Da li je zabranjeno sjesti dok se dženaza ne spusti na zemlju i da li je to derogirano?
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada vidite dženazu, ustanite, a ko je slijedi neka ne sjeda dok se dženaza ne spusti na zemlJu. ‘
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, u hadisu se naređuje ustajanje pred dženazom, odnosno zabranjuje sjedanje onima koji je nose sve dok je ne spuste na zemlju.
Drugo, je li ova stvar derogirana, islamski učenjaci imaju oprečna mišljenja. Dokazi ukazuju da je i ustajanje pred dženazom kada prođe, i zabrana sjedanja dok se ne spusti derogirana. To je derogiralo Alijino, radijallahu anhu, predanje koje je preneseno u sljedećim verzijama: “Vidjeli smo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao pred dženazom, pa smo i mi ustali, potom je sjeo, pa smo i mi sjeli.”
“Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, ustajao je pred dženazom određeno vrijeme i poslije to nije činio.”
Mesud b. el-Hakem izjavio je: “Prisustvovao sam jednoj dženazi u Iraku i vidio sam neke ljude da stoje, čekajući da se dženaza spusti, pa im je Alija b. Ehu Talih pokazao da sjednu i rekao: ‘Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što nam je naređivao da ustajemo, naredio nam je da sjedimo kada se pronese dženaza.”‘
“Prisustvovao sam dženazi u plemenu Benu Selema, i ustao sam, pa me je Nafia b. Džubejr upozorio: ‘Sjedi! O tome ću ti ispričati vjerodostojan hadis. Pričao mi je Mesud b. el-Hakem ez-Zerki da je čuo kako Alija b. Ehu Talib, radijallahu anhu, stojeći na sastajalištu u Kufi, govori: ‘Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, naređivao nam je da ustajemo pred dženazom, ali nakon određenog vremena nije ustajao, i naređivao je ljudima da ne ustaju.””
“Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, stajao je pred dženazom dok se ne spusti na zemlju, a i ljudi su stajali, ali nakon određenog vremena nije ustajao, i naređivao je svijetu da ne ustaje.”
Dakle, ustanovili smo da je ustajanje pred dženazom i stajanje dok se ona ne spusti derogirana, to se jasno vidi iz Alijinih, radijallahu anhu, riječi i postupaka. Ali kao da imam Eš-Ševkani nije znao za Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi s tim u vezi, jer je zapisao sljedeće: “Kada bismo i pretpostavili da se stajanje, spomenuto u Alijinom, radijallahu anhu, predanju, odnosi na stajanje onoga ko slijedi dženazu, Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, izostavljanje stajanja to ne derogira, osim toga, ništa nam ne ukazuje na to da se trebamo u tome za njim povoditi. Drugim riječima, Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, postupak koji je u suprotnosti s općim riječima upućenim ummetu ne derogira te riječi, što je principu usulifikhu.”
Siddik Hasan-han rekao je: ” … a kada je riječ o stajanj u onoga ko slijedi dženazu dok se ona ne spusti na zemlju, propis je punovažan, nije derogiran.”
Ibn Hazm rekao je: ” … dakle, to što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedao pred dženazom, nakon što je naređivao ustajanje, ukazuje nam na to da je pređašnja naredba ustvari bila mustehab, poticaj na dobro, i nemoguće je da to bude derogacija, jer propis koji je zasnovan na uvjerenju dopušteno je ostaviti samo na osnovu dokaza koji iziskuje uvjerenje: derogacija se može prizivati samo na osnovu zabrane ili napuštanja nečega, uz zabranu njegovog činjenja.”
Rekao sam: i zabrana ustajanja i njegovo ostavljanje postoje u ovom slučaju, i zbog toga sam i naveo verzije Alijinog, radijallahu anhu, predanja.
Ako neko kaže: “Ibn Hazm navedeni je hadis isključio predanjem koje je zabilježio preko Ehu Seida i Ehu Hurejre, radijallahu anhum: ‘Nismo vidjeli da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ikada sjeo na dženazi, sve dok umrli ne bi bio spušten na zemlju.’ Drugim riječima, stajanje pred dženazom bila je Resulullahova, sallallahu alejhi ve sellem, stalna praksa, jer su njih dvojica bili uz Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok nije umro, i, otuda, naredba da se sjedne svojevrsno je olakšanje, odnosno naredba da se stoji mustehab je.”
Na to možemo odgovoriti ovako: Alijino, radijallahu anhu, predanje jasno derogira prethodnu Ehu Seidovu i Ehu Hurejrinu, radijallahu anhum, izjavu.
Vakid b. Amr b. Sa'd b. Muaz pripovijedao je: “Dok smo prisustvovali jednoj dženazi, Nafia b. Džubejr vidio me da stojim, a bio je već sjeo, čekajući da se dženaza spusti na zemlju. Upita me: ‘Zašto stojiš?’ Odgovorih mu: ‘Čekam da se spusti dženaza, radim prema Ebu Seidovom hadisu.’ Reče mi: ‘Zaista mi je Mesud b. elHakem prenio sljedeće Alijine riječi: ‘Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, ustajao je pred dženazom određeno vrijeme, i poslije to nije činio.””
Ovo nam predanje jasno ukazuje na to da je prenosilac Alijinog, radijallahu anhu, hadisa htio reći da je Ebu Seidov, radijallahu anhu, hadis derogiran, i tada je neispravno preferirati Ebu Seidov i Ebu Hurejrin nad Alijinim hadisom. Naime, postoji mogućnost da njih dvojica nisu saznala za naredbu u vezi s neustajanjem pred dženazom, za razliku od Alije, radijallahu anhu, koji je znao za naredbu da se ustane, ali i za zabranu stajanja pred dženazom: Alijino je predanje preciznije, u njemu je informacija više, i otuda je rad prema njemu preči, a Svevišnji Allah najbolje zna.
___________
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf