Novu godinu iščekujemo kartajući se! Ima li zapreke u igri koja se zove žandar?
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Prije svega, slavljenje Nove hidžretske godine nije bila praksa ni ashaba, ni tabiina, ni imama ovog ummeta. Omer b. Hattab uveo je hidžretsko računanje vremena, i prije toga Hidžra nije važila za računanje vremena. Obilježavanje Nove hidžretske godine smatra se novotarijom, budući da to nema utemeljenja u šerijatu. Ako se, pak, radi o gregorijanskoj novoj godini, onda je to još zabranjenije. Čovjeku koji vjeruje u Allaha i u Sudnji dan zabranjeno je slavljenje nemuslimanskih praznika. Ebu Hafs Nesefi, hanefijski pravnik, kaže: “Kada bi čovjek obožavao Allaha cijeli život, potom poklonio nevjerniku jaje na dan njihovih praznovanja, želeći uveličati i obilježiti taj dan, počinio bi nevjerstvo i njegova bi djela bila poništena. Isto tako, kada bi, želeći obilježiti taj dan, kupio nešto što nije običavao ranije kupovati, počinio bi nevjerstvo.” (Vidjeti: Hašijetu Ibn Abidin, 10/520-521.)
Imam Sujuti napominje: “Oponašanje nevjernika zabranjeno je, makar ih musliman i ne želio oponašati, na osnovu Poslanikovih, ﷺ, riječi: ’Ko oponaša neki narod, taj mu i pripada.’” (Vidjeti: El-Emru bil-ittiba, str. 147.) Šejhul-islam Ibnul-Kajjim zapisao je: “Čestitanje praznika koji predstavljaju simbol nevjerstva zabranjeno je po konsenzusu učenjaka.” (Vidjeti: Ahkamu ehliz-zimma, 1/441.) I kada je riječ o praznicima vjerskog i svjetovnog karaktera, nema razlike u pogledu toga, iako je oponašanje u vjerskom praznovanju kudikamo opasnije. Ibadet koji srdi Allaha veći je grijeh od zabranjenog udovoljavanja prohtjevima. (Uporediti: Iktidaus-siratil-mustekim, 1/499.)
Kada je riječ o kartanju, to je zabranjeno, bilo da se igra s ulogom ili bez uloga, jer sve igre na sreću zabranjene su. (Uporediti: Mugnil-muhtadž, 6/347, i Ahkamul-musabekat, str. 116.) Mnogi savremeni učenjaci zabranili su kartanje, između ostalih: Šejh Abdurrahman Sadi, Husejn Mahluf, Muhammed Hamid, Ibn Baz, Albani, Ibn Usejmin, Salih Fevzan, Stalni kolegij za naučna istraživanja i fetve i neki drugi. (Vidjeti: Fetavel-ledžnetid-daima, 15/235-237, i Laibul-verek, 25-37, od šejha Mešhura Selmana.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović