Zekat se ne daje na haram imetak
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Piše: Muhamed Ikanović
Imam Nevevi, rahimehullahu te’ala, u svom poznatom djelu ‘’četrdeset hadisa’’ navodi predaju u kojoj Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Allah je dobar i prima samo dobro…”, koja je jasno pravilo da Uzvišeni Allah prima samo ono što je dobro, tj. halal.
Važno je pojasniti stav islama o ovom pravilu, jer je naše vrijeme karakteristično po tome što se sve cijeni, vrednuje i promatra kroz prizmu materijalne koristi i osnovna briga ljudi je imati što veću cifru na svome računu, bez obzira na koji način taj imetak bio stečen. Oni koji ne vode računa o tome kako stječu svoj imetak, na halal ili haram način, i čiju glavninu imetka čini haram, često smatraju da se za stjecanje haram imetka mogu iskupiti udjeljivanjem jednog dijela tog imetka i tako grijehe izbrisati sadakom. Ne – takva sadaka se ne prima! Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, kaže: “Allah neće primiti sadaku od otimačine (imetak koji je uzet iz općeg dobra – ganima i sl.).” Stoga, prije nego što počnemo nabrajati vrste imetka na koji se daje zekat, moramo znati da se za sve te vrste imetka uvjetuje da bude stečen na halal način, jer čovjek koji je stekao imetak na haram način, ne smatra se njegovim vlasnikom i, shodno tome, on ne može raspolagati tuðim imetkom, niti haramom može činiti hajr.
Kategorije imetka na koji se daje zekat
Postoje jasno precizirane kategorije imetka na koji je musliman obavezan izdvojiti zekat i to isto tako preciziranu vrijednost ili količinu koja se izdvaja. Nažalost, muslimani na našem području, u većini slučajeva, nemaju dovoljno znanja o propisima zekata. Tako često možemo čuti kako neko uz ramazan daje 50 KM efendiji pojašnjavajući da je 15 za sadekatul-fitr, 20 za “jasine”, za oca i majku, a ostatak zekat, ili možemo čuti kako neko daje zekat na kuću, njivu, auto i slično. Ove i slične greške nisu rijetkost kod nas. Zekat ima svoje propise i ko ispuni šarte – uvjete zekata, taj je dužan da izdvoji zekat, a u protivnom nije, što znači da musliman može proživjeti čitav život a da ne mora dati zekat. Meðutim, sadaka je nešto sasvim drugo, to je dobrovoljno izdvajanje i to se može činiti kada god hoćemo i možemo udijeliti koliko god želimo. Kategorije imetka na koje se daje zekat možemo svrstati u četiri vrste i to:
– zlato i srebro, a shodno tome i novac,
– trgovačka roba,
– usjevi,
– stoka.
Dakle, čovjek za sve drugo što posjeduje od imetka, nije dužan dati zekat. Pa tako se zekat ne daje na auto, pa makar imali lični vozni park, na kuću ili stan, makar bili vlasnici pola grada, na zemljište, makar polovina Posavine bila naše vlasništvo, osim u situaciji da nešto od ovoga ne bude na prodaju pa ne uðe u kategoriju trgovačke robe, što ćemo, uz Allahovu pomoć, pojasniti u narednim tekstovima.
Zekat na zlato, srebro i novac
Opće je poznato da je osnova današnje ekonomije i uglavnom svih vrijednosnih stvari na svijetu zlato i srebro. Bez obzira koje mjesto ili vrijeme bilo u pitanju, ova dva plemenita metala ne gube svoju vrijednost. Kovanice od njih bili su prvi novci nakon robne razmjene, a iz toga je i nastao papirni novac, čija je osnova prilikom njegovog nastanka bilo zlato i srebro. Ako malo bolje razmotrimo propise zekata, možemo primijetiti da se zekat daje uglavnom na one vrste imetka koje su izvori prihoda, što je sigurno za zlato i srebro. Da bi zekat bio obaveza na ove vrste imetka, uvjetuju se dvije stvari:
– nisab
– da taj nisab pregodini kod vlasnika imetka.
Šta je to nisab? Nisab je šerijatom precizirana količina imetka na koju se daje zekat. Nisab zlata u gramima iznosi 85 gr, a nisab srebra oko 595 gr. Znači, ako musliman čitavu godinu dana posjeduje 85 gr zlata i više, s tim da ta količina ne pada ispod 85 gr, dužan je nakon isteka hidžretske godine (jer je ona kraća za deset dana) izdvojiti zekat. Isto to važi i za srebro, tj. onaj ko posjeduje 595 gr srebra i više, čitavu godinu dana, dužan je izdvojiti zekat. Što se tiče novca, procijeni se nisab srebra u novcu i to je nisab novca. Naprimjer, IZBiH odredila je u jednoj od prethodnih godina nisab novca na 2050 KM. To znači da onaj ko je posjedovao 2050 KM i više kod sebe i ta mu je svota pregodinila, obavezan je bio izdvojiti zekat. Na sve tri vrste izdvaja se 2,5% od vrijednosti koju posjeduje musliman koji je dužan dati zekat. Kako bismo to malo bolje pojasnili, navest ćemo da onaj ko ima 2050 KM koje su pregodinile kod njega, dužan je dati oko 51,75 KM na taj iznos za godinu dana, što nije velika vrijednost s obzirom da je u pitanju novac koji nije prijeko potreban njegovom vlasniku da bi zadovoljio svoje osnovne potrebe. Ovo poglavlje o zekatu zaključit ćemo pravilom da se nisab jedne vrste ne dopunjava drugom, kao npr. novac srebrom ili zlatom, nego se zekat daje na svaku vrstu imetka posebno.
Prvi put objavljeno: ponedjeljak, 03 Studeni 2008 23:02
————-
Preuzeto sa stranice https://minber.ba/category/fikh/