Koji su to temelji na koje se oslanja ehli-sunnet vel-džemat
u pitanjima oko kojih postoji razilaženje? Koja su mjerila u tim
pitanjima?
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Temelji ehli-sunneta vel-džemata u pitanjima oko kojih
postoj i razilaženje su slijedeći : Ukoliko se razilaženje zasniva na idžtihadu
i to u onim pitanjim gdje je idžtihad dozvoljen i gdje se tolerira, onda ce
oni koji se razilaze imati razumijevanja jedni za druge i to neće smatrati
razlogom za neprijateljstvo i razjedinjavanje. Onaj ko zastupa mišljenje
suprotno mome i pri tome se poziva na validan argument, takav mi se u suštini i ne protivi jer se obojica držimo identičnog principa. Ja mu se
suprotstavljam na osnovu dokaza, kao sto to čini i on sam. Stoga, mi smo
jednaki. Razilaženja u ummetu bilo je još od vremena Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem, pa do današnjeg dana. Ono u čemu razilaženje nije prihvatljivo upravo je ono što je
u suprotnosti sa temeljima na kojima su bili ashabi i tabiini, kao što
su pitanja akaida u kojima su zalutali mnogi ljudi. Istinsko razilaženje
u ovim pitanjima došlo je tek nakon odlaska generacija odabranih,
tj. kada su izumrle ove generacije, premda je razilaženje u tim pitanjima
donekle bilo prisutno i u doba ashaba. Međutim, moramo znati da kada
kažemo da se istinsko razilaženje desilo tek nakon odlaska generacije
odabranih, tj. ashaba, to ne znači da su baš svi ashabi bili pomrli, već da
je umrla većina njih. Dakle, pod pojmom izumiranje jedne generacije
misli se na umiranje većeg broja ljudi iz te generacije, a ne svihu njih.
Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: “Jedna generacija prestaje kada umre
većina njenih pripadnika.” Naprimjer, ukoliko je većina ashaba umrla,
ili je ostalo samo nekoliko desetina ili stotina njih, to znači da je njihovo
vrijeme prošlo. Isto se odnosi na tabiine i njihove nasljednike sve do
današnjeg dana. Pohvaljene generacije su umrle a da među njima nije bilo ovog
razilaženja u akaidu, koje se pojavilo tek u zadnjim generacijama.
Oni koji nam se suprotstavljaju u akaidu, u suštini se suprotstavljaju
temeljima na kojima su bile prve, odabrane generacije muslimana. Zbog
toga, njihova mišljenja treba pobijati i negirati, a ono što oni zastupaju
ne smije se prihvatiti jer je njihovo ražilazenje nastalo oko pitanja
u kojima se razilaženje uopće ne tolerira. Što se tiče pitanja oko kojih je postojalo razilaženje i u vrijeme časnih ashaba, i u čemu se razilaženje u osnovi tolerira, takva vrsta
razilaženja uvijek će biti prisutna. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao je: ‘ ‘Kada kadija sudi, pa uloži trud i prilikom izricanja
presude pogodi, ima dvije nagrade, a ako uloži trud i pogriješi, ima
jednu nagradu.”
Na pitanje da li je razilaženje oko Allahovih svojstava shvatljivo i podložno idžtihadu, odgovor glasi : Ne, zato što to razilaženje izlazi iz okvira metoda ashaba. Nije se nikada desilo da su se dvojica
ashaba razišla u mišljenju po pitanju osobina Allaha, dž.š., i Njegovih
atributa. Svi su oni potvrdivali Allahova svojstva onakvima kakva ona
i jesu, bez temsila, tj. bez uspoređivanja tih svojstava sa svojstvima
stvorenja. Dokaz za ovu tvrdnju je činjenica da ne postoje navodi od
njih koji bi ukazivali na to da su oni na različite načine tumačili ajete
ili hadise koji govore o Allahovim svojstvima. Ukoliko u tefsiru nije
navedeno razilaženje u tumačenju ajeta o Allahovim atributima niti
u hadisima na tu temu, onda to nedvojbeno znači da se po tom pitanju
nisu ni razilazili, već su Allahova svojstva prihvatali onakvima kakva
i jesu, i u njih čvrsto vjerovali. Kur'an je objavljen na arapskom jeziku
i sunnet je na arapskom jeziku, a oni su Arapi pa su najbolje i poznavali
arapski jezik, i sva značenja određenih riječi, fraza i sintagmi. Pošto nije navedeno ono što bi bilo u suprotnosti sa vanjskim značenjem ajeta i hadisa, onda znamo da su ashabi zastupali mišljenje
koje je skladu sa tim značenjem. Upravo to je razlog zbog kojeg mi
poričemo navod bilo koga ko navodi nešto što je u suprotnosti sa
pravcem ispravnih prethodnika u pogledu Allahovih osobina, pa ako
hoćeš, i u pogledu svih aspekata vjere – vjerovanja u Allaha, Njegove
meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i određenje dobra i zla. Ko god se
suprotstavi ashabima u ovih šest temelja vjerovanja, mi mu to poričemo
i ne priznajemo.
Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Autor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin
Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf