Kritički osvrt na posljedice kamatnog poslovanja
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Piše: Smail L. Handžić
Kamatno poslovanje je strogo zabranjeno na osnovu jasnih kur’ansko-hadiskih tekstova, ali i na osnovu konsenzusa svih islamskih učenjaka. Takvo poslovanje smatra se u islamu velikim grijehom, i štaviše, ono spada meðu ”sedam upropaštavajućih” velikih grijeha!
Onaj ko, i nakon što sazna za zabranu kamate, svjesno porekne zabranjenost kamate, takvim postupkom čini očito djelo nevjerstva, te mu se ostavlja trodnevna prilika da se pokaje za svoje zabludjelo ubjeðenje. U protivnom, kvalificirani šerijatski kadija izriče presudu o njegovom otpadništvu! Meðutim, onaj ko posluje sa kamatom, na bilo koji način, svejedno da li bio onaj ko daje ili uzima kamatu, a pri tome ne poriče njenu zabranjenost u šerijatu, takav se smatra velikim grješnikom i izlaže se srdžbi Gospodara svih svjetova i teškim pogubnim posljedicama u životu na ovom i na vječnom svijetu!
Nema nikakve sumnje da je kamatno poslovanje, ustvari, poslovanje koje se temelji na očitom zulumu, nepravdi, naročito onda kada se kamata postavlja kao uvjet pri kreditiranju. To je zbog toga što je takav vid poslovanja, zapravo, način stjecanja imetka bez pružanja materijalne nadoknade. To je, zapravo, prodaja kamatnog imetka na odgodu za njegov veći iznos, pri čemu se veći iznos stječe bez ikakve primjese činjenja nekog djela radinosti, bez ikakve naknade i bilo kakvog izlaganja neizvjesnosti u pogledu dobitka i gubitka imetka kao što je slučaj sa pravim radišama. Naprotiv, osoba koja će ”uživati u kamatnom dobitku” lagodno povećava svoj imetak na račun truda i zalaganja drugih, najčešće ljudi koji su u nevolji ili u potrebi za imetkom. Na takav način ona nepravedno iskorištava istinskog radnika koji će sa pozajmljenim imetkom raditi, ili trgovca koji će sa pozajmljenim imetkom trgovati, ili zamljoradnika koji je pozajmio imetak zbog svog rada u zemljoradnji i sl. Dakle, spokojno sjedeći u vlastitoj kući osoba ”kamatar” nepravedno iskorištava trud i znoj svoga dužnika – nevoljnika, a za razliku od njega, zajamčena joj je kamatna dobit bez obzira na ishod dužnikovog materijalno-finansijskog stanja i posljedica njegovog nevoljnog poslovanja sa pozajmljenim imetkom.
Osim što se temelji na nepravdi, kamatno poslovanje čovjeka podstiče na lijenost, nerad i nedozvoljeni način stjecanja imetka. Ako čovjek primijeti da će, ukoliko uloži svoj imetak u kamatno poslovanje (npr. banku), za odreðeni vremenski period steći zajamčenu kamatnu dobit, to će uvijek i činiti, a samim tim se i okrenuti neradu i ljenčarenju. Na taj način će se zanemariti potencijal ljudske darovitosti i sposobnosti za društvenim privreðivanjem, odnosno ”uspavat će se i vremenom zakržljati” do tada vrijedne ruke majstora, darovitost automehaničara, vrsnost doktora, sposobnost učitelja i odgajatelja itd. Zamislite šta jedno društvo time gubi!?
Zbog kamate, društvo se dijeli na dvije kategorije ljudi: one koji nude kamatno kreditiranje imetka, tj. imućne ljude, i one koji su u potrebi za imetkom, odnosno nevoljnike! S obzirom da imetak u svakom društvu predstavlja snagu i silu, na ovaj način nevoljnici postaju, svjesno ili nesvjesno, potlačeni i podjarmljeni dužnici bogatim. Takvo je stanje i kada se razmatra potlačenost nekog društva, naroda, država…
Takoðer, kamatom se narušavaju meðuljudski odnosi i mogućnost za činjenjem dobrih djela pružanjem kreditne pozajmice onome ko je u nevolji i koji je u potrebi za kreditiranjem. Time se javljaju pobude i naklonost prema materijalnim ovosvjetskim vrijednostima, ”dinaru i dirhemu”, a zapostavljaju se duhovne i ljudske vrijednosti koje ukrašavaju ljepotu ovosvjetskog suživota i osiguravaju sreću i spas ahiretskog vječnog života!
Ukoliko bi svi ljudi smatrali kamatu zabranjenom, ljudi se ne bi ustručavali da zatraže kreditnu pozajmicu zbog vlastite potrebe, znajući da će je vratiti u istom iznosu. Na taj način bi se meðu ljudima širilo dobročinstvo, ljubav i samilost, jer ljudska duša izuzetno cijeni onoga ko joj izaðe u susret onda kada joj je pomoć prijeko potrebna! Meðutim, ako bi dozvolili kamatu, u toj situaciji bi nevoljnik zbog svoje prijeke potrebe bio primoran da pozajmi, recimo, stotinu maraka (100 KM) na odreðeni period, preuzimajući obavezu da će taj iznos vlasniku vratiti uz dodatnih, recimo, deset maraka (110 KM) na ime ”iskorištavanja vlastite tuge i nevolje”, što neminovno vodi ka zatiranju meðuljudske ljubavi, solidarnosti, potpomaganja i dobročinstva.
Kamatnim poslovanjem se osoba, bez obzira da li bila ona koja kamatu uzima ili je daje, izlaže mogućnosti da doživi velike ovosvjetske psihičke tegobe koje osobu mogu dovesti do stanja potpune izbezumljenosti: ”Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio.” (Prijevod značenja El-Bekare, 275.) Zatim, izlaže se propasti ili čak gubitku bereketa i vrijednosti svoga imetka koji je kamatnim poslovanjem stjecao: ”Allah uništava kamatu, a uvećava sadaku!” (Prijevod značenja El-Bekare, 276.) Kamatno poslovanje dovodi do objave nemilosrdnog rata od strane Allaha i Njegovog Poslanika, a Uzvišeni Allah još na vrijeme Svoje robove poziva da ostave kamatu, i kaže: ”ako to ne učinite, eto vam onda, nek znate – rata od Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostat će vam glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti, niti ćete oštećeni biti.” (Prijevod značenja El-Bekare, 279.) Osim ovih, još mnoge opasnosti vrebaju osobu čiji imetak dolazi u dodir sa kamatom.
Molim Uzvišenog Allaha da nas učini neovisnim od kamatnog, a uspješnim u granicama dozvoljenog i korisnog poslovanja, svjesnim potrebe iznalaženja vlastitih prosperitetnih ekonomsko-finansijskih rješenja koja će biti dodatni razlog našeg smjelog opstanka na ovom trusnom balkanskom tlu, u okrilju ljepota naše blještave vjere islama, naših ahiretskih ambicija i u granicama voljene nam domovine!
Prvi put objavljeno: srijeda, 11 Lipanj 2008 08:17
————-
Preuzeto sa stranice https://minber.ba/category/fikh/