Je li dozvoljeno otići nekome na žalost?

Lijepo je porodici umrlog izraziti saučešće. Imam Buharija zabilježio je te riječi saučešća koje nam je preporučio Resulullah, ﷺ: “Inne lillahi ma ehaze ve lillahi ma ea‘ta, ve kullu šej’in indehu li edželin musemma, fasbir vahtesib”, što u prijevodu znači: “Allahovo je ono što je dao i ono što je uzeo, sve u Allaha ima određeni rok, strpi se i nadaj nagradi!” Sadašnji oblik posjeta porodici umrlog koja priprema hranu za goste, kako na dan ukopa, tako i nekoliko dana nakon toga – nije legitiman. Veliki hanefijski pravnik Ibn Hummam kaže: “Pokuđeno je otići na ručak porodici umrlog; gozba je radi veselja, a ne radi žalosti. To je novotarija.” (Vidjeti: Šerhu Fethil-Kadir, 2/142.)

Slično je konstatirao hanefijski muhaddis Seharenfuri u djelu Bezlul-medžhud, 14/99. I malikijski autoriteti razmatrali su ovo pitanje. Zerkeši je zapisao: “Pohvalno je pripremiti hranu porodici umrlog, a njima nije dopušteno pripremati hranu drugima.” (Vidjeti: Šerhuz-Zerkeši, 2/357-358.)

Ovi učenjaci donijeli su takav zaključak povodeći se za predanjem koje je prenio Abdullah b. Džafer, a u kojem stoji da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Skuhajte hranu Džaferovoj porodici jer ih je snašla nevolja.” (Ebu Davud i Ibn Madže, sa ispravnim lancem prenosilaca.)

Ako porodica umrlog posluži goste sokom ili kahvom, u tome nema problema, ako Bog da, ali bez pripremanja hrane, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović