Početna|Rezultati pretrage za"Admir Iković"
Unesi ispravnu email adresu
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Treba li učiti zikr poslije nafila namaza?
Nije prenešeno u knjigama hadisa i fikha da su Poslanik a.s. i njegovi ashabi učili poznati zikr (ajetul-kursijju i tespih) nakon klanjanja nafila. Taj zikr se, u doba prve generacije ashaba i tabi’ina, isključivo vezao za propisane /farz/ namaze i učio ga je svako za sebe, shodno svojoj želji i mogviše
Nije prenešeno u knjigama hadisa i fikha da su Poslanik a.s. i njegovi ashabi učili poznati zikr (ajetul-kursijju i tespih) nakon klanjanja nafila. Taj zikr se, u doba prve generacije ashaba i tabi’ina, isključivo vezao za propisane /farz/ namaze i učio ga je svako za sebe, shodno svojoj želji i mogućnosti. Ipak, nema greške ako se zikr prouči i nakon nafile.
Admir Iković prof.
Vidi manjePreuzeto sa akos.ba
Procitajte kompletan clanak ovdje:
https://akos.ba/dobrovoljni-namazi-u-svjetlu-poslanikovog-sunneta/
Koji dobrovoljni namazi se klanjaju u džematu?
Dobrovoljni namazi koji se klanjaju u džem’atu 1.) Ramazanska noćna nafila (kijamul-lejl odnosno teravija). Većina islamskih pravnika smatra da je noćni namaz, za razliku od ostalih mjeseci, u mjesecu ramazanu efdalnije i bolje klanjati u džamiji, u džem’atu. To nam pokazuje i višestoljetna tradicijviše
Dobrovoljni namazi koji se klanjaju u džem’atu
1.) Ramazanska noćna nafila (kijamul-lejl odnosno teravija). Većina islamskih pravnika smatra da je noćni namaz, za razliku od ostalih mjeseci, u mjesecu ramazanu efdalnije i bolje klanjati u džamiji, u džem’atu. To nam pokazuje i višestoljetna tradicija muslimana cijeloga svijeta, koji ovaj namaz klanjaju u džem’atu, s različitim ili ustaljenim brojem rekata od osam, deset, dvadeset i slično.
2.) Namaz prilikom pomračenja sunca i Mjeseca (salatul-kusuf). Ovaj namaz ima dva rekata koji, po nekima, imaju po dva ruku’a i četiri sedžde. Za ovaj namaz nije propisan ni ezan ni ikamet. Ljudi se pozivaju na ovaj namaz riječima: ”Essalatu džami’a!” (namaz u džem’atu!). Na ovom namazu Kur’an se na stajanju uči naglas. Nakon klanjanja ovog namaza sunnet je da imam održi hutbu (govor) prisutnima u kojoj će ih podsjetiti na ahiret, Sudnji dan, polaganje računa i slično. Nema smetnje da se salatul-kusuf klanja i pojedinačno u kući.
3.) Namaz za kišu (salatul-istiska) je namaz koji se klanja onda kada postoji velika potreba za kišom, koja u određenom mjestu nije dugo padala. Kod nekih učenjaka se ovaj namaz smatra sunnetom, dok imam Ebu Hanife smatra da se ne mora u ovom slučaju klanjati namaz, već je dovoljno proučiti dovu za kišu. U hadisima Allahova Poslanika se spominje i namaz, ali se spominje i dova. Kako god muslimani da postupe u ovom slučaju postupit će, u oba slučaja, po sunnetu Poslanika a.s. Ako bi se klanjao namaz, on se može obaviti i pojedinačno i u džem’atu, s tim da bi se u džem’atu klanjao u jutarnjim satima (kad se klanja bajram, duha i slično). Klanjao bi se poput bajram-namaza. Ukoliko bi se učila samo dova, ona se može učiti džematile, zajedno sa imamom na otvorenom, ili se pak može učiti nakon namaza ili tokom džumanske hutbu. Više je vjerodostojnih načina kojima je Resulullah sa ashabima molio za kišu, tako da možemo postupiti na bilo koji od tih spomenutih načina.
Admir Iković prof.
Vidi manjePreuzeto sa akos.ba
Procitajte kompletan clanak ovdje:
https://akos.ba/dobrovoljni-namazi-u-svjetlu-poslanikovog-sunneta/
Koji su dobrovoljni namazi sa posebnim povodom?
Dobrovoljni namazi s posebnim povodom 1.) Tehijjetul-mesdžid je namaz koji klanjamo pri ulasku u džamiju u bilo koje vrijeme, a da to nije vrijeme nekog farza ili sunneta. Ovaj namaz se klanja kao pozdrav mesdžidu ili džamiji u koju ulazimo. Ima dva rekata. 2.) Namaz nakon povratka sa putovanja. Nakviše
Dobrovoljni namazi s posebnim povodom
1.) Tehijjetul-mesdžid je namaz koji klanjamo pri ulasku u džamiju u bilo koje vrijeme, a da to nije vrijeme nekog farza ili sunneta. Ovaj namaz se klanja kao pozdrav mesdžidu ili džamiji u koju ulazimo. Ima dva rekata.
2.) Namaz nakon povratka sa putovanja. Nakon što se sa putovanja vratimo u mjesto stanovanja pohvalno je i lijepo da prije odlaska kući svratimo u lokalnu džamiju ili mesdžid (mekteb) i klanjamo dva rekata. To je bila praksa Allahovog Poslanika a.s.
3.) Istihara namaz. Ako hoćemo donijetu neku važniju odluku u životu, a ne znamo koliko je ona dobra po nas, tada ćemo klanjati istiharu i nakon toga proučiti istihare dovu. Istihara-namaz je sunnet Allahova Poslanika, kog je često preporučivao ashabima. Ima dva rekata.
4.) Salatut-tevba (namaz za pokajanje). Ukoliko želimo da se pokajemo za određene ovodunjaličke prijestupe ili pojedinačni grijeh, lijepo je da uzmemo abdest, klanjamo dva rekata nafile i potom zamolimo Allaha za oprost tog ili tih grijeha, te učinimo iskrenu tevbu (pokajanje). Na ovu nafilu nas upućuje hadis kojeg prenosti hazreti Ebu Bekr, a bilježi ga Ebu Davud i Tirmizi.
Admir Iković prof.
Vidi manjePreuzeto sa akos.ba
Procitajte kompletan clanak ovdje:
https://akos.ba/dobrovoljni-namazi-u-svjetlu-poslanikovog-sunneta/
Musafir vozač kamiona ili drugog prevoznog sredstva
Alejkum selam ve rahmetullahi ve berekatuhu Putniku (musafiru) je propisano skraćivanje četverorekatnih namaza. Allah, dž.š., u Kur'anu kaže: ”Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite.” Musafirovo skraćivanje propisanih četverorekatnih namaza počinje od kada musafir izađe iz svog mjesta boravkviše
Alejkum selam ve rahmetullahi ve berekatuhu
Putniku (musafiru) je propisano skraćivanje četverorekatnih namaza. Allah, dž.š., u Kur'anu kaže: ”Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite.” Musafirovo skraćivanje propisanih četverorekatnih namaza počinje od kada musafir izađe iz svog mjesta boravka pa sve dok se ne vrati do prvih kuća u svom mjestu.
U Kur'anu i hadisu nije spomenuta najmanja dužina putovanja na kojoj je dozvoljeno skraćivanje namaza. Većina učenjaka smatra da je to dan hoda, odnosno 48 milja. To iznosi oko 81 km, s tim što nije uslov da se ta udaljenost pređe za određeno vrijeme. Naprotiv, islamski učenjaci smatraju da postaje musafir onaj ko tu udaljenost pređe avionom za manje od pola sata ili nekih drugim prevoznim sredstvom za neki drugi vremenski period.
Ako se čovjek odluči da na putovanju ostane neko određeno vrijeme, on ne gubi status musafira, osim u slučaju kad odluči da se nastani u tom mjestu. Dešavalo se da ashabi borave u nekim udaljenim krajevima i više od godinu dana i da stalno skraćuju namaz.
Trojica imama, izuzev Šafije, smatraju da musafir, koji boravi u jednom mjestu, čekajući da obavi neki posao, stalno će skraćivati namaze. Šafija smatra da će to skraćivanje trajati do 18 dana. Neki hanefijski učenjaci kažu da je musafir kome se propisuje skraćivanje namaza ”ona osoba koja ode u neko drugo mjesto s namjerom da tamo ostane manje od 15 dana.”
Na putu musafir ne mora klanjati dnevne i noćne nafile (sunnete) vezane uz farz, jer ih ni Muhammed, a.s., nije na putovanjima obavljao, izuzev, kako neki prenosioci tvrde, sabahskih sunneta i noćnog vitr-namaza koji je po hanefijskom fikhu vadžib (drugostepena dužnost).
Putniku je, prema mišljenju nekih pravnih škola, dozvoljeno da spoji podne i ikindiju, te akšam i jaciju, u vremenu prvog ili drugog namaza. Zabilježeno je da bi Božiji Poslanik, a.s., u ikindijsko vrijeme odsjedao i klanjao skupa podne i ikindiju, a tako je činio i u slučaju akšama i jacije.
Kad je u pitanju post mjeseca ramazana musafir može koristiti povlasticu mršenja dok je na putu, s tim što će kod kuće napostiti dan za dan. Za razliku od skraćivanja namaza, ovdje se preporučuje da posti ako mu post ne pričinjava veliki napor i poteškoću.
Za Akos.ba piše: Admir Iković
Vidi manjePreuzeto sa akos.ba
Klanjanje dženaze onome ko izvrši samoubistvo
Izvršiti samoubistvo jedan je od velikih grijeha, ali ipak ne izvodi iz islama. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odbio je klanjati dženazu samoubici, međutim, nije zabranio drugima da mu je klanjaju. Na osnovu toga su islamski učenjaci zaključili da je propisano učenim, utjecajnim ljudviše
Izvršiti samoubistvo jedan je od velikih grijeha, ali ipak ne izvodi iz islama. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odbio je klanjati dženazu samoubici, međutim, nije zabranio drugima da mu je klanjaju. Na osnovu toga su islamski učenjaci zaključili da je propisano učenim, utjecajnim ljudima ne klanjati dženazu samoubici, da bi time osudili taj postupak i druge od njega odvratili, dok će ostali svijet klanjati mu dženazu. Džabir b. Semura, radijallahu anhu, prenosi da je pred Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, donesen čovjek koji se ubio oštrom strijelom, pa mu nije klanjao dženazu (Muslim, br. 978). Imam Nevevi, rahimehullah, u komentaru ovog hadisa navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odbio klanjati dženazu samoubici odvraćajući ljude od takvog postupka, a ashabi su mu klanjali dženazu. Slično tome, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u početku je odbijao klanjati dženazu onome ko umre pod dugom, da bi time ukazao ljudima da se ne igraju sa dugom i da ne zapostavljaju njegovo vraćanje, a istovremeno je naredio svojim ashabima da mu klanjaju dženazu rekavši im: “Klanjajte dženazu svom drugu!” (Nevevijev komentar Muslima, 7/47). Na pitanje o klanjanju dženaza-namaza samoubici Husejn ef. Đozo, rahimehullah, odgovorio je: “Dženaza-namaz će se klanjati samoubici. Pravilo koje zastupa najveći broj autoriteta (džumhurul-ulema) jest da dženazu treba klanjati svakome muslimanu bez obzira na stepen njegova grijeha, ukoliko ga samo ne izvodi iz vjere. Klanjat će se dženaza i osobama koje umru od posljedica kazne (mahdud i merdžum), kao i samoubici. Postoji predaja da Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, nije htio klanjati dženazu dužniku, samoubici i osobi koja je ukrala iz ratnog plijena prije podjele. Ulema, međutim, smatra da je to učinio samo radi toga da bi upozorio na težinu ovih dijela, a ne radi zabrane dženaze.” (Admir Iković, Husejn Đozo – Razmišljanja i fetve, str. 87)
Dakle, samoubici se klanja dženaza, a učenim i uglednim ljudima preporučeno je da ne prisustvuju njegovoj dženazi, osuđujući time čin samoubistva i ukazujući na njegovu pogubnost. Svevišnji Allah najbolje zna!
http://el-asr.com/pitanja/klanjanje-dzenaze-onome-ko-izvrsi-samoubistvo/
Vidi manjePreuzeto od “El-Asr – Islamski informativni časopis”
Uredništvo: https://el-asr.com/autori/