Jela u čijem se sastavu nalazi alkohol u svojim raznoraznim oblicima se mogu podijeliti na dvije vrste sa strane šerijatskog pristupa toj temi.

Prva vrsta: jela u čijem sastavu se nalazi alkohol u njegovom prirodnom stanju onakav kakav jest, poput bombonjera sa rumom i sladoleda sa alkoholom (likerom). Ovu vrstu jela nije dozvoljeno praviti, niti prodavati, niti kupovati zato što u sebi sadrži alkohol čije konzumiranje je zabranjeno po idžmau učenjaka.

Kaže Uzvišeni: “O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite” (El-Maide, 90). Takođe, u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Džabira, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao na dan oslobađanja Mekke: “Zaista Allah i Njegov Poslanik vam zabranjuju prodaju alkohola, strvine, svinje i kipova“.

Druga vrsta: jela u čijem sastavu je pridodat alkohol, s tim da je on doživio nekakvu promjenu pa se ne može osjetiti u njegovom prirodnom obliku. Pa ako je prilikom dodavanja alkohola samom jelu ili prije dodavanja alkohol doživio fiziološku promjenu tako da se pretvorio u neku drugu tvar, ili se potpuno pomiješao sa nekom drugom tako da je izgubio svoja svojstva, onda upotreba tog jela sa alkoholom ima sljedeći propis:

Prvo – nije dozvoljeno upotrebljavati prirodni alkohol tako što će se stavljati u sastav hrane, tj. ovako spravljanje hrane sa alkoholom muslimanima nije dozvoljeno, jer muslimanima nije dozvoljeno koristiti alkohol niukom obliku.

Drugo – ako je ovakvo jelo, koje u sebi ima alkohol koji je promijenio svoja svojstva, napravljeno od strane nemuslimana a muslimani pouzdano znaju da je alkohol promijenio svoja svojstva, dozvoljeno je muslimanima da kupuju i konzumiraju ovakva jela, jer je alkohol doživio tzv. istihalu, tj. fiziološku promjenu čime je prestala zabrana njegovog korištenja.

Treće – ako nismo sigurni da li je alkohol u jelu u kojem je spravljeno doživio totalnu fiziološku promjenu, onda nije dozvoljena kupovina tog jela i njegovo konzumiranje, jer je osnova da je jelo napravljeno sa alkoholom čije konzumiranje je haram, a za promjenu tog alkohola nismo sigurni pa tako ostajemo na onome što je osnova.

A da bi znali za neko jelo u čijem sastavu je alkohol da je taj alkohol doživio potpunu fiziološku promjenu, za tako nešto treba izvršiti ispitivanje i tek nakon potvrde stručnih osoba da to jelo ne sadrži u sebi tragove alkohola može se sa sigurnošću reći da su njeno konzumiranje i kupoprodaja dozvoljeni. A dokle god je stanje sumnje i nesigurnosti musliman treba da se kloni sumnjivih stvari kako bi sačuvao svoju vjeru. Propisanost klonjenja sumnjivih stvari se vraća na sljedeće šerijatske tekstove:

– Hadis od Hasana ibn Alijj, radijallahu anhuma, u kojem prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ostavi ono što ti je sumnjivo i uzmi ono što ti nije sumnjivo” (bilježi ga Tirmizi i ocjenjuje ga vjerodostojnim, a takođe takvim ga ocjenjuje i Ibn Redžeb i Albani).

– Hadis od Nu’mana ibn Bešira, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko se čuva sumnjivih stvari sačuvao je svoju vjeru i svoju čast, a ko upadne u ono što je sumnjivo upašće u haram” (mutefekun alejhi). Ve billahi tevfik

Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

vidi manje