Unesite ispravnu email adresu
Unesite ispravnu email adresu
Podrška: +38762645414 WhatsApp, [email protected]
Podrška: +38762645414 WhatsApp, [email protected]
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Pristup traženju znanja
Preporučene knjige na bosanskom za čitanje i naučno utemeljenje iz islamskih nauka - Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima. Opšti uvod uviše
Preporučene knjige na bosanskom za čitanje i naučno utemeljenje iz islamskih nauka
– Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima.
Opšti uvod u islam:
– Tekstovi: Uputa (prvi i drugi dio), Napomene u vezi vjere, nauke i razuma, Univerzalni razlog propisa – Ersan Grahovac
– Ljepote savršene vjere (dobar dio akida, uz opšti pregled islama), priredili Irfan Klica i Ersan Grahovac
– Osnove islama (opširnija i veći nivo) – Dr. Safet Kuduzović
– Imanski odgoj, Dr. Hakija Kanurić
Knjige za duhovni uspon:
Zatim ostale knjige na ovu temu kojih ima puno
Ahlak + edeb:
Vjera je savjet – Hajrudin Ahmetović
Vrline učenika – Dr. Enes Kerzun
Uputa učeniku na putu stjecanja znanja – ez-Zernudži
Sveobuhvatni pokazatelj znanja i njegove vrijednosti – Ibnu Abdil-Berr
I mnogobrojna druga djela.
Tu su slične teme prethodnim, poput djela Aida el-Karnija, koja su, kao djela, veoma korisna.
Menhedž shvatanja vjere i akida (nakon prethodnog opšteg uvoda:
– 200 pitanja i odgovora, Hafiz el-Hakemi (većina poglavlja akide, lakši nivo)
– Komentar Tahavijeve poslanice – Dr. Muhammed el-Humejjis (lakši nivo)
– Studije o imanu (obuhvata sva poglavlja akide) – sakupio tekstove daija, neke preveo i priredio Ersan Grahovac, srednji nivo);
– Metodologija prihvatanja i dokazivanja šerijatskim tekstovima – Dr. Ahmed es-Suvejjan (osnove menhedža, lakši nivo)
– Komentar vasitijske akide – Muhammed ibn Salih el-Usejmin (obuhvata većinu akadiskih i menhedžskih tema, jači nivo)
– Sažeti komentar Kitabut-tevhid (većinom tewhidul-uluhijje) – Abdulaziz el-Kahtani (sažeo komentar Saliha Alu Šejha, jači nivo)
– Komentar mesa’ilul-džahilije – šejh Dr. Salih Fevzan (prevod Hajrudin Ahmetović)
– Komentar tahavijske akide u prevodu Mustafe Prljače (još jači nivo, obuhvata sve akaidske teme, mada ne podjednako detaljno)
– Hurasanija (preciziranje prethodno naučenog kroz govore imama selefa)
nakon toga može čitati ostale manje i veće knjige na našem jeziku, kao i
malo jače:
The only way out – Dr. Abdullah Shihry
Ibn Taymiyya on Reason and Revelation – Dr. Carl Sharif El-Tobgui
Iz sire:
Muhammed Allahov Poslanik – Dr. Ahmed Mezjed
Iz života ashaba – Dr. Re’fet Baša
Iz života tabi’ina – Dr. Re’fet Baša
Zatim prevedena Sallabijeva historijska djela
O ashabima iz Porodične biblioteke
Fikh (uz eventualno spominjanje drugih tema):
Uvodni tekst: Naš odnos prema fikhskom razilaženju i promjeni mišljenja učenih – Ersan Grahovac
Osnove vjere – Dr. Safet Kuduzović
Razumijevanje fikhskih dokaza – Dr. Aid el-Karni (preveo Hajrudin Ahmetović, recenzija Zijad Ljakić), pojednostavljen prikaz oko 1600 fikhskih propisa uz dokaz.
Iz kur’anskih znanosti:
– Ibn Tejmijje, Uvod u principe tumačenja Kur’ana (Muqaddima fī usūli t-tefsīr), preveo Almir Fatić (lakši nivo)
– Uvod u tefsirske znanosti – Zijad Ljevaković, mnogo bolja od knjige Enesa Karića i Safveta Halilovića. (srednji nivo)
– Sujutijev el-Itkan, preveo Almir Fatić (viši nivo).
Tome dodati na engleskom:
– Response to Daniel Brubaker’s ‘Corrections in Early Quran Manuscripts’
– History of Qur’anic text – Muhammed Mustafa el-Ea’zami
– Ageless Qur’an Timeless Text: A Visual Study of Sura 17 Across 14 Countries & 19 Manuscripts) – Muhammed Mustafa el-Ea’zami
Iz hadiskih znanosti:
Na našem nije loša Karalićeva knjiga o hadiskim znanostima, a i Omer Nakićević je nešto priredio davno sa dodatkom korisnih tabela na arapskom, i dosta se oslanjao na Subhija Saliha. Na engleskom: više nego dovoljna djela Muhameda Mustafe Ea’zamija:
Što se tiče samog hadisa:
– Komentar 40 Nevevijevih hadisa – Hajrudin Ahmetović
– Komentar Umdetul-ahkam – Hajrudin Ahmetović
– Rijadus-salihin
Opšte korisne islamske knjige:
Islamsko buđenje – Ibn Usejmin – pročitati jedno desetak puta
Savjeti o moralu, skromnosti i pobožnosti – Ibnul-Dževzi
Uživaj u životu – el-Arifi
Ne tuguj – el-Karni
Itd.
Napomena:
– Ovo je spisak knjiga koje su kvalitetne za formiranje opšteg pregleda islamskih nauka, zatim da bi čovjek znao osnovne stvari koje mu trebaju u svakodnevnom životu, što ne znači nužno da su svi autori ili prevodioci na selefijskom menhedžu u shvatanju vjere ili u praktičnom djelovanju.
– U oblasti akide su navedene knjige koje idu iznad opšteg pregleda, može se reći da stižu do određenog nivoa stručnosti u akidi, do koje ne stiže ni prosječan svršenik islamskog fakulteta, s obzirom da je osnova da se na islamskim fakultetima radi samo komentar Tahavije od Ibn Ebil-Izza i pojednostavljen komentar Tedmurije, uz eventualne dodatke o komparativnim religijama, sektama, historiji akide, itd.
– Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima.
– Kad se završe sve knjige, onda još nekoliko puta sve ispočetka. Nekoliko puta. Znaj da je veća korist pročitati jednu knjigu studiozno 10 puta, nego pročitati 10 knjiga jedanput ovlaš.
Vidi manjeDa li je klanje kurbana vadžib ili sunnet?
Većina uleme (Malikuje, Šafije, Hanbelije) ja na tome da je klanje kurbana za kurbanski bajram Sunnet muekked- pritvrđeni sunnet, ovo mišljenje zastupa i šejh Ibn Baz i Ibn Usejmin rahimehumullah. Dok Hanefije i jedan dio Hanbelija i Malikija kažu da je vadžib onome ko je u mogućnosti. Dokazi upućujviše
Većina uleme (Malikuje, Šafije, Hanbelije) ja na tome da je klanje kurbana za kurbanski bajram Sunnet muekked- pritvrđeni sunnet, ovo mišljenje zastupa i šejh Ibn Baz i Ibn Usejmin rahimehumullah.
Dok Hanefije i jedan dio Hanbelija i Malikija kažu da je vadžib onome ko je u mogućnosti.
Dokazi upućuju da je vadžib po mogućnosti, to je stav i Ibn Tejmijje rahimehulah.
Dr. Nurudin Ebu Davud Bektaš
Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila:
https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid026qjzG2sAc4qqpbNr7ixyF7JdwR8LXXmLnwhnM73piRmgrpRFPknjc6KkANgZQgTPl&id=100000736188915&sfnsn=mo
Vidi manjeKako su meleki znali i prije nego što je stvoren čovjek da će činiti nered na zemlji i proljevati krv?
Alejkumusselam Kada učenjaci govore o tome, između ostalog spominju sljedeća tumačenja: 1. Meleki su to znali jer ih je Allah o tome obavijestio. Ibn Tejmijje spominje da je ovo tumačenje većine mufessira. 2. Meleki su to zaključili na osnovu onoga što su vidjeli od strane džina koji su prije stvaraviše
Alejkumusselam
Kada učenjaci govore o tome, između ostalog spominju sljedeća tumačenja:
1. Meleki su to znali jer ih je Allah o tome obavijestio.
Ibn Tejmijje spominje da je ovo tumačenje većine mufessira.
2. Meleki su to zaključili na osnovu onoga što su vidjeli od strane džina koji su prije stvaranja čovjeka činili nered na Zemlji. Analogno tome, zaključili su da će i čovjek takav biti.
3. Meleki su to zaključili na osnovu same prirode čovjeka i onoga od čega je stvoren, kao i onoga što su njegove karakteristike (tijelo, duša, razum…)
4. Neki kažu da su to razumjeli iz riječi (halifa, namjesnik), a to je onaj koji upravlja, vodi brigu, sudi ljudima, vraćajući prava koja su im oduzeta. Sama činjenica da su prava oduzeta, ukazuje da će biti ljudi koji će činiti nered i uzupirati tuđa prava.
Vidi manjeTrostruki i novotarski razvod braka
Alejkumu selam ve rahmetullahi ve berekatuhu! Kod prvog tallaka po ispravnijem mišljenju uleme da je bio samo jedan tallak i to je izabrao Ibn Tejmijje. Kod drugog tallaka koji si dao i da si imao odnos sa ženom poslije njega ulema ima 4 mišljenja: 1- Hanefije da si vratio ženu ako si imao sa njom oviše
Alejkumu selam ve rahmetullahi ve berekatuhu!
Kod prvog tallaka po ispravnijem mišljenju uleme da je bio samo jedan tallak i to je izabrao Ibn Tejmijje.
Kod drugog tallaka koji si dao i da si imao odnos sa ženom poslije njega ulema ima 4 mišljenja:
1- Hanefije da si vratio ženu ako si imao sa njom odnos ili je strasno poljubio.
2- Malikije da ako si imao nijet da je vratiš i imao si odnos sa njom onda je to vraćanje.
3- Šafije da moraš imati nijet i moraš to izgovoriti, i ako nisi izgovorio da je vraćaš to nije vraćanje a odnos koji si imao je haram.
4- Hanbelije da ako si imao odnos sa njom automatski si je vratio.
Najispravnije je mišljenje da ako si imao nijjet da je vratiš i imao si odnos sa njom onda je to vraćanje, ako nisi imao nijet onda a imao si odnos onda si učinio haram i na tebi je da doneseš teobu i istigfar za taj haram.
To je izabrao mišljenje Ibn Tejmijje i ono je najispravnije.
Tako da na osnovu tvog govora imaš pravo na još jedan tallak i moraš se pokajati za haram općenje koje si činio.
Ve ijjakum.
Odgovorio: dr. Nurudin Ebu Davud Bektaš
Odgovor prenio: Admin, Sedin
Vidi manjeŠerijatska legitimizacija obreda u neislamskim sakralnim objektima savremenog doba?
Alejkumusselam “A da Allah ne suzbija neke ljude drugima, do temelja bi bili porušeni manastiri, i crkve, i havre, a i džamije u kojime se mnogo spominje Allahovo ime.” (El-Hadž, 40) Kratko značenje ajeta: A da Svemogući Allah dozvolom borbe vjernicima ne suzbija njihove neprijatelje onda bi bili biviše
Alejkumusselam
“A da Allah ne suzbija neke ljude drugima, do temelja bi bili porušeni manastiri, i crkve, i havre, a i džamije u kojime se mnogo spominje Allahovo ime.” (El-Hadž, 40)
Kratko značenje ajeta:
A da Svemogući Allah dozvolom borbe vjernicima ne suzbija njihove neprijatelje onda bi bili bi uništeni objekti u kojima se spominje Božije ime: manastiri i crkve, u kojima kršćani obavljaju obredoslovlja, te sinagoge, u kojima se jevreji mole Bogu, kao i džamije, koje su predviđene za obavljanje namaza i zikrullah.
Što se tiče obavljanja namaza unutar crkve, ono je dozvoljeno ukoliko nema slika i kumira.
Buharija je u svome Sahihu jedno poglavlje naslovio: „Namaz u crkvi, a Omer je rekao: ‘Mi ne ulazimo u njihove crkve zbog slika (kumira) koje su u njima. Ibn Abbas bi klanjao u crkvi, osim kada bi u njoj bila slika ili kip.“
U vezi namaza u slučaju kada se se nalaze slike i kipovi, postoji razilaženje. Neki kažu da je zabranjen, dok većina smatra da je pokuđen.
Ibn Tejmijje smatra da je namaz u njima zabranjen ukoliko postoje slike i kumiri.
Zabrana klanjanja u takvim crkvama ne znači i pokvarenost namaza, nego je namaz ispravan, uz grijeh, jer zabrana namaza u njima nije zbog nečega što je vezano za sam namaz, nego zbog slika i kipova.
Namaz u takvim objektima u kojima se nalaze slike i kipovi je pokuđen, ali ako bi se klanjao, bio bi ispravan, prema stavu savremenin učenjaka poput Bekra Ebu Zejda, Saliha Fevzana, Abdullaha Gudejjana, Abdurrezzaka Afifija, Ibn Baz, Usejmina.
Kao zaključak, na stranici islamqa koju uređuje šejh Salih Munedžid, spominje se:
1. Nema smetnje obaviti namaz unutar crkve, ako u njoj nema slika i kipova.
Vidi manje2. Pokuđen je namaz unutar crkve ukoliko postoje slike i kipovi. Ukoliko su muslimani u potrebi obaviti namaz na takvom mjestu, te prekriju slike i kipove, tada nije ni sporno ni pokuđeno.
Da li je haram spustiti odeću ispod članka ukoliko nije propraćeno ohološću?
Prvo, nije istina da je zvanični stav, nego stav većine učenjaka u četiri mezheba. Dakle, mnogi učenjaci u tim mezhebima zastupaju drugačiji stav. Drugo, vjera nije ograničena na četiri mezheba. Stotine učenjaka je bilo i bit će koji nisu u okviru tih mezheba. Mezhebi su samo sredstva, a ne cilj samviše
Prvo, nije istina da je zvanični stav, nego stav većine učenjaka u četiri mezheba. Dakle, mnogi učenjaci u tim mezhebima zastupaju drugačiji stav. Drugo, vjera nije ograničena na četiri mezheba. Stotine učenjaka je bilo i bit će koji nisu u okviru tih mezheba. Mezhebi su samo sredstva, a ne cilj sami po sebi. A treće, ne gleda se na to šta je zvanični stav, a šta nije, nego koji stav ima argument, a koji nema. Mnogo je stavova u kojima ne slijdimo stav četiri mezheba. Navest ću par primjera. Četiri mezheba smatraju da je ženi zabranjeno u hajzu učiti Kur’an, a šejhul-islam Ibn Tejmijje i Ibnul-Kajjim i drugi učenjaci smatraju da nije zabranjeno, zato što nema vjerodostojnog dokaza koji to zabranjuje i taj stav je ispravniji. Četiri mezheba smatraju da onaj ko dadne ženi tri razvoda odjednom da mu se broje tri razvoda, a ispravno je da se broji samo jedan razvod. Četiri mezheba smatraju da onaj ko je opijen alkoholom ako dadne razvod supruzi da mu se broji razvod, dok je ispravno da se ne broji razvod, ako nije znao šta radi. I tako dalje. Znači, četiri mezheba nije isto kao konsenzus uleme. Bitno je slijediti dokaz. A kada je u pitanju spuštanje odjeće ispod članka, dokazi su jasni, više od 15 hadisa u kojima Poslanik, salllallahu alejhi ve sellem, zabranjuje da se spušta odjeća ispod članaka i naređuje da se podigne i to sve ostavimo radi jednog slučaja u kojem je posvjedočeno Ebu Bekru, radijallahu anhu, kojem je izar spadao nenamjerno, da on to ne čini iz oholosti.
———————
Odgovorio mr. hfz. Amir Smajić
Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila
Vidi manjehttps://www.facebook.com/am.ibr.sm/posts/1102785836747397
Kakav je propis o plaćanju teravije od strane džematlija, plaćanje teravije?
Odgovor na ovo pitanje se vraća na poznatu fikhsku meselu propisa davanja/uzimanja plate muezinu i imamu. Ova mesela ima dva stanja: Prvo stanje- da plaćanje muezina i imama bude iz bejtul-mala. Nema razilaženja među islamskim pravnicima da je dozvoljeno muezinu i imamu uzimati platu iz bejtul-mala.više
Odgovor na ovo pitanje se vraća na poznatu fikhsku meselu propisa davanja/uzimanja plate muezinu i imamu.
Ova mesela ima dva stanja:
Prvo stanje- da plaćanje muezina i imama bude iz bejtul-mala.
Nema razilaženja među islamskim pravnicima da je dozvoljeno muezinu i imamu uzimati platu iz bejtul-mala.
Drugo stanje- da muezina i imama plaćaju klanjači i džematlije.
Oko ovog pitanja učenjaci imaju tri poznata mišljenja:
Prvo mišljenje- da nije dozvoljeno naplaćivati posao muezina i imama.
Ovo je zvanični stav hanefijskog i hanbelijskog mezheba a odabrali su ga i Ibn Hazm i Ševkani. Njihovi argumenti su sljedeći:
1- Hadis od Osmana ibn ebi el-Asa, radijjalahu anhu, da je rekao: “O Allahov Poslaniče, postavi me za imama mom narodu.” Pa mu je odgovorio: “Ti si njihov imam, povodi se za najslabijim od njih i uzmi za muezina osobu koja ne naplaćuje učenje ezana.” (Bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ahmed. Dobrim ga ocjenjuje Tirmizi a vjerodostojnim Hakim i Albani. Hadis je općeprihvaćen).
Kažu, od osobina muezina kojeg treba odabrati je da ne naplaćuje učenje ezana.
Komentar: mnogi učenjaci su prigovorili da sa ovim hadisom se ne može dokazivati zabrana naplaćivanja učenja ezana jer tekst hadisa ne ukazuje na zabranu, najviše što se sa njim može dokazivati je da je mustehab da ne se naplaćuje.
2- Ezan i imamet su ibadeti, djela sa kojima se osoba približava Allahu a ibadeti se ne naplaćuju jer Allah ne prima djelo osim ako se ono radi zbog Njegovog zadovoljstva, a ne prima djela koja se čine radi dunjalučke koristi i šićara.
Komentar: ovome se može prigovoriti da muezin i imam ne naplaćuju učenje ezana i klanjanje nego vrijeme i obavezu da to izvršavaju a ibadete čine radi Allaha.
Drugo mišljenje- da je dozvoljeno naplaćivanje posla muezina i imama. To je mezheb malikija i šafija. Njihovi dokazi su sljedeći:
1- Hadis od Ebu Mahzure, radijjalahu anhu, u kojem ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poučio kako da uči ezan, a u njemu je došlo da je on rekao: “Zatim me pozvao (Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem) kada sam proucio ezan, pa mi je dao kesu u kojoj je bilo srebra.” (Bilježe ga Nesai i Ahmed a Albani ga je ocjenio vjerodostojnim).
Kažu, hadis jasno ukazuje da mu je dato srebro za učenje ezana.
2- Dozvoljeno je naplaćivanje posla muezina i imama analogno na dozvolu plaćanja iz bejtul-mala, oko čega nema razilaženja.
3- U učenju ezana i predvođenju namaza korist imaju klanjači pa je dozvoljeno da se plati ta korist.
Treće mišljenje- da je dozvoljeno plaćanje muezinu i imamu samo u slučaju njihove potrebe za imetkom tj. da su siromašni pod uslovom da ne uslovljavaju naplaćivanje, dok bogatima nije dozvoljeno.
Ovo je stav potonjih učenjaka hanefijskog mezheba i po ovom stavu rade hanefije.
Ovo je također rivajet hanefijskog mezheba i odabrano mišljenje šejhul-islama Ibn Tejmijje.
Svoje mišljenje obrazlažu potrebom muslimana za muezinom i imamom a ta potreba ukazuje na dozvolu u stanju kada nema osoba koje bi dobrovoljno izvršavale te obaveze i kada nema bejtul-mala ili budžet bejtul-mala ne može to pokrivati.
Odabrani stav je drugo mišljenje, tojest dozvola naplaćivanja posla muezina i imama, zbog sljedećeg:
– jer nema dokaza koji ukazuje na zabranu
– jer se time naplaćuje obaveza i vrijeme u obavljanju tog posla a ne naplaćuje se ibadet učenja ezana i klanjanja namaza
– hadis Ebu Mahzure, radijjalahu anhu, ukazuje na dozvolu naplaćivanja.
– u zadnje vrijeme ne mogu se naći osobe koje bi to dobrovoljno radile pa su muslimani prinuđeni na plaćanje onima koji vrše te funkcije
NAPOMENA: Dozvola plaćanja muezina i imama za njihov posao nije dokaz opravdavanja i dozvole novotarije naplaćivanja učenja hatme, jasina i slično i poklanjanja sevapa za duše umrlih jer kao što kaže hanefijski učenjak Tahavija: “Onaj ko naplati učenje Kur’ana kako može sevap tog učenja pokloniti drugom?”.
A da li sevap učenja Kur’ana kada se pokloni umrlom bez naplaćivanja uopće koristi umrlom, poznato je razilaženje između imama četiri mezheba: Ebu Hanife i Ahmed smatraju da poklonjeni sevap stiže umrlom, a po Maliku i Šafiji umrli nema koristi od toga.
Ve billahi tevfik
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa zvanične Facebook stranice:
Vidi manjehttps://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=314383410052369&id=100044421369912
Kako se broje neparne noći ramazana, sa kraja ili standardnim redosljedom?
Broje se od početka ramazana, standardnim redoslijedom. Na to upućuje većina predaja i to je stav većine učenjaka. Po stavu šejhul-islama Ibn Tejmijje, na osnovu jedne predaje, broji se od kraja, ali iz drugih predaja se razumije da se ne misli na to, nego na 9 preostalih, 7 preostalih, 5, 3, 1, misviše
Broje se od početka ramazana, standardnim redoslijedom. Na to upućuje većina predaja i to je stav većine učenjaka. Po stavu šejhul-islama Ibn Tejmijje, na osnovu jedne predaje, broji se od kraja, ali iz drugih predaja se razumije da se ne misli na to, nego na 9 preostalih, 7 preostalih, 5, 3, 1, misli se brojeći od zadnje neparne noći, tj. 29. noći ramazana, a ne na zadnju noć ramazana.
———————
Odgovorio mr. hfz. Amir Smajić
Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila (komentar na post)
https://www.facebook.com/am.ibr.sm/posts/1418569348502376
Vidi manjeZanima me da li su jevreji prilikom presude imali originalni Tevrat?
Šejhul-islam Ibn Tejmijje, rhm, ne isključuje mogućnost da su imali autentične primjerke, tj. da nema jasnog dokaza da su svi primjerci Tevrata iskrivljeni. --------------------- Odgovorio mr. hfz. Amir Smajić Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila https://www.facebook.com/am.ibr.sm/posts/1više
Šejhul-islam Ibn Tejmijje, rhm, ne isključuje mogućnost da su imali autentične primjerke, tj. da nema jasnog dokaza da su svi primjerci Tevrata iskrivljeni.
———————
Odgovorio mr. hfz. Amir Smajić
Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila
Vidi manjehttps://www.facebook.com/am.ibr.sm/posts/1045778645781450
Da li je dozvoljeno korištenje u ljekovite svrhe prečišćenu svinjsku mast?
Dozvoljeno je, ako ima potrebu i nema adekvatne zamjene. To je stav šejhul-islama Ibn Tejmijje, rhm. ——————— Odgovorio mr. hfz. Amir Smajić Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila https://www.facebook.com/am.ibr.sm/posts/831506143875369
Dozvoljeno je, ako ima potrebu i nema adekvatne zamjene. To je stav šejhul-islama Ibn Tejmijje, rhm.
———————
Odgovorio mr. hfz. Amir Smajić
Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila
https://www.facebook.com/am.ibr.sm/posts/831506143875369
Vidi manje