Da li je novotarija s hadždža ponijeti zemzem vode?

Zemzem je blagoslovljena voda i lijek je za ono za šta se pije, kako se prenosi u Poslanikovom, ﷺ, hadisu. (Ibn Madže i Ahmed, 3/357/14892, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Irvaul-galil, 4/320.) Nije mi poznato da postoji argument koji ukazuje da je nošenje zemzem vode van Mekke zabranjeno. Allahov Poslanik, ﷺ, napisao je pismo Suhejlu b. Amru u kojem je stajalo: “Ako ti dođe ovo pismo danju, ne čekaj noć, a ako ti dođe noću, ne čekaj jutro, već mi pošalji zemzem vode.” (Abdurrezzak, 5/119/9127, i Fakihi, 2/33/1088, i 2/48/1123. Imam Sehavi ovo je predanje ocijenio dobrim. Vidjeti: El-Mekasidul-hasene, str. 569.)

Aiša, radijallahu anha, nosila je zemzem u staklenim posudama, i prenosi da je Poslanik, ﷺ, nosio zemzem u kožnim posudama, polijevao bolesnike i pojio ih tom vodom. (Tirmizi, Buharija, u djelu Et-Tarih, 3/189/639, Ebu Ja‘la, 4/187/4664, Bejheki, 5/331/9988, i Hakim, 1/660/1783-1784. Imam Tirmizi ovaj hadis smatra dobrim, a Hakim i Albani vjerodostojnim. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 2/543-544. Imam Buharija nije prihvatao ovo predanje. Vidjeti: Et-Tarihul-kebir, 3/189.) Ata b. Ebu Rebbah kaže da je Ka‘b nakon hadžskih obreda napunio dvanaest posuda zemzem vodom i odnio ih u Šam. (Ibn Ebu Šejbe, 5/62/23712, i Fakihi, 2/50/1128, sa ispravnim lancem prenosilaca.)

Makar da nošenje zemzem vode izvan Mekke i nije spomenuto u predanjima, morali bismo reći da je to dopušteno, jer je osnova da su stvari dopuštene sve dok se na osnovu autentičnog dokaza ne dokaže da je određena stvar zabranjena. Ovo mišljenje zastupaju učenjaci šafijske, hanbelijske i zahirijske pravne škole. (Vidjeti: El-Muhalla, 7/263, El-Medžmu, 7/384, i El-Insaf, 3/558.) Voda zemzem ima istu vrijednost u Mekki i izvan Mekke, i ne postoji argument koji ukazuje da je suprotno. (Vidjeti: El-Mekasidul-hasena, str. 569.) A Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović