Esselamu alejkum,
Nešto mi stvara konfuziju vec duže vremena. Često čujem hadis u kome se kaže da je jedna od dvije stvari najdraže Allahu namaz obavljen u svoje vrijeme. Da li to znači odmah poslije ezana, ili bilo kad u njegovom vremenu, tj. pred nastupanje sljedećeg namaskog vremena? Imam ovakvu situaciju, cimer mi je klanjač, no mrsko mu je klanjati odmah po nastupanju namaskog vremena, a ja imam zaista želju da ga odmah obavim, no kako znam i da je namaz u džematu 25/27 puta vrijedniji od samostalnog, a i prethodno pomenuti hadis, razmišljam šta mi je preče, čekati njega za džemat, ili klanjati odmah poslije ezana?
Ako biste imali konkretan savjet za ovo, bio bih vam mnogo zahvalan?
Alejkumusselam.
Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Abdullah ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je on pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje djelo je najdraže Allahu, a on je odgovorio: “Namaz u njegovo vrijeme”, a zatim koje, upitao je dalje Ibn Mesud, radijallahu anhu, on odgovori: “Zatim, dobročinstvo prema roditeljima”. A zatim koje, on odgovori: “Džihad na Allahovom putu”…
U hadisu se pod “namaz u njegovo vrijeme” misli na obavljanje namaza u namaskom vremenu a ne na obavljanje namaza odmah nakon ezana u prvom vremenu.
Međutim, isti hadis bilježe Hakim, Darekutni i Bejheki ali sa dodatkom “prvo”, tj. u hadisu je došlo: “Namaz u njegovo prvo vrijeme”, ali ovaj dodatak “prvo” je slab jer se sa njim izdvojio ravija Alijj ibn Hafs u prenošenju hadisa od Š’ubeta a on je slab. Kaže Darekutni: “Mislim da on (ovaj hadis) nije zapamtio, jer je ostario pa mu se pamćenje promijenilo”.
Sa ovim hadisom neki učenjaci dokazuju vrijednosti i preporučenost klanjanja u prvom namaskom vremenu, jer ovaj hadis neki učenjaci smatraju prihvatljivim poput Hakima.
Dok ostali učenjaci dokazuju vrijednost i preporučenost klanjanja u prvom namaskom vremenu sa djelom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer se prenosi u mnogim hadisima da je brzo nakon ezana klanjao farz namaze. Takođe, ovo dokazuju općim dokazima Kur’ana i Sunneta u kojima je došlo podsticanje na požurivanje činjenja dobrih djela uopćeno.
Izuzetak ovom preporučenom klanjanju farz namaza u prvom namaskom vaktu su dva namaza:
Prvi – jacija namaz kojeg je je Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, klanjao shodno stanju muktedija (prisutnih klanjača u džamiji), ako bi kasnili i on bi odgodio namaz dok se ne okupe. Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Aiše, radijallahu anha, da je jednom prilikom Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, nije izašao da klanja jaciju do kasno u noć tako da je Omer, radijallahu anhu, povikao: “Zaspaše žene i djeca”, a onda je on izašao i u jednom rivajetu kod Muslima se prenosi da je rekao: “Zaista je ovo vrijeme jacije namaza, ali se bojim da ne otežam svom Ummetu”.
Drugi – podne namaz, jer kada bi bila velika vrućina Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, bi klanjao podne poslije kada malo zahladni. Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, rekao: “Kada mnogo ugrije (u podne) klanjajte namaz (podne) kada zahladni …”.
Prema tome, ti imaš izbor između dva vrijedna djela: da klanjaš namaz u prvom vaktu ali bez džemata što je po većini učenjaka preporučeno, ili da klanjaš poslije u džematu što je dozovljeno, a čime ti vrijednost namaza biva 25 ili 27 puta veća od klanjanja van džemata oko čega nema razilaženja. Zato je bolje je da klanjaš sa njim u džematu nego da klanjaš sam u prvom vremenu, a još bolje je da ga ubijediš da klanjate u džematu u prvom namaskom vremenu. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com