Možete li nešto reći o imamu Maturidiju i njegovoj akidi na prostoru BiH?
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Bismillahir-rahmanir-rahim.
Na našim prostorima dominiraju četiri akide:
Maturidijska, sufijska, racionalistička i akida ehli suneta i džemata.
-Maturidijska i sufijska akida došle su sa dolaskom Turaka
– Racionalistička akida pojavljuje se posle drugog svjetskog rata preko studenata koji su studirali u Egiptu na Al-Azharu, njihov predvodnik je profesor Husejin Džozo
– Akida ehli suneta i džemata (akida prvih generacija muslimana i imama umeta), dolazi sa pojavom mudžahida na našim prostorima.
Kroz istoriju Bošnjaka zvanična ulema je uvjek bila ili maturidijska ili sufijska, a posle drugog svjeskog rata i racionalistička.
Maturidijska akida se izučava u svim obrazovnim institucijama, ona je zvanična akida vjerskih institucija i najrasprostranjenija je u narodu.
Jedan od najpoznatijih i najuglednijih alima Bosne i Hercegovine Mehmed Handžić (umro 1945 g), Allah mu se smilovao, spominje da su svi učenjaci u BiH slijedili Ebu Mensura Maturidija u akidi (mada je među njima bio i veliki broj sufija), a što se tiče naroda, poznato je da obične mase i ljudi slijede svoju ulemu, i tako je bilo tokom svih šest stoljeća islama na ovim prostorima.
O mezhebu muslimana Bosne, poznati bosanski alim Mehmed Handžić, Allah mu se smilovao, veli: „Svi su bili mezheba Ebu Hanife i među njima nije bio niko ko se pripisivao drugom mezhebu. Što se tiče pravca u vjerovanju, oni su slijedili Ebu Mensura Maturidija, Allah mu se smilovao.“
El-Dževherul-esna, str. 18.
Imajući u vidu ovu činjenicu, većina bosanske uleme bili su maturidije u akidi, a i sistem obrazovanja od pojave islama pa do današnjih dana bio je u skladu s tim pravcem, što je svakako ostavilo veliki uticaj i na narod u Bosni pa i šire.
Izučavanje islama u školama, medresama, na fakultetima i akademijama zasnovano je na maturidijskom pravcu, čak je i stav Rijaseta po ovome pitanju jasan, jer je nedvosmisleno naglašeno da je zvanični pravac u vjerovanju u Islamskoj zajednici maturidijski. Sve je ovo uticalo da ovaj pravac zaživi na našim prostorima.
I dan-danas ovaj pravac izučava se u medresama i na islamskim fakultetima. Prije osamdesetak godina Mehmed Handžić napisao je na bosanskom jeziku djelo Ilmul-kelam (maturidijska akida), koje je zasnovano na planu i programu tadašnjeg ulema medžlisa.
Ova knjiga napisana je sa ciljem da bude školski udžbenik u medresama iz oblasti ilmul-kelama, tj. akide, a što je i postala nakon toga i još uvijek se izučava.
Iz ovih medresa izašlo je na hiljade svršenika. Među njima ima onih koji su imami i hatibi, ima onih koji su učitelji i profesori na univerzitetima ili, pak, službenici Islamske zajednice, pa se na taj način raširila maturidijska akida među muslimanima Bosne i Hercegovine.
Svi oni koji su završili neku od ovih medresa bili su na maturidijskoj akidi i upoznali su se sa detaljima te akide, za razliku od običnih ljudi koji su odgajani u okrilju ovog vjerovanja, ali ne poznaju detalje vezane za njega.
I zbog toga naš narod je nažalost maturidijske akide a da toga nije ni svjestan.
Potvrđujući činjenicu da su muslimani Bosne na uvjerenju maturidijske akide, rahmetli Mehmed Handžić o maturidijskom pravcu kaže: „Za njegov pravac bi se moglo reći da je sredina između El-Ešarina pravca i mišljenja koje zastupaju mu'tezile.
Kako je u fiku pripadao hanefijskom pravcu, to se njegov pravac u vjerovanju i raširio među hanefijama i to istočno od Perzije i po Sjevernoj Indiji, a onda kasnije po Maloj Aziji i djelomično po Siriji, a zatim među balkanskim muslimanima. Mi muslimani Jugoslavije smo njegova pravca.“ Pogledati: Ilmul-Kelam, str. 7-8.
Maturidije nisu pripadnici ehli suneta i džemata , oni su sljedbenici ortodoksne skolastičke škole u islamu (ilmul-kelama), čiji je osnivač Ebu Mensur El-Maturidi (umro 333. h).
Rođen je u mjestu ‘maturid’ blizu grada Semerkand u Turkistanu, bio je hanefijskog mezheba, imao je poseban pravac u akidi, najveći uticaj na njegovu akidu imale su Kulabije (sekta na čijem čelu je bio Abdullah bin Seid El-Kulabi), nikada se nije sreo sa učenjacima ehli suneta i džemata, niti je od njih učio akidu.
S obzirom da su Turci iz istih krajeva kao Ebu Mensur El-Maturidi, kada su osnovali svoju državu, nametnuli su maturidijski pravac u akidi kao zvaničnu akidu, a hanefiski mezheb zvanični mezheb u fiku, i tako je preko turaka došla maturidijska akida i hanefiski fik na naše prostore.
Ko želi da sazna osnovnu razliku između maturidijske akide i akide ehli suneta i džemata neka se vrati na knjigu: Vjerovanje Bošnjaka, knjiga br. 12.
Odgovorio: mr. Jakub Alagić
Preuzeto sa Whatsapp grupe Delil – Akida 2: https://web.whatsapp.com/