Poslije ustajanja sa sedžde, na bilo koji od rekata, da li je u redu da se oslonim malo na ruke ili na prste, tek toliko da sa sedžde zadnje odlaze ruke ili prsti? Allah vas nagradio!
Da li je u redu da se oslonim malo na ruke ili na prste prilikom ustajanja sa sedžde?
![[Obrisan Profil]](https://www.pitajucene.com/wp-content/themes/discy/images/default-image-42x42.png "[Obrisan Profil]"){kind=avatar}
U opisu namaza Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kaže se: “…a kada bi digao svoju glavu s druge sedžde, sjeo bi (nakratko), a potom bi se digao, oslanjajući se (rukama) o zemlju.” (Buhari, str. 180–181/824, Nesai, 1/374–375/1150, Ebu Davud, 1/159/750, Tirmizi, 2/150/287, Ibn Huzejma, 1/341/686, Bejheki, 2/178/2757, Ibn Hibban, 5/261/1934, i Ahmed, 5/53–54/20558)
Imam Nevevi, nakon što je citirao spomenuti hadis o kratkoj pauzi prije ustajanja na drugi rekat, kaže: “Nema nijednog hadisa da se kosi s ovom predajom.” (Vidjeti: El-Medžmua, 3/442)
Ovaj postupak potvrđuje predanje Ebu Humejda es-Saidijja kada opisuje namaz Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, gdje, između ostalog, spominje i ovo kratko sjedenje. Uz Ebu Humejda, bilo je još deset ashaba i svi su potvrdili da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tako klanjao. (Buhari, str. 181/828, Ebu-Davud, str. 173/730, Tirmizi, 2/188–189/304, Ibn Madža, 1/313–315/877, Ahmed, 5/424/23647, i Darimi, 1/229/1356)
Da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, činio ovu pauzu samo u poznim godinama svoga života, kao što tvrde neki učenjaci, neko od prisutnih bi, bez sumnje, opovrgnuo riječi Ebu Humejda, ili bi, u najmanju ruku, objasnio da je to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, činio zbog starosti i tjelesne nemoći.
Mišljenje o kratkoj pauzi prije ustajanja na drugi i četvrti rekat zastupaju: Malik b. El-Huvejris, Ebu Humejd, Ebu Katada, Ebu Kilaba el-Džermi, Hammad b. Zejd, imam Eš-Šafii, imam Ahmed (po odabranom mišljenju), El-Hallal, Ishak, Davud, Ibn Hazm, kao i većina učenjaka šafijske pravne škole. (Vidjeti: El-Umm, 1/330, El-Evsat, 3/197, El-Muhalla, 4/124, Aridatul-ahvezi, 1/327, El-Medžmua, 3/419 , El-Mensurat, str. 91–92; Ibn Abdul-Hadi, Tenkihut-tahkik, 1/408, Zadul-mead, 1/241; Ibn Redžeb, Fethul-Bari, 7/287, Ibn Hadžer, Fethul-Bari, 2/352, El-Insaf, 2/72)
Neki šafijski i hanbelijski pravnici smatraju da će ovu kratku pauzu činiti klanjači koji se nalaze u poznijim godinama (Vidjeti: El-Medžmua, 3/419, Ibn Redžeb, Fethul-Bari, 7/287, Ibn Hadžer, Fethul-Bari, 2/352, El-Insaf, 2/72), dok većina islamskih učenjaka ne smatra ovaj kratki predah sunnetom. (Vidjeti: El-Evsat, 3/197–198, Ibn Bettal, Šerhu Sahihil-Buhari, 2/437, Ibn Redžeb, Fethul-Bari, 7/287, Hil’jetul-ulema, 2/123-124, El–Fethur–rebbani, 3/296)
Napomena: Nije preneseno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, činio nešto od zikra na ovom kratkom sjedenju. (Vidjeti: Kejfijjetus–salah, str. 9)
Odgovorio: dr. Safet Kuduzović