Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je tačno da Evropsko vijeće za fetve tvrdi da nema smetnje čestitati nemuslimanima njihove praznike?
Kada god se približi neki nemuslimanski praznik, muslimani vode polemike da li čestitati taj praznik ili ne. S druge strane, nemuslimani i ne pomišljaju, a kamoli da raspravljaju o tome da li muslimanima čestitati Bajram ili Novu hidžretsku godinu, koju, svakako, ne treba slaviti niti čestitati. Akoviše
Kada god se približi neki nemuslimanski praznik, muslimani vode polemike da li čestitati taj praznik ili ne. S druge strane, nemuslimani i ne pomišljaju, a kamoli da raspravljaju o tome da li muslimanima čestitati Bajram ili Novu hidžretsku godinu, koju, svakako, ne treba slaviti niti čestitati. Ako pogledamo običajna prava ljudi općenito, uočit ćemo da upućivanje čestitke za nešto znači radovanje i potpuno prihvatanje legitimnosti onoga što se čestita, a izbjegavanje čestitanja ukazuje na odricanje, neprihvatanje i praktično ignoriranje. Musliman je dužan poštovati sve ljude i prema njima se pravedno i humano odnositi, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, međutim, to poštovanje i uvažavanje ne smije preći granicu, pa da musliman čestita ljudima ubjeđenja koja ruše temelje islama i monoteističkog učenja koje su promovirali svi Allahovi poslanici.
Od svanuća islamske zore nije bilo poznato da muslimani s takvim žarom i tako hitro, kolektivno i individualno, nastoje udovoljiti pripadnicima drugih religija čestitajući im njihove vjerske, nacionalne i druge praznike.
Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne pripada nama onaj ko postupa po običajima drugih.”
Omer b. Hattab govorio je: “Ne ulazite u njihove bogomolje dok u njima praznuju, jer se tada na njih spušta Allahova srdžba!” Alija b. Ebu Talib na Omerove je riječi dodavao: “Da vas zajedno s njima ne bi zadesila Allahova srdžba!”
Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko oponaša neki narod, on mu i pripada.”
Šejhul-islam Ibn Tejmijja i Ibn Kajjim tvrde: “Prema jednoglasnom mišljenju učenjaka, zabranjeno je veličati nemuslimanske praznike, pomagati ih u tome i prisustvovati takvom slavlju.”
Šejh Fevzan kaže: “Nije dozvoljeno čestitanje nevjerničkih praznika niti je dozvoljeno odgovoriti na njihovu čestitku. To nisu muslimanski praznici, te se njima ne radujemo.”
Šejh Ibn Džibrin na svojoj internetskoj stranici kaže: “Muslimanima je haram da veličaju, čestitaju i slave nemuslimanske praznike i da se raduju tim povodom.”
Šejh Ibn Usejmin kaže: “Prema konsenzusu učenjaka koji spominje Ibn Kajjim, zabranjeno je čestitanje njihovog Uskrsa ili nekog drugog vjerskog praznika.”
Dakle, veličanje, i čestitanje nemuslimanskih praznika zabranjeno je, prema konsenzusu islamskih učenjaka, i nije mi poznato da je neko od islamskih klasika kroz generacije dozvolio čestitanje njihovih praznika.
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeZašto su meleki učinili sedždu Ademu, alejhis-selam?
Svevišnji Stvoritelj obavijestio nas je o sedždi koju su meleki učinili Ademu. Uzvišeni Allah kaže: “A kada rekosmo melekima: ‘Poklonite se Ademu!’ – o¬ni se pokloniše, ali Iblis ne htjede, o¬n se uzoholi i posta nevjernik.” Dakle, Plemeniti Stvoritelj naredio je melekima da učine sedždu Ademu. Ovomviše
Svevišnji Stvoritelj obavijestio nas je o sedždi koju su meleki učinili Ademu. Uzvišeni Allah kaže: “A kada rekosmo melekima: ‘Poklonite se Ademu!’ – o¬ni se pokloniše, ali Iblis ne htjede, o¬n se uzoholi i posta nevjernik.” Dakle, Plemeniti Stvoritelj naredio je melekima da učine sedždu Ademu. Ovom sedždom meleki su izrazili svoju pokornost Allahu, s jedne strane, i ukazali poštovanje Ademu, s druge strane. Imam En-Nekkaš bilježi da je prvi na sedždu pao Israfil, alejhis-selam, te mu je pripala počast da čuva Levhi-Mahfuz. Međutim, sedžda koju su meleki učinili Ademu nije bila sedžda ibadeta, prema jednoglasnom mišljenju islamskih učenjaka. Imam Ebu Bekr b. Arebi , El-Fahr er-Razi i El-Kurtubi navode konsenzus pravnika u vezi s ovim pitanjem, međutim, razilaze se u pogledu samog načina činjenja sedžde. Većina učenjaka smatra da je melekima bilo naređeno da spuste svoja čela na zemlju, upravo kako se čini u namazu. A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li je grijeh zaklinjati se roditeljima?
Musliman se smije zaklinjati samo Uzvišenim Allahom ili Njegovim imenima i svojstvima. Ko se zakune nekim ili nečim od Allahovih stvorenja, počinio je širk. Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko se zakune nekim mimo Allaha, počinio je širk.” U ovom slučaju radi seviše
Musliman se smije zaklinjati samo Uzvišenim Allahom ili Njegovim imenima i svojstvima. Ko se zakune nekim ili nečim od Allahovih stvorenja, počinio je širk. Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko se zakune nekim mimo Allaha, počinio je širk.” U ovom slučaju radi se o malom širku koji počinioca ne izvodi iz okvira islama. Imam Et-Tahavi u komentaru navedenog hadisa kaže: “Ovim se ne misli na širk koji izvodi iz okvira islama, već se želi ukazati na to da je ovakvo postupanje zabranjeno.” Imam Ibn Arebi el-Maliki kaže: “Ovim se ukazuje na širk u djelu, a ne na širk u vjerovanju.”
Ibn Omer kaže: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sustigao je Omera, koji se, putujući s grupom, zaklinjao svojim ocem. ‘Čujte’, reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ‘Allah vam zabranjuje da se zaklinjete svojim očevima. A ako se neko od vas bude zaklinjao, neka se zakune samo Allahom ili neka šuti!’” Šejhul-islam Ibn Tejmijja rekao je: “Zaklinjanje nekim mimo Allaha, kao melekima, poslanicima, učenjacima, vladarima i drugim stvorenjima, zabranjeno je po konsenzusu islamskih učenjaka.” A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeKo sve treba reći “jerhamukellah”?
Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu. Trebaju reći svi oni koji su čuli da je on zahvalio Uzvišenom Allahu. Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada neko od vas kihne, neka kaže: الحَمْدُ لِلَّهِ ELHAMDULILLAH! „Hvala Allahu!“,više
Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Trebaju reći svi oni koji su čuli da je on zahvalio Uzvišenom Allahu.
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada neko od vas kihne, neka kaže:
الحَمْدُ لِلَّهِ
ELHAMDULILLAH!
„Hvala Allahu!“, a neka njemu njegov brat (musliman) ili prijatelj kaže:
يَرْحَمُكَ اللَّهُ
JERHAMUKELLAH!
„Allah ti se smilovao!“
Ako mu kaže: ‘Allah ti se smilovao’, neka mu odgovori:
يَهْدِيكُمُ اللَّهُ وَيُصْلِحُ بَالَكُمْ
JEHDIKUMULLAH VE JUSLIHU BĀLEKUM!
„Allah vas uputio i popravio vaše stanje!“
Hadis bilježi Buhari (6224).
AKO PONOVI KIHANJE VIŠE OD JEDNOM
Prenosi Seleme b. el-Ekve'a, radijallahu anhu, da je čuo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da kada je pored njega neki čovjek kihnuo, da mu je rekao:
يَرْحَمُكَ اللَّه
JERHAMUKELLAH!
„Allah ti se smilovao!“
Nakon toga je kihnuo ponovo, pa mu reče Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Ti si čovjek koji se prehladio.“
Bilježi ga Muslim (2993), Tirmizi (2743) i rekao je: „Hadis je hasen-sahih.“
Nakon toga ga je zabilježio preko Jahje b. Se'ida, od Ikrime, sa istim lancem prenosilaca, osim na kraju da mu je nakon trećeg kihanja rekao„Ti si prehlađen“, i dodao je: „Ovo je vjerodostojnije od hadisa koji prenosi Ibnu-l-Mubarek.“
Zabilježio je Ebu Davud (5034) i Buhari u „Edebu-l-mufred“ (939), od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao: „Nazdravi (riječima: „JERHAMUKELLAH“) kada neko kihne jednom, dva i tri puta, a ako kihne preko toga on je prehlađen.“ Ovo je varijanta Buharije, a kaže Ebu Davud: „Nazdravi svome bratu kada on i treći put kihne…“
Zabilježeno je ovo i od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ali kaže imam Darekutni: „Ispravnije je da su ovo riječi Ebu Hurejre.“ Vidjeti: El-‘Ilel (2054).
Zabilježio je Ebu Davud (5036) od Ubejd b. Rifa'a, da je rekao: „Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Nazdravi onome ko je kihnuo tri puta, a ako kihne više od toga nazdravi mu ako želiš, a ako ne želiš ne moraš.'“ Ova predaja je „mursel“.[1]
U ovom poglavlju postoje i druge predaje.[2]
Ovi hadisi dokazuju da se po konsenzusu nazdravlja onome ko kihne prvi put, a što se tiče drugog puta oko toga ima razilaženja, i ispravno je da će se i tada nazdraviti. Ako kihne treći put, reći će mu se da je prehlađen, ili prilikom četvrtog kihanja također, nema smetnje, kao što je došlo u nekim predajama.
______________________________________________
[1]Mursel označava predaju prekinutog lanca prenosilaca između tabi'ina i Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Mursel predaja spada u skupinu slabih (daif) predaja.
[2] Vidjeti: „Fethul-bari“ (10/604), Ibn Hadžer.
Vidi manjeAko i u drugoj hrani ima štetnih sastojaka zašto se samo za duhan kaže da je haram a za ostalu hrane ne?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju. Transkript: Jedno malo duže pitanje "Neki učenjaci tvrde da su cigare haram dok drugi tvrde da su mekruh,moje mišljenje je da su cigare mekruh" i onda čovjek nakon toga navodi poznate nejasnoće tipa "i u koka koli i u kafi ima štetnosti,niko od učenjakviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.
Transkript:
Jedno malo duže pitanje
“Neki učenjaci tvrde da su cigare haram dok drugi tvrde da su mekruh,moje mišljenje je da su cigare mekruh” i onda čovjek nakon toga navodi poznate nejasnoće tipa “i u koka koli i u kafi ima štetnosti,niko od učenjaka ne kaže da su kafa i koka kola haram,zašto kazivati da je duhan haram a ove stvari nisu ako i one štete.
Prva stvar:nije tačna konstatacija da ima učenjaka koji kažu da su cigare mekruh. Nije mi poznato da postoji alim na svjetskoj sceni koji s pravom nosi titulu riječi “alim” da kaže da je duhan mekruh. Možete pronaći ovako na internetu ili da lokalno neko za koga niko ne zna da kaže da je duhan mekruh. Danas je konsenzus islamskih učenjaka da je duhan haram iz razloga što šteti,što je to bacanje novca i što je to uznemiravanje drugih osoba.
Definitivno je da postoji doza štetnosti u koka koli i u kafi ali ta doza štetnosti nije ni približno velika kao kod duhana. Kada ste čuli da je neko umro od konzumiranja koka kole. A koliko ljudi dnevno umre od konzumiranja duhana. Ili kada ste čuli da je neko umro od konzumiranja kafe. Da,postoji doza štetnosti al ta doza ne ide do te mjere da bi učenjaci za nju rekli da je haram. Postoji mnoge stvari u našem okruženju koje mi konzumiramo u kojima postoji doza štetnosti ali je ta doza štetnosti mala. Nije na tom stepenu da bi se zbog nje kazalo da je konzumiranje određenih artikala haram.
Danas ne postoji alim na svjetskog sceni koji kaže da je duhan mekruh. Duhan je haram zbog štetnosti,uništavanja imetka i uznemiravanja drugih osoba. Za razliku od spomenutih stvari koje možda imaju određenu dozu štetnosti al ta doza nije toliko velika da uništava ljudske živote.
Audio isječak odgovora
Vidi manjeIkamet kod kuće
Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu. Dozvoljeno je proučiti ikamet ženama naglas ako u blizini nema muškaraca stranaca, u suprotnom nije dozvoljeno. U osnovi je ikamet ženama samo dozvoljen. Konsenzus učenjaka je na tome da ikamet nije obavezan ženama. Prenosi se od Ibn-Omera, radijallaviše
Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Dozvoljeno je proučiti ikamet ženama naglas ako u blizini nema muškaraca stranaca, u suprotnom nije dozvoljeno.
U osnovi je ikamet ženama samo dozvoljen. Konsenzus učenjaka je na tome da ikamet nije obavezan ženama. Prenosi se od Ibn-Omera, radijallahu anhuma, da je kazao: “Žene ne uče ezan i ikamet.”
Vidi manjeDa li je ovo kufr srcem ili nijekanje?
We alejkumusselam we rahmetullahi we berekjatuhu. To prvo nije kufr, naprotiv, to je prirodna reakcija, a ako čovjek sazna da o tome nečemu je stvarno propis takav neka ukroti svoju dušu spoznajom da Allah najbolje zna šta je dobro za nas. Ni to drugo nije kufr, jer jedno je osjećaj koji se sam javiviše
We alejkumusselam we rahmetullahi we berekjatuhu.
To prvo nije kufr, naprotiv, to je prirodna reakcija, a ako čovjek sazna da o tome nečemu je stvarno propis takav neka ukroti svoju dušu spoznajom da Allah najbolje zna šta je dobro za nas.
Ni to drugo nije kufr, jer jedno je osjećaj koji se sam javi, koji nije ni grijeh nti nešto što čovjek kontroliše, a drugo je svjesno i namjerno stvaranje osjećanja i svjesna mržnja prema propisu, a koja se može razviti iz onog nenamjernog osjećaja ako se ne ukroti i ako mu se čovjek preda.
A to treće: neka ignoriše vesvese, neka sam sebi govori: “Ja želim ono što Allah voli.”, i u duhu toga neka postupa. Ako mu dođe vesvesa: “Ipak si uradio radi nefsa.”, neka je ignoriše.
Koja je mudrost u pominjanju dedžala i imam Mehdija u hadisima a ne u časnom Kur'anu?
We alejkumusselam we rahmetullah. Nema razlike između toga što je spomenuto u Kur'anu i onoga što je spomenuto u hadisima osim što Kur'an možeš učiti u namazu i što je samo njegovo učenje (makar i bez znanja značenja) ibadet samo po sebi, dok je cilj hadisa njegovo značenje. U Džehennem će i onaj koviše
We alejkumusselam we rahmetullah.
Nema razlike između toga što je spomenuto u Kur'anu i onoga što je spomenuto u hadisima osim što Kur'an možeš učiti u namazu i što je samo njegovo učenje (makar i bez znanja značenja) ibadet samo po sebi, dok je cilj hadisa njegovo značenje. U Džehennem će i onaj ko negira hadise i onaj ko negira Kur'an, obojica u nevjernici po konsenzusu ashaba, tabiina, tabi tabiina, čak i po konsenzusu skupina van Ehli Sunneta. Neispravno je reći da je samo Kur'an sačuvan, već je ispravno reći da je vjera sačuvana, a vjere nema bez Kur'ana, Sunneta, jezika, pravila razumijevanja. Kur'an ti ništa ne znači ako ne znaš značenja njegovih riječi i pravila njegovog razumijevanja, kao i Sunnet koji je u osnovi i objavljen kao vid pojašnjenja i primjene Kur'ana i vjere uopšte. Da je Allah htio da se uči samo iz Kur'ana, poslao bi knjigu, a ne čovjeka koji će tu knjigu živjeti i potpuno primijeniti. Štaviše, 80-90% vjere je u hadisima, i oni se više bave detaljima, s tim da postoje i opšte smjernice, dok se Kur'an bavi opštim smjernicama i to je osnova, ali se nekada bavi i detaljima. U Kur'anu su namaz, zekat i hadž spomenuti su uopšteno, a u hadisima detaljno, kao i mnogi drugi propisi, bilo akidetski ili fikhski. Ko negira pojavu Dedždžala je nevjernik kao i onaj ko negira bilo koji ajet, nakon što se nad njim uspostavi dokaz (tj. nakon što mu se pojasni da je to došlo u Sunnetu), zato što je došlo kategorički vjerodostojnim – i mnogobrojnim – lancima prenosilaca baš kao i Kur'an. Ne postoji šansa da je to ubačeno jer je preneseno toliko jakim i mnogobrojnim lancima prenosilaca da kada bi otvorio vrata sumnje u to – ne postoji nešto drugo što bi mogao prihvatiti a da ne posumnjaš u to nešto, i to je čisti sofizam i sumnja u obavijest kao izvor spoznaje uopšte. To također otvara vrata rušenju kompletne vjere, jer kad god se nekome nešto ne uklopi u njegovo poimanje svijeta, on počne sumnjati u to makar to nešto bilo preneseno 100% vjerodostojnim putevima. umjesto da sumnja u svoje poimanje svijeta koje je izgrađeno pod uticajem bezbroj faktora u njegovom životu.
Zatim, ljudi inače počnu odbacivati hadise jer im je nešto čudno u njima. Ali šta to ima u hadisima da je čudno a da isto toliko čudno, ili čak i čudnije, nema u Kur'anu? Ili možda žele reći da nisu sačuvana ni pravila razumijevanja a ni značenja kur'anskih riječi, pa nam ostaje da Kur'an tumači kako se kom prohtje, kao što je stvar sa umjetničkim djelima? Tu upadaju u još veći problem, jer onda on nije izvor upute i jasnoće nego zablude i zbunjenosti. Tako ispada da bi ljudi bili manje zbunjeni da uopšte nije ni objavljen, nego što je došao kao Božija knjiga sa realnom mogušnošću tumačenja na milion suprotstavljenih načina. Time ljudi bježe od jedne stvari pa upadnu u daleko goru.
Kada god se nekom originalni islamski svjetonazor ne uklopi u njegov lični svjetonazor (cjelokupni pogled na postojanje, bitak, čovjeka, na njegovu svrhu na ovom svijetu, na sistem moralnih i drugih vrijednosti), bilo zato što je pod potpunim ili djelimičnim, svjesnim ili nesvjesnim, uticajem islamu stranih svjetonazora, ili nekih njihovih komponenti (manjeg ili većeg broja postulata nekog sistema vrijednosti), nađe se na raskršću:
– Ili će preispitati svoje shvatanje, svoje vrijednosne kriterijume, svoje načine razmišljanja i donošenja zaključaka, a zatim uskladiti sa originalnim islamskim svjetonazorom;
– Ili će pokušati islamski svjetonazor sebi prilagoditi nazor, bilo odbacivanjem nekih dijelova ili nasilnim tumačenjem teksta, što nam se najčešće i dešava.
Mi imamo:
Dakle, sačuvanost Objave obuhvata sačuvanost teksta i sačuvanost načina (metodologije) tumačenja teksta, jer bez jednog ili drugog – Objava prestaje biti uputa ljudima, mada je to njena osnovna uloga, i postaje izvor zbunjenosti umjesto izvora upućenosti. Ako ona nema u sebi mehanizam koji je štiti od toga da je tumači ko hoće kako hoće, i koji nam govori kako da shvatimo Allahovu poruku, onda ona nije uputa. Činjenica da je Objava uputa iziskuje i:
– Nemogućnost da se cijeli ummet (ashabi, tabi'ini, tabi’ tabi'ini) složi na zabludi (da je Sunnet relevantan i drugi glavni izvor vjere), jer onda Kur'an nije uputa nego zabluda, čim su najveći učenjaci od ashaba do danas bili na tome da Kur’an kategorički ukazuje na autoritativnost Sunneta i tako ga shvatili a ono ustvari ispadne da ipak nije tako. Ako neko prigovori da se to odnosi na mutevatir Sunnet, kažemo da mutevatir Sunnet, koji je po vjerodostojnosti identičan Kur’anu, ukazuje na autoritativnost nemutevatir Sunneta, nakon što Kur'an ukazuje na to sa mnogo aspekata.
Zatim, Kur'an nas na bezbroj mjesta upućuje na Sunnet, a i sam je prenesen kao i Sunet, lancima prenosilaca, dok je zapisana verzija Kur'ana mogla da se čita na bezbroj načina. Tako imamo kiraete (čitanja) koji su mutevatir i nemutevatir, pa se po mutevatir kiraetima može učiti u namazu, a ostali se uzimaju kao izvor propisa, poput hadisa.
Još jedan interesantan aspekat odgovora onima koji kažu: „Prihvatamo samo Kur'an jer je on zapisan od prvog vremena.“, jeste i to da same riječi Kur'ana su prenesene lancima prenosilaca usmeno kao i Sunnet, s tim da je Sunnet prenesen daleko mnogobrojnijim i jačim lancima prenosilaca, pa svojom sumnjom u Sunnet nisi sačuvao Kur'an nego otvorio vrata još veće sumnje u sami Kur'an. To je dodatni aspekat u odnosu na prethodno navedeno prenošenje načina čitanja Kur'ana, koje je bilo usmeno i lancima prenosilaca baš kao i Sunnet.
Ako neko hoće da se sam lično uvjeri u preciznost i veličanstvenost hadiskih nauka onda mora i sam da postane muhaddis ili makar da „pomiriše“ hadiske nauke.
Vjerodostojnost Kur'ana i Sunneta je veća nego vjerodostojnost bilo kojeg pisanog dokumenta i bilo koje obavijesti u prošlosti ili sadašnjosti. Ljudi vjeruju u ono što im piše u rodnim listovima, kad su rođeni, ko su im roditelji, itd., iako nemaju lanac prenosilaca, ili ako imaju lanac onda nemaju ni dio pouzdanosti u odnosu na prenosioce Kur'ana i Sunneta, a kamoli brojnost pouzdanih. Onome ko sumnja u vjerodostonost Kur'ana i Sunneta zbog raznih praznih pretpostavki, preče je da sumnja u one za koje misli da su mu roditelji. Na osnovu čega vjeruješ u to? Na osnovu obavijesti koju ti prenose oni lično ili na osnovu onoga što piše u rodnom listu? Izvodu iz matične knjige rođenih? Ako je zbog prvog, onda koristeći metodologiju onih koji sumnjaju u Kur'an i Sunnet, kažemo: bezbroj je slučajeva u svijetu kada ljudi slažu pripisujući sebi nekog pa otkud znaš da su baš tebi tvoji rekli istinu? A ako je na osnovu drugog, pa otkud znaš lanac prenosilaca tog napisanog i stepen njihove vjerodostojnosti kao i stepen vjerodostojnosti onoga ko je zapisao i ko je čuvao taj dokument? Bezbroj je slučajeva u svijetu u kojima su napravljeni lažni rodni listovi, ili pak pravi ali na osnovu slabog ili prekinutog lanca prenosilaca od posmatrača događaja do samog zapisivanja. Ako je na osnovu sličnosti sa tim ljudima koje smatraš roditeljima, pa bezbroj je dvojnika u svijetu koji jedni drugima nisu ni u kakvoj bližoj srodnosti. Ako vjeruješ u taj rodni list i u obavijest jedne osobe (uglavnom samo majke koja je jedini živi svjedok samog čina rađanja, pošto većina ljudi nikad ni ne pita ostale koji su bili prisutni samom tom činu niti ih zna, niti zna njihovu vjerodostojnost), kako tek trebaš čvrsto vjerovati nečemu čemu je prisustvovao i svjedočio veliki broj ljudi, a od njih to direktno preuzeo i prenio još veći broj ljudi, doslovno a od njih još veći broj ljudi i tako u svakoj generaciji, uz svakodnevno obnavljanje prenesenog?
Ko bude dosljedan svoje metodologije koju koristi pri ubacivanju sumnje u Kur'an i Sunnet, taj će nužno završiti kao mentalni bolesnik koji u sve sumnja dok sam ne vidi. U suprotnom, nije dosljedan već kontradiktoran, i iz prohtjeva bira kad će primijeniti svoju nesuvislu metodologiju sumnjičavosti, a kada neće.
———-
Mnogo ljudi upada u zamke koje su postavili orijentalisti kad su u pitanju Poslanikovi hadisi, koji su im bili glavna prepreka za manipulisanje kur'anskim značenjima. Hadis je kao poklopac, kad ga makneš, možeš vrlo često u kur'anska značenja gurati šta ti se prohtje, i zato su najviše truda orijentalisti osamnaestog i devetnaestog (i s početka dvadesetog) stoljeća uložili u smišljanju ‘argumenata’ za obaranje autoritativnosti hadisa. Jedan od onih koji su doktorirali a kasnije i predavali na njihovim univerzitetima je i Muhammed Mustafa el-Eazami, rahimehullah. U početku mu nisu dali da upiše doktorsku disertaciju sa direktnim naslovom kojeg je htio, koji je bio posvećen obaranju njihovih teorija iz temelja, pa je promijenio naslov u malo “neutralniji”, kako bi ga pustili da upiše temu, zatim nakon doktoriranja doradio i napisao ono što je u osnovi i trebalo da mu bude disertacija. Nego vrijeme je predavao i ovamo u Rijadu, pisao je na engleskom i arapskom. Naravno, to što je on pisao je učenjacima hadisa na arapskom govornom području poput azbuke, ali na engleskom govornom području je bilo ‘bum’. Evo par korisnih djela na engleskom (na arapskom su mnogobrojnija):
Vezano za kur'anski tekst:
https://www.kalamullah.com/Books/history_of_quranic_text.pdf
može i
https://www.academia.edu/44414539/The_Insignificance_of_Corrections_in_Early_Qur%C4%81n_Manuscripts_a_response_to_Daniel_Alan_Brubaker
i
https://www.youtube.com/playlist?list=PL6TlMIZ5ylgp9ADdmdfrEuBgD1e0IqqNB
Zatim vezano za hadise od Muhammeda Eazamija:
(ovo zadnje je vezano i za fikh, interesantno)
Ovome možemo dodati i Muhameda Hamidullaha, koji se potrudio da orijentalistima materijalno+logički dokaže sačuvanost Sunneta, mada je el-Ea'zami stručniji.
Naravno, osnova je da ko porekne autoritativnost Sunneta otpada od islama i postaje nevjernik po konsenzusu svih islamskih pravnika od prvih stoljeća po Hidžri do zadnjih, kao i onaj ko porekne vjerodostojnost Kur'ana. A i Kur'an i Sunnet su se prenosili i usmeno senedima i pisano, i za oboje se ne oslanjamo na pisane manuskripte iz prvog vremena, koji su uglavnom i izgubljeni, već na senede – neprekinute lance prenosilaca. Čak je oslanjanje na manuskripte najslabiji vid prenošenja (el-vidžade). S tim da neki manuskripti (neke mini hadiske zbirke) koji su sačuvani iz prvog stoljeća pokazuju potpuno poklapanje sa onim što se nalazi u zbirkama iz trećeg i četvrtog hidžretskog stoljeća, jer su ti kasniji autori preuzeli te hadise upravo senedom, spojenim vjerodostojnim lancem prenosilaca, pa su među stotinama hiljada seneda odabirali one najjače, veoma zatim jake, zatim srednje jake itd., sve do slabih i izmišljenih, i razvrstali, obrazložili… Duga priča, ogromna nauka koja se grana na mnogo disciplina. Zatim onaj ko porekne jedan mutevatir hadis biva nevjernikom, a kamoli više, a onaj ko porekne kristalno jasno vjerodostojan sahih hadis koji nije mutevatir, on je novotar, ali vremenom može postati i nevjernik.
Uglavnom ovo je kao mini uvod i hint za ono šta se sve nalazi od podataka u prethodno postavljenoj literaturi, uz sve potrebne argumente i još bezbroj drugih zanimljivosti, a ne otvaranje rasprave, jer fb je preuzak za takve rasprave, a i status nije tome namijenjen. Ovo sam naveo samo kako bih eventualne zainteresovane podstakao da čitaju postavljenu literaturu, a ima još mnogo više za onog ko ovo bude savladao.
Ovo što je pisao Muhamed Mustafa el Eazami je uglavnom odgovor orijentalistima kod kojih je lično učio i doktorirao. Nisu mu dali da pod tim naslovom piše doktorat, pa je napisao doktorat pod jednim naslovom, a onda štampao dorađenu verziju nakon doktorata. Sve šubhe koje danas donose razni otpadnici su uglavnom prežvakane šubhe orijentalista, koji su mnogo dublje išli sa šubhama jer su bile više obrazovani od današnjih šubuhatora. I pored toga, ulema poput ovog el-Eazamija ili poput Abdurrahmana el Mualliimija su ih rasklopili na atome.
Vidi manjeDa li je dozvoljeno da se umrli muslimani ukopavaju u sanduku?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju. Transkript: Dio islamskih učenjaka naveo je konsenzus,jednoglasan stav da je pokuđeno i zabranjeno zakopavati muslimane u sanducima kao opći propis. A iz svega toga se može izuzeti propis ako imamo vanredne situacije kao što smo imali situacije sa koroviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.
Transkript:
Dio islamskih učenjaka naveo je konsenzus,jednoglasan stav da je pokuđeno i zabranjeno zakopavati muslimane u sanducima kao opći propis. A iz svega toga se može izuzeti propis ako imamo vanredne situacije kao što smo imali situacije sa koronom ili ako imamo situaciju kada je čovjekovo tijelo spaljeno,unakaženo,pocijepano ili u nekim drugim vanrednim situacijama. Ali generalno ako je neko umro na normalan naćin,normalno se okupa i ukopa bez sanduka i bez tabuta. Čak nije potrebno da se tabut ostavlja u kaburu sa mejjitom. Tabut treba da koristimo da donesemo mejjita do mezarluka,nakon toga čovjeka treba spustiti na golu zemlju bez tabuta. A još gore od toga je spustiti čovjeka u sanduku.
Audio isječak odgovora
Vidi manjeDa li se Kur'an može učiti na transkripciji tj. arapske riječi napisane latinicom?
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju. Transkript: Šta je transkripcija? Transkripcija je pisanje arapskih riječi latinicom. Npr. da napišemo "Kul huve Llahu ehad,Allahu Samed" a to mi pišemo našim slovima latinicom ili čirilicom. Da li je to ispravno? Nije ispravno prema konsenzusu islamskviše
Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.
Transkript:
Šta je transkripcija? Transkripcija je pisanje arapskih riječi latinicom. Npr. da napišemo “Kul huve Llahu ehad,Allahu Samed” a to mi pišemo našim slovima latinicom ili čirilicom. Da li je to ispravno? Nije ispravno prema konsenzusu islamskih učenjaka, tako da ne treba se poigravati sa takvim stvarima. Ljudi koji to štampaju i ljudi koji to distribuiraju prave veliki propust i veliki grijeh i veliki prekršaj. Ljude treba podsticati da uče sufaru,ako ne žele učiti arapski jezik i ne moraju,ali da nauče ispravno izgovaranje riječi i da znaju čitati Kur'an putem arapskih slova. Ako ne znaju tako onda će učiti sure tako što će učiti od nekoga ko će izgovarati a oni ponavljati za njim, a on će im kazati kako treba ispravno da uče. Čovjek koji čita transkripciju napisanih arapskih rijeći pravi veliku grešku prilikom svog učenja.
Audio isječak odgovora
Vidi manje