje riječi: Semiallahu limen hamideh (za imama i za sve klanjače) 3- Izgovaranje riječi Rabbena ve lekel-hamd 4- Izgovaranje riječi Subhane rabbijel-e'azim na ruku 5- Izgovaranje riječi Subhane raviše

    Osam je vadžiba u namazu:

    1- Izgovaranje svih tekbira osim početnog tekbira(početni je rukn)
    2- Izgovaranje riječi: Semiallahu limen hamideh (za imama i za sve klanjače)
    3- Izgovaranje riječi Rabbena ve lekel-hamd
    4- Izgovaranje riječi Subhane rabbijel-e’azim na ruku
    5- Izgovaranje riječi Subhane rabbijel-e’alaa na sedždi
    6- Izgovaranje riječi: rabbig-firlii (između dvije sedžde)
    7- Prvi tešehhud
    8- Sjedenje na prvom tešehhudu.

     
    Iz poslanice Šejha Adbul-aziza b. Baza, rahimehullah.
     
    Odgovorio Mr. Irfan Hajrudin Klica

    Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila:

    https://www.facebook.com/100085295744217/posts/pfbid02NujqNz5CA34bA5Tfsus5aZr9MWhTQxoXjqTMBCL1E2ALuJboERUfcKuj6iHcKGNvl/?mibextid=Nif5oz

    Vidi manje
    • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  3. Postavljeno 09.01.2023u kategoriji: Namaz Džamija

    Da li je ispravan namaz onome ko izostavi prvi tešehud?

    Odgovoreno
    Admin Admin
    Odgovoreno 09.01.2023 u 19:43

    Šerijatski je obaveznik dužan naučiti propise islama. Ako je osoba nemarna u pogledu podučavanja, tada se za propuste neće moći pravdati svojim neznanjem. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučio nas je kako se čini sedžda i Uzvišeni Allah neće primiti nijedan ibadet koji nije u skladu sa sunnviše

    Šerijatski je obaveznik dužan naučiti propise islama. Ako je osoba nemarna u pogledu podučavanja, tada se za propuste neće moći pravdati svojim neznanjem. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučio nas je kako se čini sedžda i Uzvišeni Allah neće primiti nijedan ibadet koji nije u skladu sa sunnetom Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Ako je klanjač namjerno izostavio prvi tešehud , u tom slučaju neki učenjaci smatraju da je namaz pokvaren i da se na takvu osobu odnosi prijetnja spomenuta u ajetu: “A teško onima koji, kada molitvu obavljaju, molitvu svoju kako treba ne izvršavaju.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučavajući čovjeka koji je brzo obavio namaz, rekao mu je: “A kada na sredini namaza sjedneš, smiri se, sjedni na lijevu nogu, a zatim prouči tešehud.” Namaz je stub vjere i prvo za šta će ljudi polagati račun na Sudnjem danu, stoga molitvu treba obavljati na najpotpuniji način, izbjegavajući ono što bi prije moglo izgledati kao nemar ili ismijavanje s namazom nego kao propisani ibadet.

    Ako je klanjač izostavio prvi tešehud iz zaborava, tada će na kraju namaza učiniti sedždu za zaborav – sehvi-sedždu. Abdullah b. Malik b. Buhajna prenosi da ih je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, predvodio na podne-namazu, pa je ustao nakon prva dva rekata, a nije sjedio, a za njim su ustali i ashabi. Kada je skoro završio namaz, očekivali su da će predati selam, ali on je, sjedeći, prije nego što je predao selam, izgovorio tekbir, učinio dvije sedžde i predao selam.” Obavljanje sehvi-sedžde zbog izostavljenog prvog sjedenja ukazuje na to da je ovaj tešehud obavezan – vadžib, što je stav imama Lejsa b. Sa‘da, Ebu Sevra, Ishaka, Ahmeda, većine hadiskih stručnjaka, za razliku od većine učenjaka općenito koji prvi tešehud smatraju sunnetom. A Allah najbolje zna!

    Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

    Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

    https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

    Vidi manje
    • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  4. Postavljeno 24.12.2022u kategoriji: Namaz Džamija

    Da li je ispravan džuma namaz čovjeku koji namjerno propusti hutbu?

    Odgovoreno
    Prof. Haris A. Bećović DAIJA
    Odgovoreno 24.12.2022 u 14:26

    Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu. Ako mu je namaz za imamom ispravan, onda mu je obaveza da prisustvuje i hutbi. Ako ne prisustvuje hutbi, koja je vadžib-obavezna, griješan je.

    Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu.

    Ako mu je namaz za imamom ispravan, onda mu je obaveza da prisustvuje i hutbi. Ako ne prisustvuje hutbi, koja je vadžib-obavezna, griješan je.

    Vidi manje
    • 2
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  5. Postavljeno 11.12.2022u kategoriji: Namaz Džamija

    Kako klanjati namaz u bjekstvu,ratu i zarobljeništvu?

    Odgovoreno
    Prof. Haris A. Bećović DAIJA
    Odgovoreno 23.12.2022 u 22:06

    Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu. Klanjat će se u potpunosti, sa svim ruknovima, vadžibima i sunnetima. Ako nisi u mogućnosti nešto od toga, onda shodno mogućnostima.

    Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu.

    Klanjat će se u potpunosti, sa svim ruknovima, vadžibima i sunnetima. Ako nisi u mogućnosti nešto od toga, onda shodno mogućnostima.

    Vidi manje
    • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  6. Postavljeno 22.12.2022

    Ko ima pravo da raspolaže novcem koji majka dobija za dijete od opštine tzv. naknada za porodilje?

    Odgovoreno
    Admin Admin
    Odgovoreno 22.12.2022 u 15:39

    NAKNADA ZA PORODILJE (pravo samo majke ili oba roditelja) Došlo je nekoliko pitanja u vezi prava roditelja na zadnju novčanu naknadu za porodilje koja iznosi 1000KM u trajanju od 12 mjeseci. Naime, pitanje je da li isključivo majka, porodilja ima pravo na tu naknadu ili je to pravo oba roditelja? Obviše

    NAKNADA ZA PORODILJE
    (pravo samo majke ili oba roditelja)

    Došlo je nekoliko pitanja u vezi prava roditelja na zadnju novčanu naknadu za porodilje koja iznosi 1000KM u trajanju od 12 mjeseci.
    Naime, pitanje je da li isključivo majka, porodilja ima pravo na tu naknadu ili je to pravo oba roditelja?

    Obzirom na stvarnost po ovom pitanju, konkretan odgovor možemo podjeliti na sljedeća stanja:

    Prvo stanje- da se supružnici ne spore oko raspodjele dobijene naknade i koriste je za potrebe i svrhe kako se dogovore.
    U ovom slučaju nema nikakve šerijatske smetnje u tome što čine.
    Drugo stanje- ako supružnici imaju spor oko toga ko ima veće pravo na naknadu i koliko.
    Recimo, supruga smatra da je ta naknada isključivo njeno pravo i da može raditi sa njom šta hoće jer se ona porodila a ne muž a naknada je za porodilje. Dok muž smatra da se ta naknada dobija za potrebe porodice a ne nje lično i slično tome.
    Sa šerijatske strane, u ovom slučaju kada se supružnici spore, najviše prava ima žena porodilja jer je u pojašnjenju zakona o socijalnoj zaštiti došlo da je ova naknada ‘novčana pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene, majke’. Iz ovog teksta zakona se jasno razumije da pravo na pomoć ima prvenstveno žena porodilja. S tim da treba imati u vidu da se dio naknade odnosi i na potrebe rođenog djeteta što se razumije iz toga da ako bi dijete umrlo nakon porođaja žena gubi pravo na dobijanje naknade kako pojašnjavaju u centru za Socijalni rad. A sa druge strane muž je sebeb postojanja djeteta i vadžib mu je da on izdržava dijete a ne majka, iz toga proizilazi da muž ima pravo tražiti da se dio naknade troši za potrebe djeteta. Ako bi taj dio uporedili sa alimentacijom, taj iznos bi mogao biti otprilike oko 30% (to jeste oko 300KM mjesečno od 1000KM).

    Prema tome, u slučaju spora supružnika oko prava naknade, supruga ima pravo na 70% a muž ima pravo da traži da se 30% troši za potrebe djeteta.
    Treće stanje- da je porodilja samohrana majka a ona brine i izdržava dijete.
    U ovom slučaju ona ima potpuno pravo u raspolaganju dobijene pomoći shodno kako procjeni da je najbolje. Međutim, ako je dijete kod njenih roditelja, bivšeg muža i slično, u tom slučaju oni imaju pravo na onih 30%.

    Na kraju da napomenemo, ovo je šerijatski osvrt na spomenuto pitanje i idžtihad autora teksta.

    Kaže Uzvišeni: “Budite pravedni, to je najbliže bogobojaznosti i bojte se Allaha jer Allah dobro zna ono što činite.” (El-Maide, 8.)

    Ve billahi tevfik

    Odgovorio Dr. Zijad Ljakić

    Preuzeto sa njegove zvanične Facebook stranice:
    https://www.facebook.com/100044421369912/posts/pfbid034fGDtdHpycdAk2aABYJ3oVjgzgP9RcSConc7Bxu6KEpLYwCaNgJ3kWCsnGRLRoZMl/?mibextid=Nif5oz

    Vidi manje
    • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  7. Postavljeno 30.11.2022u kategoriji: Bračno i porodično savjetovanje

    Da li muž ima neke obaveze prema puncu i punici i da li žena ima obaveze prema svekru i svekrvi?

    Odgovoreno
    Admin Admin
    Odgovoreno 30.11.2022 u 22:03

    Treba da čini dobročinstvo prema njima više nego prema drugima i to je od plemenitog karaktera čovjeka. Poslanik, alejhisselam, je oporučio dobročinstvo prema cijelom narodu - Egipćanima - jer je od njih Hadžer, Ismailova majka, i Marija sa kojom je Muhammed, alejhisselam, imao sina. Također, ashabiviše

    Treba da čini dobročinstvo prema njima više nego prema drugima i to je od plemenitog karaktera čovjeka. Poslanik, alejhisselam, je oporučio dobročinstvo prema cijelom narodu – Egipćanima – jer je od njih Hadžer, Ismailova majka, i Marija sa kojom je Muhammed, alejhisselam, imao sina. Također, ashabi su oslobodili cijelo pleme koje su zarobili u jednoj bici jer je Poslanik, alejhisselam, oženio jednu od njih, pa su kao pleme postali njegova tazbina – što je mnogo dalje od uže porodice. Ako je propisano dobročinstvo prema cijelom plemenu ili cijelom narodu, pa kako je tek sa ženinom užom porodicom? Također, Poslanik, alejhisselam, činio je dobročinstvo prema Hadidžinoj rodbini, čak i prema njenim drugaricama, iz poštovanja prema Hadidži i dugo nakon njene smrti, i sve to ukazuje na podsticanje islama na dobročinstvo prema tazbini, i užoj i široj, i obratno – na dobročinstvo prema muževoj porodici, pogotovo u mjestima u kojima je običaj da ih nevesta služi i ophodi se prema kao prema svojim najbližim. Što se tiče oštrog razdvajanja između onoga što je direktno vadžib i što je pohvalno, u to ne bih ulazio osim kada za tim postoji jaka potreba (kao kada jedna strana zloupotrebljava podsticaj na dobročinstvo da bi iskorišćavala njega ili nju).

    Odgovorio Prof. Ersan Grahovac

    Preuzeto sa Facebook stranice Predaje Daija:
    https://www.facebook.com/PredajeDaija/posts/pfbid02riy5ErqSrYvepQV5MtA1VW694bV5VxXDPyy8PPsez6wmrE4NURUFLZatUTvip4kel

    Vidi manje
    • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  8. Postavljeno 30.06.2021u kategoriji: Halal Mekruh Haram

    Tolerancija i poštovanje

    Odgovoreno
    Prof. Ersan Grahovac DAIJA
    Odgovoreno 14.10.2022 u 15:00

    Racionalno objašnjenje islamskog principa: ljubav prema dobru i mržnja prema zlu   Cijela Allahova vjera je protkana svojstvom milosti, jer je Allah iz milosti Svoje objavio vjeru, kao što je iz milosti Svoje stvorio stvorenja. Komponenta milosti u islamu je prisutna u svim njegovim dijelovima,više

    Racionalno objašnjenje islamskog principa: ljubav prema dobru i mržnja prema zlu

     

    Cijela Allahova vjera je protkana svojstvom milosti, jer je Allah iz milosti Svoje objavio vjeru, kao što je iz milosti Svoje stvorio stvorenja. Komponenta milosti u islamu je prisutna u svim njegovim dijelovima, pa čak i u kaznama koje su propisane za razne prijestupe. Ta milost je uvijek ispred pravde, jer da je Allah prema nama samo pravedan, a ne i milostiv, odavno bismo bili zbrisani sa Zemlje, jer mi, kakvi smo, ni ne zaslužujemo nikakvu blagodat. Tu milost možemo vidjeti nekada direktno, iz nekog propisa, a nekada indirektno, kroz dublje promišljanje o nekom propisu. Čak je i u iskušenjima Allah dao milost, jer se čovjek očisti od grijeha kroz iskušenje i može dostići stepene duhovnog uzdizanja u teškoćama kako se nikad ne bi mogao očistiti, ili pak veoma teško, dobrovoljnim ibadetom. Kako je cijela vjera protkana milošću, tako je i njen veoma bitni dio – ljubav prema dobru i mržnja prema zlu – sazdana na ovom principu. To ćemo ovdje i objasniti.

     

    Suština ibadeta i njegov cilj jeste uputiti savršenu ljubav prema Savršenom Voljenom, koju prati potpuna pokornost. To je suština tewhida sa kojim su poslati vjerovjesnici i poslanici, i na kojem opstoje nebesa i Zemlja. Da samo Njega obožavamo i time se istinski povratimo iskonu od kojeg naša duša i potiče, tj. našoj urođenoj čistoj prirodi. Vidimo kakva veličanstvena ravnoteža i harmonija vladaju u prirodi koja je bespogovorno pokorna svom Stvoritelju i kakva anarhija vlada u svijetu ljudi kojima je Allah dao mogućnost izbora da budu i da ne budu pokorni. Veličanstvena harmonija će se ostvariti u skladu sa svom ostalom prirodom i u našoj duši (koja za razliku od prirode ima pravo izbora da li će biti pokorna ili ne) onda kada svjesno usmjerimo ljubav ka Allahu, i tako našu dušu uspemo da nadredimo prohtjevima, a podredimo Gospodaru. Tada u nama zavlada ta prirodna harmonija koja vlada u univerzumu i tek tada ispunjavamo svoju iskonsku prirodu i duhovno i tjelesno. Tada postajemo najsavršenija bića koja je Allah stvorio, jer samo tako ispunjavamo svrhu našeg stvaranja. Allah je stvorio sve radi nas, a nas je stvorio radi Njega, pa kada se okrenemo ka Stvoritelju, On nam podredi stvoreno, a kada se okrenemo od Stvoritelja, sami sebi nepravdu činimo.

    Allah Uzvišeni je u čovjeku ugradio ljubav i njenu suprotnost – mržnju. Kada su u pitanju materijalne i apstraktne stvari, kada neku od stvari iskreno volimo, nužno je da mrzimo ono što tu stvar ugrožava na bilo koji način, i što nas sprečava da do nje dođemo. Ta mržnja ima razne stepene, i razlikuje se shodno stepenima ljubavi. Tako onaj ko iskreno voli tevhid, nužno mora mrziti širk, jer širk ruši tevhid i sprečava čovjeka od postizanja tevhida. Ako kaže da voli tevhid a da ne mrzi širk i da ga poštuje, takav laže samog sebe prije nego je slagao druge. Onaj ko voli vadžibe, ono što je Allah naredio, takav nužno mrzi njihovu suprotnost, harame. Na primjer, onaj ko voli čednost, takav nužno osjeća averziju prema nemoralu, i što više voli čednost, to je njegova averzija, iliti mržnja, prema nemoralu veća. Onaj ko voli mustehabbe, ono čije je činjenje Allah učinio pohvalnim, takav nužno njihovu suprotnost. Što je stepen imana kod čovjeka potpuniji, to je mržnja prema zlu veća, i obratno.

    Kada su u pitanju ličnosti, osobe, iskrena ljubav prema njima nužno iziskuje ljubav prema onome što vodi do postizanja njihove ljubavi, i ljubav prema onome što oni vole. Onaj koji voli teži onome koga voli i činjenju onoga što voljeni voli. Ovo biva izraženije što je intenzizet ljubavi jači. Najuzvišeniji primjer toga jeste kod ljubavi i mržnje u ime Allaha s.w.t., bez kojih je iman čovjeka nepotpun. Onaj ko iskreno voli Allaha, u njegovoj duši se nužno mora javiti i ljubav prema onome što ga vodi postizanju Allahove ljubavi, i ljubav prema svemu onome što Allah voli i mržnja prema onome što ga od Allaha udaljava i što Allah ne voli. Najpotpuniji tewhid znači da u potpunosti naša duša teži onome što Allah voli, što nužno prouzrokuje mržnju prema svemu onome što On ne voli.

    Mudrost koju u tome nalazimo jeste prije svega to da je mržnja prema zlu štit srcu od toga da mu to zlo prestane smetati, iz čega slijedi mirenje sa tim zlom, iz čega slijedi, na duže staze gledano, i osjećanje naklonosti prema tom zlu i jednog dana slijeđenje zla, a iz čega kasnije slijedi i mržnja ili nelagodnost prema dobru koje je suprotno tom zlu. A to je upravo ono što šejtan želi učiniti sa sinovima Ademovim, a.s., da im zlo predstavi kao dobro a dobro kao zlo, i time im potpuno poremeti kriterijume za vrednovanje stvari i u duboku zabludu odvede. Zato je veoma opasna zamka u koju upadaju ljudi kada kažu „Ja ništa ne mrzim“, jer taj princip nije izgrađen na realnosti i nije prirodan, i vodi mirenju sa postojećim lošim stanjem i negativnim pojavama u društvu. A na drugoj strani u sličnu zamku po težini opasnosti upadaju i oni koji su pomiješali nefsansku mržnju, zasnovanu na prohjtevima, sa duhovnom-vjerskom mržnjom prema zlu, pa ljude mrze nefsanski ukoliko pri sebi imaju nešto od zla, bilo da su u osnovi vjernici ili nevjernici, i žele im potpunu propast, raduju se kad ih zadesi nesreća i misle da time ispunjavaju jedan od vadžiba vjere. Time upadaju u pravu novotariju, jer smatraju da čine ibadet, a ustvari dolaze sa nečim suprotnim šerijatu.

     

    Proizvod iskrene ljubavi i mržnje u ime Allaha jeste i to da ponos tražimo u islamu i onome što nam je Allah propisao od djela, unutrašnjih i spoljašnjih, i da budemo svjesni da je mimo islama poniženje. A posljedica svega toga jeste odricanje od zla i sljedbenika zla, čime se štitimo toga da jednoga dana postanemo sljedbenici zla i njegovih predstavnika. Sve to zajedno čini jednu nepremostivu prepreku šejtanu da ispuni svoje, na samom početku, zakazane ciljeve u zavodjenju potomaka Ademovih. Ljubav i mržnja u ime Allaha moraju biti regulisani šerijatom, kako ne bi bili regulisani prohtjevima. Tako je ljubav u ime Allaha prefinjenja i lijepih plodova, kao što je i mržnja u ime Njega drugačija od nefsanske mržnje čije su posljedice nesagledivo loše. Kod mnogih ljudi u svijetu ovo nije regulisano šerijatom pa vidimo da njihovo ispoljavanje ovog dijela akide ima puno loših posljedica i da je suprotno šerijatu.

    Mržnja u ime nefsa za koju se misli da je mržnja u ime Allaha proizvodi mrko gledanje na ljude oko sebe i želja da ti ljudi propadnu, bilo da se radi o grešnicima ili nevjernicima, zatim želja da se tim ljudima desi nešto loše i da propadne zajedno sa tim zlom. Dakle, ona je negativna i destruktivna.

    Mržnja u ime Allaha je daleko iznad toga što joj pripisuju neznalice, i ona je u potpunosti milost i korist, pozitivna i konstruktivna. Mržnja u ime Allaha znači da istovremeno mrziš neko zlo, nečije činjenje tog zla, njegovo odabiranje da ga čini, onaj dio njegove ličnosti koji je vezan za to zlo, milost prema njemu iz koje proističe želja da se on izbavi iz tog zla, da od sebe otkloni lošu osobinu, da u svojoj ličnosti ispravi to što ga navodi na to zlo i što uzrokuje da ga čini (bilo da zlo čini srcem, mislima, jezikom ili djelima), ne bi li bio spašen negativnih posljedica tog zla na oba svijeta. Dakle, njen rezultat je sačuvanost muslimana od osjećanja naklonosti prema tom zlu i izbavljivanje drugih iz kandži zla, što predstavlja spas cijelog društva na oba svijeta. Ako ima averziju prema onom dijelu njegove ličnosti koji izaziva da on čini to zlo, to ne znači da ima averziju prema ostalim komponentama njegove ličnosti, to ne znači da ga mrzi „od glave do pete“, kako to biva u nefsanskoj mržnji. Naprotiv, musliman voli dobre strane osobe pri kojoj ima to neko zlo, želi kod nje razviti te dobre strane i otkloniti loše, ne bi li ta osoba bila spašena. Odnos muslimana prema nekom ko pri sebi ima grijeh ili nevjerstvo je kao odnos doktora prema onome koga želi izliječiti. Doktor istovremeno ima mržnju (neko više voli reći: averziju) prema samoj bolesti, prema djelima pacijenta koji uzrokuju tu bolest, prema samom pacijentovom odabiranju da čini ono što izaziva tu bolest, kao što osjeća milost prema samom pacijentu, zbog čega ga želi spasiti te bolesti, otkloniti od njega štetu. Onaj ko misli da osjeća milost prema nekome, a nema averziju prema onome što šteti tom nekome i ne poduzima korake za otklanjanje toga što mu šteti – takav sam sebe obmanjuje. I tu je nebitno da li taj neko želi da od sebe otkloni tu štetu ili ne želi, na nama je da poduzmemo one uzroke koji su nam propisani i damo sve od sebe, jer Allah to voli i traži od nas, a krajnji rezultat je u Njegovim rukama. Samim time što mrzimo zlo na navedeni, propisani način, mi smo milostiviji prema onome pri kome ima tog zla nego što je on sam prema sebi. To će mu postati kristalno jasno na Sudnjem danu, kada oni ovosvjetski prijatelji koji nisu nastojali da od čovjeka otklone zlo i izbave ga, već su bili indolentni prema tome i govorili „to je njegov izbor i ja to poštujem“ uvidjeti koliku su mu štetu nanijeli. Tada će jedni drugima neprijatelji postati, jer onaj ko vidi da pri tebi ima nešto što ti šteti, i ne poduzima ništa da bi te iz toga izbavio, već te ohrabruje ili „poštuje tvoj izbor“ – takav je saučesnik u tvojoj propasti. Uzvišeni Allah kaže: „Tog Dana će oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, samo to neće biti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili.“ (Ez-Zuhruf, 67.)

    Islamska mržnja prema zlu je korist je za onoga koji je posjeduje, jer je štit za njegovo srce kao i cijeli ummet, a korist je i za one prema kojima se osjeća, jer u sebi sadrži mnoge komponente, od kojih je ključna – iskrena želja da se ta osoba izbavi iz tog zla, i u toj želji je i milost prema toj osobi, jer onaj koji mrzi u ime Allaha zna da, ako ta osoba u zlu ustraje doživjeće propast, a to nije ono što želimo.

    U primjerima Allahovih poslanika, i mnogim drugim, vidimo da je mržnja u ime Allaha nešto sasvim različito od nefsanske mržnje koja dolazi iz prohtjeva i srdžbe, jer mržnja u ime Allaha je mržnja prema kufru i širku i svakom drugom zlu, i želja da se ljudi izbave iz tog zla, jer ih to zlo vodi u propast. Zar to nije najveća milost prema stvorenjima, da im želimo da krenu pravim putem i zajedno udjemo u Džennet?[1]

     

    Kako je to samo daleko od nefsanske mržnje koju mnogi miješaju sa mržnjom prema zlu u islamu. Nefsanska mržnja je negativno-destruktivna, a imanska mržnja je pozitivno konstruktivna. Ovo pojašnjenje nam je puno bitno na ovom mjestu, jer je ono uvod u to šta osjećamo prema onome prema o kome smo donijeli sud da je griješnik, novotar, ili pak nevjernik. Jer ovdje smo razjasnili suštinu ljubavi i mržnje u ime Allaha, i kada znamo ovu suštinu, ostalo se nadogradjuje na nju, shodno tome o kojoj situaciji govorimo.

     

    Vrste ljubavi prema nevjerniku

     

    1. Dozvoljena ljubav, i to je prirodna (nefsanska) ljubav koja ne prelazi granicu minimuma prirodne čovjekove naklonosti prema nekome ko mu je učinio dobročinstvo ili prema supruzi, majci, ocu i tome slično, uz ostanak mržnje prema nevjerstvu i aspektima njegove ličnosti vezanim za to nevjerstvo (poput njegove slobodne volje kojom odabira ostanak na nevjerstvu, poput njegove ljubavi prema nekom lažnom božanstvu i tome slično), i pri dolaska u situaciju kolizije između ove ljubavi i nečega što Allah traži – bez problema daje prednost onome što Allah traži.

     

    1. Zabranjena ljubav prema nevjerniku, a to je ona koja je iznad prirodne nefsanske naklonosti, poput ljubavi koja vodi tome da musliman bude pristrasan prema njemu, ili da radi na štetu muslimana za njegov hatar, ili da ga pomogne u haramu, ili da ga posluša u haramu, ili da ga (zbog te ljubavi) oponaša, ili da bude njime zapanjen, ili da ga veliča.[2] To znači da ono što mnoga omladina oponaša svog „omiljenog“ igrača nevjernika, u oblačenju, ponašanju, frizuri, itd., je haram, kao i sakupljanje njihovih postera, slika i druge stvari koje su prisutne uglavnom kod tinejdžera i omladine uopšte, ali ima ih i kod starijih.

     

    1. Ljubav prema nevjerniku koja izvodi iz vjere, u šta spada stajanje u saff nevjerničke vojske protiv muslimanske i (direktno) pomaganje nevjernika da ovladaju muslimanima i sruše šerijat i postave nevjernički sistem, ili voli nevjernika zajedno sa svim njegovim komponentama (uključujući i njegovo nevjerstvo, ili njegovu ljubav prema nevjerstvu i tome slično), ili da mu se pokori u kufru.

     

     

    Zaključak

     

    Nedostatak ljubavi i mržnje u ime Allaha, nedostatak akide el-wela we-l-bera’ je uzrokom da muslimanske mase danas traže ponos u nečemu drugom mimo islama, doživljavaju duhovni poraz i osjećaj inferiornosti u odnosu na kjafire, vidimo ih da slijede nevjernike i oponašaju ih u svemu, u njihovim praznicima i običajima, muslimanska omladina oblači sta njihovi idoli iz kjafirskog svijeta oblače, misle kako oni misle, rade kako oni rade, ma koliko se sve to kosilo sa islamom. Smatraju lijepim ono što od njih dolazi, i ružnim ono što oni pokude, naprednim ono što oni propagiraju, a nazadnim ono što se od toga razlikuje. Tako ih vidimo utonule u grijehe, ogrezle u zlu, kako lijepo smatraju ružnim i obratno, a u najgorem slučaju kako se islama stide a kufrom ponose, i tako sebi vječnu vatru obezbjedjuju. Čak mnogi traže potvrdu od svojih islamskih zajednica kako oni nisu muslimani, kako bi se time hvalisali pred nevjernicima, da nas Allah sačuva zablude. Pa je Allah ponizio ovaj ummet koji je postao poput morske pjene, i neće ga uzdići dok se ne vrate svojoj iskonskoj čistoj fitri, dok iskreno Allaha ne zavole, sve ono što je plod toga ne primjene, a od čega je, dakako, ljubav i mržnja u ime Allaha, ponos islamom i aqida el-wela we-l-bera’.

     

     

    Ersan Grahovac

     

     

     

     

     

    [1] Tako ćemo pomiriti ajete koji govore o dobročinstvu prema nevjernicima koji nisu ratoborno i neprijateljski raspoloženi prema nama, ili ajete o dozvoli braka sa kršćankama i jevrejkama, ili ajete koji govore o lijepom ophodjenju Ibrahima a.s. sa svojim ocem oslovljavajući ga sa „očiću moj“, sa ajetima koji govore o borbi protiv nevjernika i ispoljavanju neprijateljstva prema njima, odricanju od njih i zabrani prijateljevanja sa njima, odricanju Ibrahima, a.s., od svog naroda i svog oca i ispoljavanja neprijateljstva prema njima, jer se u situacijama i povodima objave tih ajeta krije i suština njihovog značenja. Pa tako vidimo da ajeti koji su objavljeni o dobročinstvu prema nevjernicima, lijepom ophodjenju i prirodnoj ljubavi prema bližnjima koji nisu muslimani, ili dozvoli braka sa kršćankama i jevrejkama, govore o onim nevjernicima kojima njihovo nevjerstvo nije ovladalo njihovim cijelim bićem, pa da ih natjera da ratuju protiv nas i iz naših domova nas istjeruju zato što smo muslimani, već je to nevjerstvo njihova osnova koja se tiče samo njih i čija šteta se zadržava samo na njima, pa tako ni našim bićem nije preovladalo osjećanje mržnje prema njima u cjelini, već je svaka komponenta na svom mjestu, kako je to navedeno, i postoji sklad izmedju samilosti, prirodne nefsanske naklonosti, sažaljenja i dobročinstva s jedne strane, i duhovno-vjerske mržnje prema zlu i odricanja od zla, mržnje prema toj duhovno-vjerskoj dimenziji dotične osobe, koja je oličena u nevjerstvu, s napomenom da se ta mržnja razlikuje od nefsanske jer u sebi sadrži iskrenu želju za uputom te osobe i njenim izbavljenjem iz kandži zablude, i zato što u njenom ostajanju na zabludi je propast za samu tu osobu. Dok, ajeti koji govore suprotno, odnose se na osobe kod kojih se izgubi svaka realna nada da će prihvatiti istinu, pri čemu će se prema toj osobi ispoljiti ono što mogućnosti i situacija nalažu, pa će prema nekom to biti napuštanje te osobe ili naroda, ukoliko su muslimani potlačeni, a prema nekom ratovanje, ukoliko su muslimani gornji i imaju mogućnost silom zaustaviti zlo dotične osobe ili skupine. Tako Vidimo da je Ibrahim, a.s., lijepo postupao prema svom ocu i lijepo pozivao svoj narod, sve dok ga nisu bacili u vatru zbog toga što im je samo dobro i uputu želio, i da je Muhammed, sallallahu ‘alejhi we sellem, lijepo postupao prema onim mušricima koji nisu ratovali protiv njega, što se ispoljilo pri osvojenju Mekke, kada im je svima oprostio i pustio ih, osim nekoliko pojedinaca koji su bili toliko ogrezli u neprijateljstvu prema islamu i Poslaniku, sallallahu ‘alejhi we sellem, izrugujući se i boreći se protiv Allahove vjere, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, naredio da budu ubijeni makar se držali za pokrivače Ka’be i molili za milost. Tako Vidimo da nisu isti svi nevjenici, i da nije isto ophodjenje prema onima koji su obični nevjernici, i onima koji sve granice zla prekoračuju, i da svako ima svoj tretman, shodno njegovom stanju.

    [2] Što se veoma često dešava sa onima koji prate nevjernike koji su „zvijezde“ u raznim sportovima i profesijama.

    Vidi manje
    • 1
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  9. Postavljeno 03.10.2022u kategoriji: Znanje ilm

    Mrznja u ime Allaha

    Odgovoreno
    Prof. Ersan Grahovac DAIJA
    Odgovoreno 12.10.2022 u 22:17

    We alejkumusselam we rahmetullahi we berekjatuhu     Cijela Allahova vjera je protkana svojstvom milosti, jer je Allah iz milosti Svoje objavio vjeru, kao što je iz milosti Svoje stvorio stvorenja. Komponenta milosti u islamu je prisutna u svim njegovim dijelovima, pa čak i u kaznama kojeviše

    We alejkumusselam we rahmetullahi we berekjatuhu

     

     

    Cijela Allahova vjera je protkana svojstvom milosti, jer je Allah iz milosti Svoje objavio vjeru, kao što je iz milosti Svoje stvorio stvorenja. Komponenta milosti u islamu je prisutna u svim njegovim dijelovima, pa čak i u kaznama koje su propisane za razne prijestupe. Ta milost je uvijek ispred pravde, jer da je Allah prema nama samo pravedan, a ne i milostiv, odavno bismo bili zbrisani sa Zemlje, jer mi, kakvi smo, ni ne zaslužujemo nikakvu blagodat. Tu milost možemo vidjeti nekada direktno, iz nekog propisa, a nekada indirektno, kroz dublje promišljanje o nekom propisu. Čak je i u iskušenjima Allah dao milost, jer se čovjek očisti od grijeha kroz iskušenje i može dostići stepene duhovnog uzdizanja u teškoćama kako se nikad ne bi mogao očistiti, ili pak veoma teško, dobrovoljnim ibadetom. Kako je cijela vjera protkana milošću, tako je i njen veoma bitni dio – ljubav prema dobru i mržnja prema zlu – sazdana na ovom principu. To ćemo ovdje i objasniti.

     

    Suština ibadeta i njegov cilj jeste uputiti savršenu ljubav prema Savršenom Voljenom, koju prati potpuna pokornost. To je suština tewhida sa kojim su poslati vjerovjesnici i poslanici, i na kojem opstoje nebesa i Zemlja. Da samo Njega obožavamo i time se istinski povratimo iskonu od kojeg naša duša i potiče, tj. našoj urođenoj čistoj prirodi. Vidimo kakva veličanstvena ravnoteža i harmonija vladaju u prirodi koja je bespogovorno pokorna svom Stvoritelju i kakva anarhija vlada u svijetu ljudi kojima je Allah dao mogućnost izbora da budu i da ne budu pokorni. Veličanstvena harmonija će se ostvariti u skladu sa svom ostalom prirodom i u našoj duši (koja za razliku od prirode ima pravo izbora da li će biti pokorna ili ne) onda kada svjesno usmjerimo ljubav ka Allahu, i tako našu dušu uspemo da nadredimo prohtjevima, a podredimo Gospodaru. Tada u nama zavlada ta prirodna harmonija koja vlada u univerzumu i tek tada ispunjavamo svoju iskonsku prirodu i duhovno i tjelesno. Tada postajemo najsavršenija bića koja je Allah stvorio, jer samo tako ispunjavamo svrhu našeg stvaranja. Allah je stvorio sve radi nas, a nas je stvorio radi Njega, pa kada se okrenemo ka Stvoritelju, On nam podredi stvoreno, a kada se okrenemo od Stvoritelja, sami sebi nepravdu činimo.

    Allah Uzvišeni je u čovjeku ugradio ljubav i njenu suprotnost – mržnju. Kada su u pitanju materijalne i apstraktne stvari, kada neku od stvari iskreno volimo, nužno je da mrzimo ono što tu stvar ugrožava na bilo koji način, i što nas sprečava da do nje dođemo. Ta mržnja ima razne stepene, i razlikuje se shodno stepenima ljubavi. Tako onaj ko iskreno voli tevhid, nužno mora mrziti širk, jer širk ruši tevhid i sprečava čovjeka od postizanja tevhida. Ako kaže da voli tevhid a da ne mrzi širk i da ga poštuje, takav laže samog sebe prije nego je slagao druge. Onaj ko voli vadžibe, ono što je Allah naredio, takav nužno mrzi njihovu suprotnost, harame. Na primjer, onaj ko voli čednost, takav nužno osjeća averziju prema nemoralu, i što više voli čednost, to je njegova averzija, iliti mržnja, prema nemoralu veća. Onaj ko voli mustehabbe, ono čije je činjenje Allah učinio pohvalnim, takav nužno njihovu suprotnost. Što je stepen imana kod čovjeka potpuniji, to je mržnja prema zlu veća, i obratno.

    Kada su u pitanju ličnosti, osobe, iskrena ljubav prema njima nužno iziskuje ljubav prema onome što vodi do postizanja njihove ljubavi, i ljubav prema onome što oni vole. Onaj koji voli teži onome koga voli i činjenju onoga što voljeni voli. Ovo biva izraženije što je intenzizet ljubavi jači. Najuzvišeniji primjer toga jeste kod ljubavi i mržnje u ime Allaha s.w.t., bez kojih je iman čovjeka nepotpun. Onaj ko iskreno voli Allaha, u njegovoj duši se nužno mora javiti i ljubav prema onome što ga vodi postizanju Allahove ljubavi, i ljubav prema svemu onome što Allah voli i mržnja prema onome što ga od Allaha udaljava i što Allah ne voli. Najpotpuniji tewhid znači da u potpunosti naša duša teži onome što Allah voli, što nužno prouzrokuje mržnju prema svemu onome što On ne voli.

    Mudrost koju u tome nalazimo jeste prije svega to da je mržnja prema zlu štit srcu od toga da mu to zlo prestane smetati, iz čega slijedi mirenje sa tim zlom, iz čega slijedi, na duže staze gledano, i osjećanje naklonosti prema tom zlu i jednog dana slijeđenje zla, a iz čega kasnije slijedi i mržnja ili nelagodnost prema dobru koje je suprotno tom zlu. A to je upravo ono što šejtan želi učiniti sa sinovima Ademovim, a.s., da im zlo predstavi kao dobro a dobro kao zlo, i time im potpuno poremeti kriterijume za vrednovanje stvari i u duboku zabludu odvede. Zato je veoma opasna zamka u koju upadaju ljudi kada kažu „Ja ništa ne mrzim“, jer taj princip nije izgrađen na realnosti i nije prirodan, i vodi mirenju sa postojećim lošim stanjem i negativnim pojavama u društvu. A na drugoj strani u sličnu zamku po težini opasnosti upadaju i oni koji su pomiješali nefsansku mržnju, zasnovanu na prohjtevima, sa duhovnom-vjerskom mržnjom prema zlu, pa ljude mrze nefsanski ukoliko pri sebi imaju nešto od zla, bilo da su u osnovi vjernici ili nevjernici, i žele im potpunu propast, raduju se kad ih zadesi nesreća i misle da time ispunjavaju jedan od vadžiba vjere. Time upadaju u pravu novotariju, jer smatraju da čine ibadet, a ustvari dolaze sa nečim suprotnim šerijatu.

     

    Proizvod iskrene ljubavi i mržnje u ime Allaha jeste i to da ponos tražimo u islamu i onome što nam je Allah propisao od djela, unutrašnjih i spoljašnjih, i da budemo svjesni da je mimo islama poniženje. A posljedica svega toga jeste odricanje od zla i sljedbenika zla, čime se štitimo toga da jednoga dana postanemo sljedbenici zla i njegovih predstavnika. Sve to zajedno čini jednu nepremostivu prepreku šejtanu da ispuni svoje, na samom početku, zakazane ciljeve u zavodjenju potomaka Ademovih. Ljubav i mržnja u ime Allaha moraju biti regulisani šerijatom, kako ne bi bili regulisani prohtjevima. Tako je ljubav u ime Allaha prefinjenja i lijepih plodova, kao što je i mržnja u ime Njega drugačija od nefsanske mržnje čije su posljedice nesagledivo loše. Kod mnogih ljudi u svijetu ovo nije regulisano šerijatom pa vidimo da njihovo ispoljavanje ovog dijela akide ima puno loših posljedica i da je suprotno šerijatu.

    Mržnja u ime nefsa za koju se misli da je mržnja u ime Allaha proizvodi mrko gledanje na ljude oko sebe i želja da ti ljudi propadnu, bilo da se radi o grešnicima ili nevjernicima, zatim želja da se tim ljudima desi nešto loše i da propadne zajedno sa tim zlom. Dakle, ona je negativna i destruktivna.

    Mržnja u ime Allaha je daleko iznad toga što joj pripisuju neznalice, i ona je u potpunosti milost i korist, pozitivna i konstruktivna. Mržnja u ime Allaha znači da istovremeno mrziš neko zlo, nečije činjenje tog zla, njegovo odabiranje da ga čini, onaj dio njegove ličnosti koji je vezan za to zlo, milost prema njemu iz koje proističe želja da se on izbavi iz tog zla, da od sebe otkloni lošu osobinu, da u svojoj ličnosti ispravi to što ga navodi na to zlo i što uzrokuje da ga čini (bilo da zlo čini srcem, mislima, jezikom ili djelima), ne bi li bio spašen negativnih posljedica tog zla na oba svijeta. Dakle, njen rezultat je sačuvanost muslimana od osjećanja naklonosti prema tom zlu i izbavljivanje drugih iz kandži zla, što predstavlja spas cijelog društva na oba svijeta. Ako ima averziju prema onom dijelu njegove ličnosti koji izaziva da on čini to zlo, to ne znači da ima averziju prema ostalim komponentama njegove ličnosti, to ne znači da ga mrzi „od glave do pete“, kako to biva u nefsanskoj mržnji. Naprotiv, musliman voli dobre strane osobe pri kojoj ima to neko zlo, želi kod nje razviti te dobre strane i otkloniti loše, ne bi li ta osoba bila spašena. Odnos muslimana prema nekom ko pri sebi ima grijeh ili nevjerstvo je kao odnos doktora prema onome koga želi izliječiti. Doktor istovremeno ima mržnju (neko više voli reći: averziju) prema samoj bolesti, prema djelima pacijenta koji uzrokuju tu bolest, prema samom pacijentovom odabiranju da čini ono što izaziva tu bolest, kao što osjeća milost prema samom pacijentu, zbog čega ga želi spasiti te bolesti, otkloniti od njega štetu. Onaj ko misli da osjeća milost prema nekome, a nema averziju prema onome što šteti tom nekome i ne poduzima korake za otklanjanje toga što mu šteti – takav sam sebe obmanjuje. I tu je nebitno da li taj neko želi da od sebe otkloni tu štetu ili ne želi, na nama je da poduzmemo one uzroke koji su nam propisani i damo sve od sebe, jer Allah to voli i traži od nas, a krajnji rezultat je u Njegovim rukama. Samim time što mrzimo zlo na navedeni, propisani način, mi smo milostiviji prema onome pri kome ima tog zla nego što je on sam prema sebi. To će mu postati kristalno jasno na Sudnjem danu, kada oni ovosvjetski prijatelji koji nisu nastojali da od čovjeka otklone zlo i izbave ga, već su bili indolentni prema tome i govorili „to je njegov izbor i ja to poštujem“ uvidjeti koliku su mu štetu nanijeli. Tada će jedni drugima neprijatelji postati, jer onaj ko vidi da pri tebi ima nešto što ti šteti, i ne poduzima ništa da bi te iz toga izbavio, već te ohrabruje ili „poštuje tvoj izbor“ – takav je saučesnik u tvojoj propasti. Uzvišeni Allah kaže: „Tog Dana će oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, samo to neće biti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili.“ (Ez-Zuhruf, 67.)

    Islamska mržnja prema zlu je korist je za onoga koji je posjeduje, jer je štit za njegovo srce kao i cijeli ummet, a korist je i za one prema kojima se osjeća, jer u sebi sadrži mnoge komponente, od kojih je ključna – iskrena želja da se ta osoba izbavi iz tog zla, i u toj želji je i milost prema toj osobi, jer onaj koji mrzi u ime Allaha zna da, ako ta osoba u zlu ustraje doživjeće propast, a to nije ono što želimo.

    U primjerima Allahovih poslanika, i mnogim drugim, vidimo da je mržnja u ime Allaha nešto sasvim različito od nefsanske mržnje koja dolazi iz prohtjeva i srdžbe, jer mržnja u ime Allaha je mržnja prema kufru i širku i svakom drugom zlu, i želja da se ljudi izbave iz tog zla, jer ih to zlo vodi u propast. Zar to nije najveća milost prema stvorenjima, da im želimo da krenu pravim putem i zajedno udjemo u Džennet?[1]

     

    Kako je to samo daleko od nefsanske mržnje koju mnogi miješaju sa mržnjom prema zlu u islamu. Nefsanska mržnja je negativno-destruktivna, a imanska mržnja je pozitivno konstruktivna. Ovo pojašnjenje nam je puno bitno na ovom mjestu, jer je ono uvod u to šta osjećamo prema onome prema o kome smo donijeli sud da je griješnik, novotar, ili pak nevjernik. Jer ovdje smo razjasnili suštinu ljubavi i mržnje u ime Allaha, i kada znamo ovu suštinu, ostalo se nadogradjuje na nju, shodno tome o kojoj situaciji govorimo.

     

    Vrste ljubavi prema nevjerniku

     

    1. Dozvoljena ljubav, i to je prirodna (nefsanska) ljubav koja ne prelazi granicu minimuma prirodne čovjekove naklonosti prema nekome ko mu je učinio dobročinstvo ili prema supruzi, majci, ocu i tome slično, uz ostanak mržnje prema nevjerstvu i aspektima njegove ličnosti vezanim za to nevjerstvo (poput njegove slobodne volje kojom odabira ostanak na nevjerstvu, poput njegove ljubavi prema nekom lažnom božanstvu i tome slično), i pri dolaska u situaciju kolizije između ove ljubavi i nečega što Allah traži – bez problema daje prednost onome što Allah traži.

     

    1. Zabranjena ljubav prema nevjerniku, a to je ona koja je iznad prirodne nefsanske naklonosti, poput ljubavi koja vodi tome da musliman bude pristrasan prema njemu, ili da radi na štetu muslimana za njegov hatar, ili da ga pomogne u haramu, ili da ga posluša u haramu, ili da ga (zbog te ljubavi) oponaša, ili da bude njime zapanjen, ili da ga veliča.[2] To znači da ono što mnoga omladina oponaša svog „omiljenog“ igrača nevjernika, u oblačenju, ponašanju, frizuri, itd., je haram, kao i sakupljanje njihovih postera, slika i druge stvari koje su prisutne uglavnom kod tinejdžera i omladine uopšte, ali ima ih i kod starijih.

     

    1. Ljubav prema nevjerniku koja izvodi iz vjere, u šta spada stajanje u saff nevjerničke vojske protiv muslimanske i (direktno) pomaganje nevjernika da ovladaju muslimanima i sruše šerijat i postave nevjernički sistem, ili voli nevjernika zajedno sa svim njegovim komponentama (uključujući i njegovo nevjerstvo, ili njegovu ljubav prema nevjerstvu i tome slično), ili da mu se pokori u kufru.

     

     

    Zaključak

     

    Nedostatak ljubavi i mržnje u ime Allaha, nedostatak akide el-wela we-l-bera’ je uzrokom da muslimanske mase danas traže ponos u nečemu drugom mimo islama, doživljavaju duhovni poraz i osjećaj inferiornosti u odnosu na kjafire, vidimo ih da slijede nevjernike i oponašaju ih u svemu, u njihovim praznicima i običajima, muslimanska omladina oblači sta njihovi idoli iz kjafirskog svijeta oblače, misle kako oni misle, rade kako oni rade, ma koliko se sve to kosilo sa islamom. Smatraju lijepim ono što od njih dolazi, i ružnim ono što oni pokude, naprednim ono što oni propagiraju, a nazadnim ono što se od toga razlikuje. Tako ih vidimo utonule u grijehe, ogrezle u zlu, kako lijepo smatraju ružnim i obratno, a u najgorem slučaju kako se islama stide a kufrom ponose, i tako sebi vječnu vatru obezbjedjuju. Čak mnogi traže potvrdu od svojih islamskih zajednica kako oni nisu muslimani, kako bi se time hvalisali pred nevjernicima, da nas Allah sačuva zablude. Pa je Allah ponizio ovaj ummet koji je postao poput morske pjene, i neće ga uzdići dok se ne vrate svojoj iskonskoj čistoj fitri, dok iskreno Allaha ne zavole, sve ono što je plod toga ne primjene, a od čega je, dakako, ljubav i mržnja u ime Allaha, ponos islamom i aqida el-wela we-l-bera’.

    ——————————

     

    [1] Tako ćemo pomiriti ajete koji govore o dobročinstvu prema nevjernicima koji nisu ratoborno i neprijateljski raspoloženi prema nama, ili ajete o dozvoli braka sa kršćankama i jevrejkama, ili ajete koji govore o lijepom ophodjenju Ibrahima a.s. sa svojim ocem oslovljavajući ga sa „očiću moj“, sa ajetima koji govore o borbi protiv nevjernika i ispoljavanju neprijateljstva prema njima, odricanju od njih i zabrani prijateljevanja sa njima, odricanju Ibrahima, a.s., od svog naroda i svog oca i ispoljavanja neprijateljstva prema njima, jer se u situacijama i povodima objave tih ajeta krije i suština njihovog značenja. Pa tako vidimo da ajeti koji su objavljeni o dobročinstvu prema nevjernicima, lijepom ophodjenju i prirodnoj ljubavi prema bližnjima koji nisu muslimani, ili dozvoli braka sa kršćankama i jevrejkama, govore o onim nevjernicima kojima njihovo nevjerstvo nije ovladalo njihovim cijelim bićem, pa da ih natjera da ratuju protiv nas i iz naših domova nas istjeruju zato što smo muslimani, već je to nevjerstvo njihova osnova koja se tiče samo njih i čija šteta se zadržava samo na njima, pa tako ni našim bićem nije preovladalo osjećanje mržnje prema njima u cjelini, već je svaka komponenta na svom mjestu, kako je to navedeno, i postoji sklad izmedju samilosti, prirodne nefsanske naklonosti, sažaljenja i dobročinstva s jedne strane, i duhovno-vjerske mržnje prema zlu i odricanja od zla, mržnje prema toj duhovno-vjerskoj dimenziji dotične osobe, koja je oličena u nevjerstvu, s napomenom da se ta mržnja razlikuje od nefsanske jer u sebi sadrži iskrenu želju za uputom te osobe i njenim izbavljenjem iz kandži zablude, i zato što u njenom ostajanju na zabludi je propast za samu tu osobu. Dok, ajeti koji govore suprotno, odnose se na osobe kod kojih se izgubi svaka realna nada da će prihvatiti istinu, pri čemu će se prema toj osobi ispoljiti ono što mogućnosti i situacija nalažu, pa će prema nekom to biti napuštanje te osobe ili naroda, ukoliko su muslimani potlačeni, a prema nekom ratovanje, ukoliko su muslimani gornji i imaju mogućnost silom zaustaviti zlo dotične osobe ili skupine. Tako Vidimo da je Ibrahim, a.s., lijepo postupao prema svom ocu i lijepo pozivao svoj narod, sve dok ga nisu bacili u vatru zbog toga što im je samo dobro i uputu želio, i da je Muhammed, sallallahu ‘alejhi we sellem, lijepo postupao prema onim mušricima koji nisu ratovali protiv njega, što se ispoljilo pri osvojenju Mekke, kada im je svima oprostio i pustio ih, osim nekoliko pojedinaca koji su bili toliko ogrezli u neprijateljstvu prema islamu i Poslaniku, sallallahu ‘alejhi we sellem, izrugujući se i boreći se protiv Allahove vjere, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, naredio da budu ubijeni makar se držali za pokrivače Ka’be i molili za milost. Tako Vidimo da nisu isti svi nevjenici, i da nije isto ophodjenje prema onima koji su obični nevjernici, i onima koji sve granice zla prekoračuju, i da svako ima svoj tretman, shodno njegovom stanju.

    [2] Što se veoma često dešava sa onima koji prate nevjernike koji su „zvijezde“ u raznim sportovima i profesijama.

     

     

     

    Vidi manje
    • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  10. Postavljeno 13.03.2019u kategoriji: Namaz Džamija

    Kako postupiti ako u toku namaza u džematu propustim radnju za imamom?

    Odgovoreno
    Prof. Haris A. Bećović DAIJA
    Odgovoreno 24.09.2022 u 23:12

    Ako si nenamjerno ispustio vadžib, onda ne moraš ništa raditi. Ako si ispustio rukn, moraš naklanjati taj rekat nakon što imam preda selam.

    Ako si nenamjerno ispustio vadžib, onda ne moraš ništa raditi.

    Ako si ispustio rukn, moraš naklanjati taj rekat nakon što imam preda selam.

    Vidi manje
    • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
1 2 3 … 80

Sidebar

PRIJAVA SA PROFILOM

  • Kako da postavim pitanje?
  • Šta su "značke i bodovi"?
  • Kupi bodove za profil
  • Sakupi bodove
  • Najaktivniji članovi

VAŠE PREPORUKE

    positive review  Jedina primjedba je što na dosta pitanja je dat video ili audio odgovor. Puno lakše bi bilo da je napisan jer nismo uvijek u prilici slušati.

    Facebook Logo
    Fatima Čišić
    29/10/2021
BUDI DIO HAJRA

NAPIŠI PREPORUKU

STATISTIKA SADRŽAJA

  • Pitanje : 20.961
  • Odgovora : 21.340
  • Reg. članova : 6.302

STATISTIKA KORISNIKA

  • 1
  • 831
  • 6.974

PRATI NAS – BUDI U TOKU

Facebook
Twitter
Instagram
Viber
-------
Mesdzid.ba
MuminBosna.com

Članci

  • Kur'anske poruke

    “A koliko smo Mi prije njih naroda uništili koji su blagom i izgledom bolji bili?!” (Merjem, 74) Allah nas obaviještava da su oni koji su uništeni prije nas imali više imetka i blaga, te da su bili bolje tjelesne građe od nas. Ovo nam navodi kako bi nam pojasnio da to ...

više

UGRADI SE U OVAJ HAJR

Podržite naš rad mjesečnom pretplatom ili jednokratnom donacijom, Allah vam povećao halal imetak i korisno znanje, amin.

  • DONIRAJ KARTICOM
  • DONIRAJ 5 EUR
  • DONIRAJ 10 EUR
  • DONIRAJ 15 EUR
  • DONIRAJ 20 EUR
  • DONIRAJ 30 EUR
  • DONIRAJ 50 EUR
  • DONIRAJ 100 EUR

  • MJESEČNA PRETPLATA

    PatreonPatreon


    MJESEČNA PRETPLATA

    PayPalPayPal


    VIŠE OPCIJA ZA DONACIJE

    NOVI ODGOVORI

    • Prof. Haris A. Bećović je unio odgovor Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu. Nije uticalo. 30.01.2023 u 17:24
    • Prof. Haris A. Bećović je unio odgovor Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu. Ne kvari se abdest tim postupkom. 30.01.2023 u 17:23
    • AmkoL6 je unio odgovor Zna koliko uzimam. 29.01.2023 u 21:33
    • Admin je unio odgovor Kako sam sebi učiti rukju: https://pitajucene.com/search/sebi+rukj/questions/ 29.01.2023 u 21:07
    • solidR je unio odgovor Kako? 29.01.2023 u 19:51

    ANDROID

    Pitaj Učene | Islamski Kviz | Moj Namaz | Moja Sufara | Moj Prvi Namaz | Kur'anske Poruke | N-UM | Minber

    APPLE iOS

    Pitaj Učene | Islamski Kviz | Moj Namaz | Moja Sufara | Moj Prvi Namaz | Kur'anske Poruke | N-UM

    LINKOVI

    bismillah.ba | minber.ba | putsredine.com | Predaje BiH Daija | Sunah Shop BH | Islamske knjige | Izdavačka kuća Ilum | ilm-online.org | muminbosna.com | n-um.com | mesdzid.ba | zijadljakic.ba | hajrudinahmetovic.com | amir-smajic | el-asr.com | islamhouse.com | pozivistine.com | s-d-o.org | spasenje.com | hidayaacademy.com | islamskiedukativni.com | subuluselam.com | mojnamaz.com | islam-pitanja-i-odgovori

    POPULARNI TAGOVI

    abdest (564) brak (583) djeca (187) dova (481) hadis (332) hadždž (207) hajz (216) hidžab (179) islam (349) kako postupiti (215) kur'an (573) kurban (187) liječenje (190) muž (186) namaz (2296) post (715) propis (429) propisi (206) ramazan (231) sihr (299) sunnet (225) zabranjeno (231) zekat (319) zikr (222) žena (434)

    Explore

    • POČETNA
    • DAVETSKI FOND
      • Davetski fond
      • Marketing
      • Pretplati se
      • Kupi bodove
    • NAPIŠI ČLANAK
    • MOB. APLIKACIJE
    • ANDROID
      • Web Stranica
      • Nagradni Kviz
      • Moj Prvi Namaz
      • Moj Namaz
      • Moja Sufara
    • iPHONE iOS
      • Web Stranica
      • Nagradni Kviz
      • Moj Prvi Namaz
      • Moj Namaz
      • Moja Sufara
    • KVIZOVI
      • Kviz Sira – Životopis Poslanika
      • Islamski Dnevni Kviz
      • Dječiji kvizovi
      • Kviz Škola Islama
      • Islamski Kviz 18+
      • Kviz opšteg znanja
      • Milioner Islamski Kviz
      • RANGLISTE
        • Moja statistika
        • Sira Poslanika
        • Provjera naučenog
        • Škola islama
        • 5 dnevnih pitanja
        • Dječiji kvizovi
        • Svi kvizovi
    • NAGRADNI KVIZ
      • Pokreni kviz
      • Pobjednici kviza
      • Doniraj nagradu za kviz
    • IGRE
      • Pronađi riječ
      • Asocijacije
    • PITANJA
      • Kako da postavim pitanje?
      • Sakupi bodove
      • Postavi pitanje
      • Pretraži pitanja
      • Pretraži odgovore
      • Kategorije pitanja
    • KORISNICI
      • Prijava
      • Registracija
      • Dodaj grupu
      • Viber grupa
      • Značke i bodovi
      • Kupi Bodove
      • Sakupi bodove
      • Vaše ocjene mišljenja i preporuke
      • Predloži kategoriju
      • Svi studenti
    • OBJAVE - POSTOVI
      • Napiši članak
      • Novosti
      • Biografije učenjaka
      • Kur'anske poruke
      • Izreke daija
      • Lijepa riječ
    • FUNKCIONALNOST
      • Redakcija
      • Info o radu stranice
      • Politika privatnosti
      • Uslovi upotrebe
      • Uslovi slanja poruka
      • Urednici
      • Uloge na stranici
      • FAQ - pomoć
      • Analitika
      • Kontakt
    • PREPORUKA
      • Mumin Bosna
      • Mesdžid - Lokacije
      • Facebook
      • Twitter
      • Instagram

    Footer

    Pitaj Učene ®

    O

    INFO

    Cilj ove stranice je da prikupi i objavi odgovore na islamska pitanja koje su dali islamski učenjaci sve četiri pravne škole-mezheba...čitaj više u izborniku na linku Info.

    TEHNIČKA PODRŠKA

    Email: [email protected]
    Viber / WhatsApp: +38762645414
    Tehnička podrška

    ANDROID

    Pitaj Učene | Islamski Kviz | Moj Namaz | Moja Sufara | Moj Prvi Namaz | Kur'anske Poruke | N-UM | Minber

    APPLE iOS

    Pitaj Učene | Islamski Kviz | Moj Namaz | Moja Sufara | Moj Prvi Namaz | Kur'anske Poruke | N-UM

    TAGOVI

    abdest (564) brak (583) djeca (187) dova (481) hadis (332) hadždž (207) hajz (216) hidžab (179) islam (349) kako postupiti (215) kur'an (573) kurban (187) liječenje (190) muž (186) namaz (2296) post (715) propis (429) propisi (206) ramazan (231) sihr (299) sunnet (225) zabranjeno (231) zekat (319) zikr (222) žena (434)

    PRATI NAS – PRIDRUŽI SE

    Facebook
    Twitter
    Instagram
    Viber
    -------
    Mesdzid.ba
    MuminBosna.com

    UGRADI SE U OVAJ HAJR

    PatreonPatreonPayPalPayPal


    //DAVETSKI FOND//

    © Pitaj Učene / osnovano 2018

    Kako bismo vam adekvatno prikazali sadržaj stranice koristimo kolačiće, (eng. cookies), nastavkom korištenja prihvatate "Uslove upotrebe"

    Pročitajte više ovdje podešavanja.

    Tehnička podrška
    Powered by  GDPR Cookie Compliance
    Pregled privatnosti

    Ova web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomaganje našem timu da shvati koji dijelovi web stranice su vam najzanimljiviji i najkorisniji.

    Striktno neophodni kolačići

    Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.

    Ako onemogućite ovaj kolačić, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.

    Kolačići treće strane

    Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.

    Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.

    Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!

    Politika Privatnosti

    Više informacija o politici privatnosti na linku Politika Privatnosti