Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Postoji li poseban namaz koji se klanja ili dova koja se uči za viđenje Poslanika u snu?
Snoviđenje Poslanika, ﷺ, velika je blagodat koju Svemogući Allah daje onome kome On želi od Svojih robova. Musliman može moliti da ga Allah obdari tom blagodati. Ljudi koji poznaju i slijede Poslanikov, ﷺ, sunnet imaju veću mogućnost da usniju Poslanika, ﷺ. Ne znam da postoji posebna dova za snoviđeviše
Snoviđenje Poslanika, ﷺ, velika je blagodat koju Svemogući Allah daje onome kome On želi od Svojih robova. Musliman može moliti da ga Allah obdari tom blagodati. Ljudi koji poznaju i slijede Poslanikov, ﷺ, sunnet imaju veću mogućnost da usniju Poslanika, ﷺ. Ne znam da postoji posebna dova za snoviđenje Vjerovjesnika, ﷺ.
Vidi manjeU jednom apokrifnom hadisu stoji: “Koji god vjernik klanja uoči petka dva rekata, učeći na svakom rekatu Fatihu i po dvadeset puta suru Ihlas, zatim nakon selama kaže hiljadu puta: ’Sallallahu ala Muhammedin En-Nebijjil-umijj’, vidjet će me u snu, a ko me vidi u snu, Allah će mu oprostiti grijehe.” (Ibnul-Dževzi, u djelu El-Mevduat, 3/132-133. Ovaj isti imam kategorički je odbacio ovaj hadis. Imam Zehebi ovaj hadis smatra ništavnim. Vidjeti: Tertibul-mevduat, str. 165.) Lanac prenosilaca ovog hadisa ima nekoliko mahana, a njegov tekst se kosi s vjerodostojnim hadisima. Između ostalih, sučeljava se s hadisom koji je zabilježio imam Muslim, a u kojem stoji da je Allahov Poslanik, ﷺ, zabranio da se noć uoči petka odredi za ibadet. Imam Nevevi u djelu El-Minhadž, 8/18, naveo je konsenzus pravnika da je pokuđeno odrediti noć uoči petka za ibadet, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Kolika je nagrada za namaz obavljen kod Kabe?
Svevišnji Allah odlikovao je određena mjesta nad drugim, kao što je odlikovao određene ljude nad drugim i određena vremena nad ostalim vremenima. Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da su Mekka i Medina dva najbolja mjesta na svijetu, i da namazi u dva Harema imaju posebnu vrijednost. Džabiviše
Svevišnji Allah odlikovao je određena mjesta nad drugim, kao što je odlikovao određene ljude nad drugim i određena vremena nad ostalim vremenima. Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da su Mekka i Medina dva najbolja mjesta na svijetu, i da namazi u dva Harema imaju posebnu vrijednost.
Džabir prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Namaz u mojoj džamiji vredniji je hiljadu puta od namaza obavljenog na drugom mjestu, a namaz u Mesdžidul-haramu vredniji je sto hiljada puta od namaza obavljenog na drugom mjestu.” (Ahmed, Tirmizi, Tahavi, 3/127, i Zehebi, u djelu Sijeru ealamin-nubela, 22/255. Mnogi hadiski stručnjaci prihvatili su ovaj hadis kao vjerodostojan. Vidjeti: Et-Temhid, 6/26, Tenkihut-tahkik, 2/453, od Ibn Abduhadija, Misbahuz-zudžadža, 1/250, i Irvaul-galil, 4/341.) Abdullah b. Zubejr prenosi da je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “Namaz u mojoj džamiji vredniji je hiljadu puta od namaza obavljenog na drugom mjestu, osim što je namaz u Mesdžidul-haramu vredniji sto hiljada puta od namaza obavljenog na drugom mjestu.” (Ahmed, Tahavi, 3/127, i Ibn Hibban, 4/499/1620. Imam Ibn Hazm, Munziri, Kurtubi, Ibnul-Kajjim, Albani i neki drugi ovo predanje smatraju autentičnim, a imam Nevevi smatra ga dobrim. Vidjeti: El-Muhalla, 7/290, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 9/385, El-Medžmu, 7/471, Zadul-mead, 1/48, i Sahihul-džamia, 2/714.)
Imam Ebu Bekr Nekkaš veli: “Izračunao sam vrijednost jednog namaza u Mesdžidul-haramu: vrijedi kao životni vijek u kojem se klanja pet dnevnih namaza u trajanju od pedeset pet godina, šest mjeseci i dvadeset dana.” (Vidjeti: Fethul-Bari, 3/82.) U ovu nagradu, svakako, nije uračunata vrijednost kolektivnog namaza u Mesdžidul-haramu za dvadeset i sedam puta koja je predmet razilaženja među učenjacima i koja zahtijeva poseban naučni pristup.
Ova odlika, po mišljenju šafijskih i hanbelijskih učenjaka, obuhvata kako obavezne tako i dobrovoljne namaze, za razliku od imama Ebu Hanife i Malika koji smatraju da se nagrada odnosi isključivo na propisane namaze. Međutim, da li je ova obilna nagrada specifična samo za one koji klanjaju u Mesdžidul-haramu ili, pak, vrijedi za sve džamije u Mekki pa i šire od toga, predmet je razilaženja među islamskim učenjacima. Kada je riječ o ovom mišljenju, islamski učenjaci imaju četiri mišljenja: prvo, pod izrazom Mesdžidul-haram misli se na Kabu; drugo, misli se na mesdžid koji okružuje Kabu; treće, misli se na cijelu Mekku; i, četvrto, misli se na Harem (sveto područje koje je šire od same Mekke).
Svaka od tih skupina nastoji potkrijepiti svoje mišljenje vjerodostojnim argumentima. Međutim, učenjaci koji smatraju da se nagrada odnosi samo na one koji klanjaju u džamiji koja okružuje Kabu imaju najjače argumente. Stoga ćemo se ograničiti na iznošenje samo njihovih dokaza.
Uzvišeni Allah kaže: “I ne borite se protiv njih kod Mesdžidi-harama dok vas oni tu ne napadnu…” (El-Bekare, 191.) U drugom ajetu Allah, dželle šanuhu, rekao je: “O vjernici, mnogobošci su sama pogan i neka se više ne približavaju Mesdžidul-haramu poslije ove godine…” (Et-Tevbe, 28.) Također je rekao: “Nevjernicima i onima koji odvraćaju od Allahovog puta i Mesdžidul-harama – a Mi smo ga namijenili svim ljudima, kako za mještanina tako i za došljaka – i onome ko u njemu htjedne bilo kakvo nasilje učiniti, dat ćemo da patnju nesnosnu iskusi.” (El-Hadždž, 25.) Navedni ajeti odnose se na mesdžid koji okružuje Kabu. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 12/36, El-Medžmu, 3/189-190, i Fetava Ibn Usejmin, 1/438.)
Poslanik, ﷺ, je u prethodno spomenutom hadisu kazao: “Namaz u mojoj džamiji vredniji je hiljadu puta od namaza obavljenog na drugom mjestu, a namaz u Mesdžidul-haramu vredniji je sto hiljada puta od namaza obavljenog na drugom mjestu.” U ovom hadisu spomenuta je vrijednost namaza u Poslanikovoj, ﷺ, džamiji, a izuzet je Mesdžidul-haram, pa bi izuzetak trebao odgovarati onome iz čega je izuzet, što znači da se radi o dvije poznate džamije: u Medini i Mekki. Šejh Ibn Usejmin napominje: “Kako je nagrada specifična samo za Poslanikovu, ﷺ, džamiju, tako je specifična za džamiju u Mekki. Na ovu činjenicu ukazuje hadis: ’Putovanje se poduzima samo u tri džamije: Mesdžidul-haram, Mesdžidul-Aksa i moju džamiju.’ Ako bi neko otputovao radi neke od mekkanskih džamija, osim radi Mesdžidul-harama, uradio bi šerijatom zabranjeno djelo, jer nije dopušteno poduzimanje putovanja osim radi džamijâ u kojima ima posebna nagrada za obavljene namaze.” (Vidjeti: Fetava Ibn Usejmin, 1/438.)
U jednoj verziji ovog hadisa stoji: “…namaz u njoj (Poslanikovoj, ﷺ, džamiji) vredniji je od hiljadu namaza u drugim džamijama, osim džamije koja pripada Kabi.” (Muslim, 9/140/1396, Ahmed i Taberani.) I ova verzija bezuvjetno ukazuje da se radi o džamiji koja okružuje Kabu, a ne o drugim mekkanskim džamijama, odnosno Mekki, odnosno Haremu općenito.
Kada bi se musliman zavjetovao da će boraviti u itikafu određeni broj dana u Mesdžidul-haramu, a potom boravio u nekoj od mekkanskih džamija ili nekom stambenom objektu unutar Mekke ili Harema, time ne bi ispunio dati zavjet po konsenzusu islamskih učenjaka. Ova činjenica nam ukazuje da se izraz Mesdžidul-haram odnosi na džamiju koja okružuje Kabu. Napomena: svi oni koji klanjaju u povezanim saffovima s Mesdžidul-haramom imaju nagradu spomenutu u ovom hadisu, makar klanjali izvan džamije, iako su saffovi koji su bliže džamiji i Kabi vredniji, jer su bliži prvim saffovima, a prvi saffovi imaju posebnu vrijednost, a Allah, opet, najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li je suvišno donijeti nijjet riječima?
Nijjet za namaz i sve druge ibadete donosi se isključivo srcem. Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: “Nijjet za abdest, gusul, tejemmum, namaz, hadždž, zekat, iskupnine i ostale ibadete ne donosi se riječima već srcem, i to po konsenzusu islamskih učenjaka. Nijjet riječima uvedena je stvar. To nije preneviše
Nijjet za namaz i sve druge ibadete donosi se isključivo srcem. Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: “Nijjet za abdest, gusul, tejemmum, namaz, hadždž, zekat, iskupnine i ostale ibadete ne donosi se riječima već srcem, i to po konsenzusu islamskih učenjaka. Nijjet riječima uvedena je stvar. To nije preneseno od Poslanika, ﷺ, ni od ashaba. Uprkos tome, ummet je danas uveliko iskušan ovom ružnom novotarijom.” (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava 22/140-141.) Njegov učenik Ibnul-Kajjim tvrdi: “Poslanik, ﷺ, otpočinjao je namaz s tekbirom: Allahu ekber. Nijjet nikada nije izgovarao naglas, niti ijedan ashab, niti ijedan od četiri imama. O izgovaranju nijjeta naglas nema ni ispravnih ni neispravnih hadisa.” (Vidjeti: Zadul-mead 1/136-137.) Veliki hanefijski učenjak Ibn Ebul-Izz konstatirao je: “Imami četiri pravne škole jednoglasni su u mišljenju da se nijjet donosi srcem, i nije nam poznato da su govorili ljudima: ’Izgovarajte nijjet riječima.’” (Vidjeti: El-Kavlul-mubin, str. 94.) Šejh Ibn Baz u djelu El-Fetava, 1/237, tvrdi sljedeće: “Izgovaranje nijjeta riječima jeste novotarija. Poslanikov, ﷺ, sunnet upućuje da se nijjet donosi srcem. Nema pouzdanih dokaza da su Allahov Poslanik, ﷺ, ashabi i učenjaci (prvih generacija) izgovarali nijjet riječima.” (Ko želi saznati više detalja o pitanju neka pogleda sljedeća djela: El-Evsat, 3/71, El-Idžma, str. 42-58, i El-Medžmu, 5/186-187.) Isti je slučaj s nijjetom za abdest: nijjet se donosi srcem, a prije abdesta se izgovori bismilla, tim prije jer je Resulullah, ﷺ, rekao: “Nije ispravan namaz onoga ko nema abdesta, a abdest nije ispravan ako se prije njega ne spomene Allahovo ime.” (Ebu Davud, Ibn Madže i Hakim, 1/245/519, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeMogu li klanjati u odjeći koju je uprskala voda pomiješana sa krvlju?
Mnogi islamski učenjaci naveli su konsenzus pravnika o tome da je krv nečista. Otuda, ako voda promijeni boju, miris ili okus zbog krvi koja je upala u nju, takva je voda također nečista.(Uporediti: Nejlul-evtar, 1/35.) I zato je zabranjeno klanjati u odjeći koja je uprskana takvom vodom, a Allah naviše
Mnogi islamski učenjaci naveli su konsenzus pravnika o tome da je krv nečista. Otuda, ako voda promijeni boju, miris ili okus zbog krvi koja je upala u nju, takva je voda također nečista.(Uporediti: Nejlul-evtar, 1/35.) I zato je zabranjeno klanjati u odjeći koja je uprskana takvom vodom, a Allah najbolje zna.
Vidi manjeOdgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Moram li uzimati abdest za svaki namaz ako klanjam u kamionu i kako ću postupiti kada sumnjam imam li abdest?
Stojanje u namazu (kijam) elementarni je dio svih propisanih namaza, bez kojeg namaz, po konsenzusu učenjaka svih pravnih škola, nije validan, ako postoji mogućnost za kijamom. (Vidjeti: Et-Temhid, 1/133, i 10/189-196, El-Muhalla, 3/59, Bidajetul-mudžtehid, 3/221, El-Medžmu, 3/236, Šerhuz-Zerkeši, 1više
Stojanje u namazu (kijam) elementarni je dio svih propisanih namaza, bez kojeg namaz, po konsenzusu učenjaka svih pravnih škola, nije validan, ako postoji mogućnost za kijamom. (Vidjeti: Et-Temhid, 1/133, i 10/189-196, El-Muhalla, 3/59, Bidajetul-mudžtehid, 3/221, El-Medžmu, 3/236, Šerhuz-Zerkeši, 1/616-617, Fethul-Bari, 2/584, Šerhuz-Zurkani alel-muvetta, 1/1/399.)
Drukčije rečeno, ko klanja sjedeći, a može stojati, mora ponoviti namaz, i to po jednoglasnom mišljenju islamskih pravnika, tvrde imam Tahavi, Ibn Abdulberr, Nevevi i neki drugi učenjaci. (Vidjeti: Šerhul-meani, 1/318, 341, Et-Temhid, 6/144, i El-Medžmu, 3/236.)
Islamski autoriteti drže da onaj čovjek koji bezrazložno odobri obavljanje namaza bez stojanja (kijama) ili kijam ne smatra elementarnim dijelom namaza – izlazi iz okvira dini-islama i postaje otpadnik.(Vidjeti: El-Medžmu, 3/236.) Imam Ebu Jusuf, Muhammed b. Hasan, učenjaci malikijske, šafijske, hanbelijske i zahirijske pravne škole, smatraju kijam elementarnim dijelom namaza čak i kada je riječ o namazu na lađi, gdje postoji velika opasnost od utopa. (Vidjeti: El-Mebsut, 2/2, Bedaius-sanaia, 1/292, Hašijetu Ibn Abidine, 1/445, El-Insaf, 2/3, El-Furu, 1/335, El-Iklil, 2/97, El-Muhalla, 4/185, Fethul-Bari, 1/498, i Muhtesaru ihtilafil-ulema, 1/354.)
Ako je obavezno stojanje u namazu koji se obavlja na lađi, šta onda reći za kopno, gdje ne postoji takva opasnost po klanjača?! Dakle, kijam je obavezan, osim ako postoji šerijatski validno opravdanje, kada s obveznika spada kako kijam, tako i ostali elementarni dijelovi namaza, tvrdi šejhul-islam Ibn Tejmijje.(Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 21/242 i 23/224.) Spomenuti propis vrijedi isključivo za propisane (farz) namaze. Džabirovo, radijallahu anhu, predanje: “Allahov Poslanik, ﷺ, klanjao je na jahalici kud god se usmjerila, a kada bi obavljao propisane (farz) namaze sjahao bi i okrenuo se prema kibli”(Buharija, 400.); po drugoj verziji: “Vidio sam Vjerovjesnika, ﷺ, da klanja dobrovoljne namaze na jahalici”(Buharija, 4140.), odnosi se na nafile; propisani namazi, u mjestu boravka i na putu, klanjaju se u stojećem položaju. Tome u prilog ide i Ibn Omerova izjava koju je zabilježio imam Buharija: “Resulullah, ﷺ, klanjao je na putu jašući, ali ne propisane namaze.” U drugoj verziji koju je zabilježio imam Muslim stoji: “…a propisane namaze nije klanjao na jahalici.” Iz prethodnog se može razumjeti da namaz obavljen u prijevoznom sredstvu sjedeći, ali uz mogućnost njegovog obavljanja u stojećem položaju, nije validan, i da se mora ponoviti. Stoga, uvaženi brate, gdje god te zatekne namasko vrijeme, izađi iz kamiona i obavi namaz na propisan način, nimalo se ne stidi svoje vjere, ona je najveći Allahov dar čovječanstvu, kada bismo samo znali!
Kada je riječ o kraćenju namaza, to je, po većini prvih učenjaka, obavezno, tvrdi imam Hattabi. (Vidjeti: Mealimus-sunen, 1/225.) Ibn Bettal i Begavi kažu da je to stav većine islamskih učenjaka kada je riječ o kraćenju namaza u globalu. (Vidjeti: Šerhul-Buhari, 2/8, od Ibn Bettala, i Šerhus-sunne, 4/162.)
