Selamun alejkum.
Već nekoliko godina nosim kratku bradu nakon saznanja da je vadžib. Nakon što sam pročitao knjigu Safeta Kuduzovića “Stav Šerijata o bradi pušenju i muzici” pustio sam je da raste i sad je dužine pola šake. Medutim, pojavio se drugi problem. I moja mati i moja žena mi govore da je skratim da bi im bio finiji pa vas pitam za savjet. ALLAH vas nagradio. Selamun alejkum.
Alejkumusselam.
Ovo pitanje je slično onim: trebam se zaposliti ali traže od mene da obrijem ili sredim bradu, ili da bi predavao u školi direktor mi je stavio do znanja da uredim bradu, ili idem u Italiju radi posla je li dozvoljeno da skrešem bradu, ili trebam izvaditi pasoš ili ličnu kartu pa je li smijem obrijati bradu, itd.
Jednoglasni su učenjaci selafa ovog Ummeta da je brijanje brade haram i veliki grijeh a da je puštanje brade vjerska obaveza a ne adet, a na ovo upućuju jasni i nedvosmisleni šerijatski dokazi, kao hadis: “Puštajte brade, kratite brkove” kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima. Onaj koji brije bradu je griješnik a mnogi islamski pravnici su takvu osobu koja brije bradu ubrajali među one kojima se ne prima svjedočenje na sudu jer sa brijanjem su postali veliki griješnici.
Takođe treba znati da učenjaci selefa, nakon što su se složili da je brijanje brade haram, po pitanju kraćenja brade imaju pet mišljenja:
Prvo: stav hanefija – da je sunnet potkratiti bradu koja pređe dužinu šake, dok neki hanefijski učenjaci smatraju da je to vadžib.
Drugo: stav malikija – dozvola potkraćivanja brade ispod šake pod šartom da se razlikuje od potkraćivanja mušrika i medžusija koji su kratili brade skroz kratko tako da joj je dužina bila ista sa svih strana.
Treće: stav šafija – da se ne uzima ništa od brade osim pri obavljanju hadždža i ‘umre da se potkrati ono što pređe šaku.
Četvrto: stav većine hanabila – da je ono što pređe šaku dozvoljeno uzeti i ostaviti.
Peto: stav ‘Irakija i Nevevija – da se brada ostavlja u stanju u kakvom i jest te da je zabranjeno uzimati išta od brade.
Ispravan stav po ovom pitanju je, a Allah zna najbolje, da je dozvoljeno uzeti od brade ono što pređe šaku, a to je ono na čemu je bio selef ovog Ummeta počevši od ashaba i tabi’ina pa sve do imama mezheba.
Dokazi sa kojima se dokazuju prva četiri mišljenja su isti, a to je ono što je prenešeno od ashaba, radijallahu anhum: Abdullah ibn Omer bi kratio ono što pređe šaku pri obavljanju ‘umre i hadždža (Buharija), Ebu Hurejre i Džabir ibn Abdullah bi kratili što pređe šaku (Musannef ibn ebi Šejbe – u dobrim rivajetima), Abdullah ibn ‘Abbas smatra da se na obredima hadždža i ‘umre uzima ono što pređe šaku (Tefsir Taberi) i Alija je uzimao što pređe šaku (prenešeno je u slabom rivajetu), takođe su tako radili tabi’ini i tabitabi’ini.
Nema sumnje da je djelo ashaba i njihovo razumijevanje ovog pitanja preče od bilo kojeg drugog, a ovo se ne suprostavlja naredbi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Puštajte brade, kratite brkove”. Jer riječ “puštajte” ne znači jezički da je zabranjeno uzimati nešto od brade. Bilježi Buharija: “Haliful mušrikine veffirulliha (Razlikujte se od mušrika, puštajte brade da budu obilne, velike i bogate)”, što podupire stav ashaba.
Sa druge strane, dozvoljeno je učiniti haram u nuždi, jer fikhsko pravilo kaže: nužda dozvoljava zabranjeno. Pod nuždom se ovdje misli da čovjek nema izbora osim da učini taj haram a ako ne uradi taj haram to bi prouzrokovalo ogromnu štetu kod njega, poput smrti, teške bolesti ili nenormalnog života. A svi gore navedeni primjeri, a i ono što je spomenuto u pitanju, nisu na stepenu nužde te prema tome nisu opravdan šerijatski razlog da bi se učinio haram poput brijanja brade, a ko to uradi griješan je i treba učiniti tevbu.
Takođe, u osnovi obaveza je činiti dobročinstvo roditeljima, a od vida tog dobročinstva je i da im sa bude pokoran. Međutim, ta pokornost je ograničena da bude u dobru a ne onome što predstavlja griješenje prema Uzvišenom Allahu. Jer nema poslušnosti u griješenju, poslušnost je samo u dobru. Ovo je opće šerijatsko pravilo oko kojeg nema razilaženja. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima: “Nema poslušnosti u grijašenju Allahu, poslušnost je samo u dobru”. Takođe, u drugom hadisu kaže: “Nema poslušnosti stvorenju u griješenju Stvoritelju”. Bilježe ga Ahmed, Hakim i Taberani, a kažu Ahmed Šakir i Albani da mu je sened vjerodostojan.
Pošto je brijenje brade ili njeno kraćenje mimo onog kako su to pojasnili učenjaci na osnovu šerijatskih argumenata, nema poslušnosti roditeljima po tom pitanju. Prema tome, nije ti dozvoljeno da udovoljiš zahtjevu majke i žene po pitanju kraćenja brade mimo onog kako su to pojasnili učenjaci (znači ispod šake). Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com