Prije svega, dobro ti je poznato da osiguravajuća društva posluju na zabranjen način, tako što u sebi sadrže dva svojstva od svojstava zabranjenog investiranja imetka: el-garer (nepoznanicu) i kockanje (sve što je između gubitka i dobitka smatra se kockom-kullu ma huve dairun bejne–l-gurmi vel-gunmi fehuve kimarun ev mejsir). Na osnovu toga nije teško zaključiti da je imetak kojeg zarađuju zabranjen i da nije dozvoljeno uzimati taj imetak u da’vetske svrhe. Izuzeti se može samo slučaj kada to osiguravajuće društvo daje imetak koji je halal, tj. zarađen sa neke druge strane, a ne putem zabranjenog osiguranja, s tim da se ne smije u tom slučaju dozvoliti manipulisanje tom da’vetskom organizacijom. Kako saznati da li je taj imetak iz dozvoljenog načina investiranja? Odgovor je jasan, a on leži u pitanju, jer se prenosi da je Bilal donio Poslaniku kvalitetne datule i da ga je Poslanik pitao odakle mu. U Poslanikovom pitanju leži propisanost pitanja za porijeklo imetka u slučaju da čovjek posumnja u njegovo porijeklo. Osnova je da je imetak Muslimana zarađen na halal način, međutim ta osnova prestaje važiti kada se suprostavi sa nečim što preovladava na određenom polju. Šerijatsko pravilo glasi: “Iza teareda el aslu vel galibu (zahiru) jukaddemu–l-galibu” Kada se osnovi suprostavi preovladavajuće stanje daje se prednost preovladavujućem stanju. (Primjer za to je prodavanje određenih stvari kao što su žileti, kratke haljine ženama (koje će one nositi pred muževima), televizori. Osnova je da je te stvari dozvoljeno prodavati, međutim prostor na kome preovladava njihova upotreba u haram nije dozvoljeno njihovo prodavanje.) Kongres islamskog prava sa sjedištem u Mekki (el-Međmeu-l-fikhil islamijji) je izdao fetvu da je poslovanje osiguravajućih društava zabranjeno.
Dipl. isl. pravnik – Semir Imamović

Preuzeto sa stranice:islamskiedukativni.wordpress.com