Ne postoji autentično predanje da je Allahov Poslanik, ﷺ, ikada upotpunio namaz na putu. Spajanje namaza velika je olakšica za putnika. Dopušteno je spojiti podne i ikindiju u podnevskom, ali je to bolje učiniti u ikindijskom vremenu, a akšam i jaciju u akšamskom, ali je to bolje učiniti u jacijskom vremenu, na osnovu jakih argumenata koji govore o spajanju u vremenu drugog namaza.
Kada je riječ o abdestu, njega je bolje uzeti za svaki namaz, mada se može klanjati više namaza s jednim abdestom. Obveznik mora uzeti abdest samo onda kad je uvjeren da je izgubio abdest; sumnja nije mjerodavna, a Allah, opet, najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li sam stigao rekat ako zateknem imama na rukuu tj. ne proučim fatihu?
Učenje Fatihe u namazu općenito rukn je na svakom rekatu. To vrijedi kako za obavezne, tako i za dobrovoljne namaze. Ovo je stav imama Malika, Šafije, Ahmeda, Ishaka b. Rahaveja i većine islamskih pravnika.(Vidjeti: Šerhul-Buhari, 2/369, od Ibn Bettala, i Hil’ijetul-ulema, 2/101-105.) Buharija i Musviše
Učenje Fatihe u namazu općenito rukn je na svakom rekatu. To vrijedi kako za obavezne, tako i za dobrovoljne namaze. Ovo je stav imama Malika, Šafije, Ahmeda, Ishaka b. Rahaveja i većine islamskih pravnika.(Vidjeti: Šerhul-Buhari, 2/369, od Ibn Bettala, i Hil’ijetul-ulema, 2/101-105.)
Vidi manjeBuharija i Muslim zabilježili su da je Ubade b. Samit prenio da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Neispravan je namaz onome čovjeku koji u njemu ne prouči Fatihu.” Ipak, učenje Fatihe u namazu spada s obveznika kada zatekne imama na ruku’u, jer je tada dužan učiniti ruku’, na osnovu hadisa: “Ko zatekne imama u određenom položaju, neka ga slijedi.” (Tirmizi i Taberani, s lancem prenosilaca oko čije autentičnosti postoji razilaženje među hadiskim stručnjacima. Vidjeti: Hulasatul-bedril-munir, 1/198, i Sahihul-džamia, 1/110.) Ali na ispravnost njegovog značenja ukazuje Resulullahov, ﷺ, imperativ: “Imam je postavljen da se slijedi… Kada učini ruku’, učinite i vi…” (Buharija i Muslim.)
Dakle, kada klanjač donese početni tekbir, dužan je nakon toga donijeti još jedan tekbir i učiniti ruku’, što se jasno zaključuje iz navedenih predanja. Imam Ibn Abdulberr, u djelu Et-Temhid, 7/73, kaže: “Ko zatekne imama na ruku’u pa donese tekbir i učini ruku’u i smiri se na njemu prije nego imam ispravi leđa, stigao je na taj rekat po mišljenju većine islamskih učenjaka.” Imam Ibn Redžeb govorio je da se neki učenjaci u tom pitanju pozivaju na konsenzus. (Vidjeti: Fethul-Bari, 7/109.)
Svoj stav dokazuju predanjem koje je zabilježio Buharija, a u kojem stoji da je Ebu Bekr, radijallahu anhu, ušao u džamiju i zatekao Poslanika, ﷺ, na ruku’u, pa je učinio ruku’ prije nego što je pristupio u saf. Kada je za to čuo, Poslanik, ﷺ, kazao je: “Allah ti povećao želju za dobrom, ali nemoj to ponovo učiniti!” Naime, Resulullah, ﷺ, Ebu Bekru nije naredio da naklanja taj rekat, a niti je preneseno da ga je on sam od sebe naklanjao, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li je grijeh igrati lotto, bingo i sl.
Alejkumusselam! Ove vrste nagradnih igara u Šerijatu se ubrajaju u kockanje (mejsir) koji je zabranjen tekstom Kur’ana, Sunneta i idžma’om (konsenzus) islamskih učenjaka. Kaže Uzvišeni u prijevodu značenja: “O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato seviše
Alejkumusselam! Ove vrste nagradnih igara u Šerijatu se ubrajaju u kockanje (mejsir) koji je zabranjen tekstom Kur’ana, Sunneta i idžma’om (konsenzus) islamskih učenjaka. Kaže Uzvišeni u prijevodu značenja: “O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti” (El-Maide 90-91).
Dokaz iz Sunneta je hadis: “Ko kaže svom drugu: dođi da se kladimo, neka da sadaku” (Buharija 4860 i Muslim 1647). Znači, za sam pozivanje na klađenje treba dati sadaku, što znači da je klađenje koje je vrsta kocke haram. Od učenjaka koji prenose idžma’ su Kurtubi (El-Džamiu’ li ahkamil-kur’an 6/94), Ibn Tejmije (Medžmu’ul-fetava 32/220) i Ibn Hadžer (Fethul-bari 8/497).
Obrazloženje zabrane: pravilo na osnovu kojeg raspoznajemo nagradne igre koje su zasnovane na kocki od onih koje to nisu je: da kada čovjek uđe u igru ILI JE DOBITNIK ILI GUBITNIK, to je čista kocka. A ova vrsta nagradne igre je klasičan primjer kocke, jer učesnik ulaže novac uplaćivanjem listića pa ako bude izvučen on je dobitnik, a ako ne onda je gubitnik. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Ostavio pornografiju pa ima problem sa mezijjem zbog kojeg se kupa nekoliko puta dnevno
Mnogo toga bi trebalo kazati da bi odgovor na vaše pitanje bio potpun, tako da ćemo spomenuti najbitnije stvari. Prvo, Allaha molimo da vas učvrsti na putu istine i da vas pomogne da ustrajete u ostavljanju tog gnusnog grijeha. Drugo, “problem” s kojim se suočavate odnosi se na tečnost koja se zoveviše
Mnogo toga bi trebalo kazati da bi odgovor na vaše pitanje bio potpun, tako da ćemo spomenuti najbitnije stvari.
Prvo, Allaha molimo da vas učvrsti na putu istine i da vas pomogne da ustrajete u ostavljanju tog gnusnog grijeha.
Drugo, “problem” s kojim se suočavate odnosi se na tečnost koja se zove mezijj. Kada su u pitanju propisi o mezijju, primjetno je da je ova tematika mnogima nepoznata, što može imati veoma negativne posljedice na čovjeka, kao u tvom slučaju, kada se čovjek boji da je to sperma i da se zbog toga mora kupati, što može predstavljati veliku poteškoću, naročito u zimskom periodu.
Osnova ovog poglavlja uzeta je iz hadisa Alije, r.a., koji je kazao: “Imao sam izuzetno mnogo problema sa mezijjem, a stidio sam se o tome pitati Allahovog Poslanika, zbog mjesta njegove kćerke, pa sam naredio Mikdadu ibn Esvedu da ga pita, pa mu je kazao: ‘Neka opere spolni organ i neka abdesti.’” (Buharija i Muslim)
U drugoj, opširnijoj predaji ovoga hadisa, zabilježene su riječi Alije: “Imao sam izuzetno mnogo problema sa mezijjem, pa sam se u zimskom periodu kupao zbog toga, sve dok mi nisu ispucala leđa zbog čestog kupanja, pa sam upitao Allahovog Poslanika – ili je o tome upitan Allahov Poslanik – pa je kazao: ‘Ne čini tako, nego kada vidiš mezijj, operi svoj spolni organ i abdesti potpunim abdestom za namaz, a kada vidiš spermu, tada se trebaš kupati.’” (Hadis su zabilježili imam Ahmed, Ibn Huzejme, Ebu Davud, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca. Vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani kao i šejh Šuajb Arnaut)
Šta je to mezijj?
(Arapska riječ mezijj, može se izgovarati na tri ispravna načina: mezj, mezijj i mezij, ovo napominjem kako se oni koji čitaju o ovoj tematici ne bi zbunili kada primijete da se ponekad piše ili izgovara na drugačiji način.) Mnogi učenjaci definirali su ovu tečnost riječima: “Bijela bistra sluzava tekućina koja izlazi prilikom nadražaja ili razmišljanja o spolnom općenju”.
Propisi vezani za mezijj:
1- Islamski učenjaci, u pogledu spomenute tečnosti – mezijja, imaju jednoglasan stav da je to nečistoća, na osnovu riječi Allahovog Poslanika: “Kada vidiš mezijj, operi svoj spolni organ.” Međutim, razilaze se u pogledu načina čišćenja od spomenute tečnosti. (Konsenzus zabilježio imam En-Nevevi u svome djelu “El-Medžmu”, 2/552)
2- Istjecanje mezijja kvari abdest, po jednoglasnom stavu učenjaka, na osnovu riječi Allahovog Poslanika: “Neka opere spolni organ i neka abdesti.”
3- Nije se obaveza kupati prilikom istjecanja mezijja, po konsenzusu islamskih učenjaka, na osnovu riječi Allahovog Poslanika: “Ne čini tako (ne trebaš se kupati zbog istjecanja mezijja), nego kada vidiš mezijj, operi svoj spolni organ i abdesti potpunim abdestom za namaz, a kada vidiš spermu, tada se trebaš kupati.” (Konsenzus zabilježio imam En-Nevevi u svome djelu “El-Medžmu”, 2/142)
4- Kada muškarac vidi mezijj, propisano je da prilikom pranja spolnog organa zajedno sa spolnim organom opere i testise, na osnovu hadisa Abdullaha ibn Sa‘da el-Ensarija: “Pitao sam Allahovog Poslanika o tečnosti koju vidim nakon džunupluka, pa mi je kazao: ‘To je mezijj, a svaki energičan muškarac izbacuje mezijj, zbog te tečnosti operi svoj spolni organ i testise, i abdesti kao za namaz.’” (Ebu Davud, šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)
5- Ako se desi da mezijj uprlja odjeću, po mišljenju većine islamskih učenjaka, tragove mezijja obaveza je oprati kao što se to čini prilikom čišćenja drugih vrsta nečistoće, a po mišljenju imama Ahmeda nije stroga obaveza to potpuno oprati vodom, već je dovoljno poprskati vodom, na osnovu predaje Sehla ibn Hanifa, r.a., u kojoj stoji: “Imao sam veoma mnogo problema sa mezijjem i zbog toga sam se često kupao, pa sam upitao Allahovog Poslanika o tome, a on je kazao: ‘Dovoljan ti je abdest.’ Upitao sam: ‘Šta da učinim sa odjećom na koju je kanuo mezijj.’ Kazao je: ‘Dovoljno ti je da uzmeš šaku vode i da njome poprskaš mjesto na odjeći koje je ukapano mezijjem.’” (Ebu Davud, Tirmizi, Darimi, Ibn Huzejme, šejh Albani i E‘azami kazali su za ovaj hadis da je hasen – dobar)
6- Prema ispravnom mišljenju, istjecanje mezijja ne kvari post.
Rezime o vrstama tečnosti koje izlaze kroz spolni organ:
1- Sperma (menijj): ako izađe u mlazu i sa strašću, obaveza je kupati se (džunupluk), a njeno izlaženje također kvari abdest. Po ispravnom mišljenju, sperma je čista. Izlaženje sperme uzrokuje neispravnost posta, izuzev ako se ejakuliranje desi u snu, kada ne kvari post, po konsenzusu učenjaka, ali je u toj situaciji obavezno kupanje.
2- Mezijj: izlaskom mezijja čovjek gubi abdest. Ova tečnost je nečista i obaveza je oprati spolni organ zajedno sa testisima, međutim, nije obavezno kupanje i njeno izlaženje ne kvari post.
3- Mokraća (urin): istjecanje mokraće uzrokuje gubljenje abdesta. Urin je nečist i obaveza je oprati odjeću ili dio tijela na koji dospije, ali istjecanje urina ne uzrokuje obaveznost kupanja.
Treće, što se tiče pričinjavanja da puštate vjetar, to su šejtanske vesvese i savjetujemo vam da se ne osvrćete na te stvari. Uzmite abdest jednom i obavite namaz kao da se ništa ne dešava. Allahov Poslanik nam je ukazao na najbolji način kako da se riješimo toga – da se ne osvrćemo na spomenutu stvar. Allahovom Poslaniku su spomenuli čovjeka kojem se pričinjava da mu se nešto desi u namazu, pa mu je kazao Allahov Poslanik: “Neka ne prekida namaz sve dok ne čuje zvuk (puštanja vjetra) ili dok ne osjeti neugodan miris (vjetra).” (Buharija i Muslim)
Četvrto, nije mi poznato da postoji vjerodostojan dokaz koji potvrđuje da se slušanjem (samo) sure Kaf može savladati šejtansko došaptavanje. A Allah najbolje zna!
Na pitanje odgovorio: prof.Elvedin Pezić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Da li tri i više pokreta kvare namaz?
Svi suvišni pokreti u namazu: neprestano pomjeranje stopala, popravljanje odjeće, pogledanje lijevo i desno, gledanje na sat, dizanje i spuštanje glave, puhanje i sl., nesumnjivo umanjuju vrijednost namaza. Skrušenost u namazu suština je tog ibadeta, i namaz bez skrušenosti sušta je forma. Allahov Pviše
Svi suvišni pokreti u namazu: neprestano pomjeranje stopala, popravljanje odjeće, pogledanje lijevo i desno, gledanje na sat, dizanje i spuštanje glave, puhanje i sl., nesumnjivo umanjuju vrijednost namaza. Skrušenost u namazu suština je tog ibadeta, i namaz bez skrušenosti sušta je forma. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio je neke ljude da pokazuju rukama na lijevu i desnu stranu predajući selam, pa ih je upitao: “Šta vam je pa pokazujete svojim rukama kao da su repovi konja nemirnih? Umirite se u namazu!”1 Dakle, svaki suvišni pokret u namazu umanjuje njegovu potpunost, svejedno radilo se o tri ili više pokreta, jer u predanjima, koliko znamo, nije preciziran broj suvišnih pokreta. U jednom ništavnom predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, vidio čovjeka koji se igra sa svojom bradom u namazu pa je rekao: “Da je njegovo srce smireno, bili bi smireni i udovi.”2 Ibn Abdulberr, Ibn Kudame, Nevevi, Ibn Hadžer i Ajni pozivaju se na konsenzus učenjaka o tome da je u namazu pokuđeno činiti suvišne pokrete i biti uznemiren.3 A Allah najbolje zna.
_____________
1 Muslim, Nesai i Ibn Huzejme.
2 Vidjeti: El-Mugni an hamlil-esfar, 1/206-207, od imama Irakija, i Es-Silsiletud-daifa, 1/227. Ispravno je da su to riječi Seida b. Musejjiba.
3 Vidjeti: Et-Temhid, 21/103, El-Mugni, 1/370, El-Medžmu, 3/270, Fethul-Bari, 2/234, i Umdetul-kari, 5/51.
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Smije li se namaz prekinuti u slučaju nužde, hitne situacije?
Kada postoji šerijatski validno opravdanje za prekidanje namaza dovoljno je predati selam na desnu i lijevu stranu, na osnovu Poslanikovih, ﷺ, riječi: “Ključ namaza je abdest, njegov početak je tekbir, a završetak selam.” (Ebu Davud, 1/15/55, Ibn Madže, 1/105/224, i Hatib u djelu Tarihu Bagdad, 10/1više
Kada postoji šerijatski validno opravdanje za prekidanje namaza dovoljno je predati selam na desnu i lijevu stranu, na osnovu Poslanikovih, ﷺ, riječi: “Ključ namaza je abdest, njegov početak je tekbir, a završetak selam.” (Ebu Davud, 1/15/55, Ibn Madže, 1/105/224, i Hatib u djelu Tarihu Bagdad, 10/195-196/5339. Hakim i Zehebi tvrdili su da ovaj hadis ispunjava Muslimove kriterije. Imam Nevevi u djelu El-Medžmu, 3/289, i hafiz Ibn Hadžer u djelu Fethul-Bari, 2/589, hadis su ocijenili ispravnim. Njegovu autentičnost konstatirali su imam Rafi, Begavi i Mubarekfuri. Vidjeti: Hulasatul-bedril-munir, 1/111, Šerhus-sunne, 2/184, i Tuhfetul-ahvezi, 1/42. Ove je riječi zabilježio i Bejheki, 2/16/2096 i 2/173/2790, kao Ibn Mes’udove riječi, a šejhul-islam Ibn Tejmijje ovo mevkuf-predanje smatra vjerodostojnim. Vidjeti: Sudžudut-tilava, str. 84, od Ibn Tejmijje.)
Vidi manjeAko nema dovoljno vremena da preda selam na obje strane, dovoljno je predati selam samo na desnu stranu, jer predavanje selama na desnu stranu je rukn namaza, za razliku od predavanja selama na lijevu stranu, što je sunnet. Ibn Munzir poziva se na konsenzus islamskih učenjaka o tome da je dopušteno predavanje selama na samo desnu stranu. (Vidjeti: El-Idžma, str. 43/61, i El-Evsat, 3/223, od hafiza Ibn Munzira Nejsaburija.)
Imam Davudi tvrdi: “Onaj ko preda selam na samo jednu (desnu) stranu, upotpunio je namaz po konsenzusu islamskih učenjaka.” (Vidjeti: El-Mufhim, 2/204, od imama Kurtubija.)
Ako, pak, situacija zahtijeva brzu reakciju, dovoljno je srcem zanijjetiti prekidanje namaza ili jednostavno reagirati shodno datoj situaciji. Ovakav namaz mora se iznova zanijjetiti i klanjati, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović