Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Klanjanje pod dejstvom opijajuci lijekova
Alejkumusselam. Ispravno je da je obavezna klanjati, neovisno što pije te lijekove, a to kako ćeš ju ubjediti, to ne znam. O propisima vjere se ne pitaju neke efendije, nego učene osobe koje zaista imaju znanje. Nema sumnje da je taj efendija pogriješio ako je bio ozbiljan, pa čak i da je taj lijekviše
Alejkumusselam.
Ispravno je da je obavezna klanjati, neovisno što pije te lijekove, a to kako ćeš ju ubjediti, to ne znam.
O propisima vjere se ne pitaju neke efendije, nego učene osobe koje zaista imaju znanje. Nema sumnje da je taj efendija pogriješio ako je bio ozbiljan, pa čak i da je taj lijek vid droge.
Ve billahi tevfik.
Vidi manjeKakva je maturidijska akida?
Odgovorio dr. Zijad Ljakić u video predavanju ispod https://www.facebook.com/423679737763900/videos/892809041070444/ Poslušajte audio mp3 isječak odgovora:
Odgovorio dr. Zijad Ljakić u video predavanju ispod
https://www.facebook.com/423679737763900/videos/892809041070444/
Poslušajte audio mp3 isječak odgovora:
Vidi manjeDa li kurban može biti mlađe dobi?
Najmlađa starost ovce koja se kolje za kurban, u što ulazi i akika, je šest mjeseci po ispravnom mišljenju učenjaka. Dokaz za to je hadis od Džabira, radijallahu anhu, u kojem Poslanik, sallallahu alejhive sellem, kaže: "Ne koljete (za kurban) osim musinnu izuzev ako ste u nemogućnosti onda zakoljitviše
Najmlađa starost ovce koja se kolje za kurban, u što ulazi i akika, je šest mjeseci po ispravnom mišljenju učenjaka.
Dokaz za to je hadis od Džabira, radijallahu anhu, u kojem Poslanik, sallallahu alejhive sellem, kaže:
“Ne koljete (za kurban) osim musinnu izuzev ako ste u nemogućnosti onda zakoljite ovcu od šest mjeseci”. (Muslim 1963)
Riječ “musinna” znači: da se kolje deva od pet godina pa naviše, krava od dvije godine pa naviše a ovca i koza od godinu dana pa naviše, s tim da su učenjaci skoro složni da je dozvoljeno zaklati ovcu koja je napunila šest mjeseci svejedno našli od godinu dana starosti ili ne.
Kaže Imam Nevevi da ovo što je spomenuto gore u hadisu da ga učenjaci svode na preporučenost a ne na šart (misli na riječi “izuzev ako se u nemogućnosti onda zakoljite ovcu od šest mjeseci”), a sa ovim se složio i Ibn Hadžer (Fethul-bari 10/15).
Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa zvanične facebook stranice:
Vidi manjehttps://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1608692955929233&id=423679737763900
Kakav je menhedž ihvanija?
Odgovor od Dr. Zijad Ljakić u video klipu ispod https://www.facebook.com/423679737763900/videos/497550694122681/ Poslušajte audio mp3 isječak odgovora
Odgovor od Dr. Zijad Ljakić u video klipu ispod
https://www.facebook.com/423679737763900/videos/497550694122681/
Poslušajte audio mp3 isječak odgovora
Vidi manjeKakav je menhedž islamske zajednice u Bosni i Hercegovini?
Odgovorio dr. Zijad Ljakić u video predavanju ispod https://www.facebook.com/423679737763900/videos/459709834810589/ Poslušajte audio mp3 isječak odgovora:
Odgovorio dr. Zijad Ljakić u video predavanju ispod
https://www.facebook.com/423679737763900/videos/459709834810589/
Poslušajte audio mp3 isječak odgovora:
Vidi manjeDa li je Ebu Hanifa bio maturidija?
Odgovorio dr. Zijad Ljakić u video predavanju https://www.facebook.com/423679737763900/videos/492190274850578/ Poslušajte audio mp3 isječak odgovora
Odgovorio dr. Zijad Ljakić u video predavanju
https://www.facebook.com/423679737763900/videos/492190274850578/
Poslušajte audio mp3 isječak odgovora
Vidi manjeKakav je menhedž sufija?
Odgovor od dr. Zijad Ljakić u kratkom video klipu ispod https://www.facebook.com/423679737763900/videos/2526155904310043/ Poslušajte audio mp3 isječak odgovora:
Odgovor od dr. Zijad Ljakić u kratkom video klipu ispod
https://www.facebook.com/423679737763900/videos/2526155904310043/
Poslušajte audio mp3 isječak odgovora:
Vidi manjeDa li se može spojiti nijet kurbana i akike?
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Po većini učenjaka nije valjano ni ispravno spajati akiku, tj. prinošenje žrtve povodom dobijanja novorođenčeta, sa kurbanom koji se kolje za kurbanski bajram, jer imaju različviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Po većini učenjaka nije valjano ni ispravno spajati akiku, tj. prinošenje žrtve povodom dobijanja novorođenčeta, sa kurbanom koji se kolje za kurbanski bajram, jer imaju različit povod i smisao. Ovo je ispravan stav učenjaka.
Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa zvaničnog facebook profila:
Vidi manjehttps://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1606977266100802&id=423679737763900
Je li dozvoljeno klanje kurbana radi ozdravljenja bolesnog?
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Kurban je klanje deve, krave, ovace ili koze sa ciljem približavanja Allahu, subhanehu ve te'ala, na dan kurbanskog bajrama. Klanje kurbana je potvrđeni sunet a kod nekih učenjakviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Kurban je klanje deve, krave, ovace ili koze sa ciljem približavanja Allahu, subhanehu ve te'ala, na dan kurbanskog bajrama. Klanje kurbana je potvrđeni sunet a kod nekih učenjaka i vadžib, on se kolje u osnovi za žive ljude.
Takođe, klanje kurbana za kurbanski bajram ima svoje posebne propise, šartove i adabe što nije tema ovog pitanja.
Kurban se kolje nakon klanjanja bajram namaza prvog dana bajrama i traje do zalaska Sunca zadnjeg dana „Ejjama tešrika“ (tri dana poslije prvog dana bajrama koje hadžije provedu na Mini). To jest, klanje kurbana traje nepuna četiri dana i tri noći. Razlog klanja kurbana je približavanje Allahu u danima kurbanskog bajrama.
Osim klanja kurbana za kurbanski bajram u Šerijatu postoje još neki drugi vidovi klanja kurbana, i to:
– klanje AKIKE, tj. klanja kurbana povodom rođenja djeteta, a što ima svoje propise i pravila.
– klanje kurbana HEDJA onome ko obavlja jednu od dvije vrste hadža, tj. Temetu'u ili Kiran, a oni se kolju zbog spajanja Umre sa Hadžom.
– klanje kurbana HEDJU DŽUBRAN zbog propuštenog nekog vadžiba u toku obreda Hadža što predstavlja nadoknadu i iskup za propušteni vadžib.
Za sve ove vrste klanja kurbana gore spomenute postoje šerijatski argumenti Kur'ana i Suneta i to je ono što se u Islamu smatra i naziva kurbanom.
Bilo koje klanje neke životinje mimo gore spomenutih povoda i razloga i nazivanja istog kurbanom nema uporišta u tekstovima Kur'ana i Sunneta niti u praksi ashaba i selefa ovog Ummeta.
Prema tome, u Šerijatu nema kurbana koji se kolju radi ozdravljenja bolesnog ili opsihirenog, radi bereketa u djeci ili radi čuvanja i zaštite djece ili radi otklanjanja nesreća i baksuzluka i slično. A klanje kurbana po narudžbi sihirbaza i raznih džinhodža može biti veliki ili mali širk shodno stanju i nijetu osobe.
A oni koji kolju ovakve neosnovane kurbane s ubjeđenjem da je to od Islama i od Šerijata čine čistu novotariju u vjeri, jer je u hadisu mutefekun alejhi od Aiše, radijallahu anha, došlo: „Ko uvede u ovu našu stvar (vjeru) ono što nije od nje to se odbacuje“.
A propis uvođenja i praktikovanja novotarija je poznat i jasan, tj. svaka novotarija je dalalet i vodi u vatru. U vjerodostojnom hadisu kojeg bilježi Tirmizi od Irbada Sarije, radijallahu anhu, je došlo: „Čuvajte se novina u vjeri, jer je svaka novina novotarija, a svaka novotarija vodi u dalalet a svaki dalalet vodi u Vatru“.
Ovo je propis klanja kurbana sa ciljem ozdravljanja bolsenog i sličnog tome.
Međutim, postoji drugi vid klanja neke životinje (ovce, koze i krave) radi ozdravljenja bolesnog ili opsihirenog, radi bereketa u djeci ili radi čuvanja i zaštite djece ili radi otklanjanja nesreća i baksuzluka i slično, a to je klanje istih životinja, naravno radi Allaha i u Njegovo ime, s tim da se zaklano meso podijeli kao sadaka ili ispeče i pojede kao sadaka.
Znači, životinja se kolje radi Allaha, s tim da to nije kurban niti se naziva i tretira kao kurban, a nagrada i sevap se dobija od udjeljivanja mesa u bilo kojem obliku kao SADAKE. Ovaj vid klanja potpada pod propis sadake a ne kurbana.
Prema tome, ovakav vid i način klanja životinja u ime Allaha zbog radi ozdravljenja bolesnog i slično uz udjeljivanje mesa ima osnova sa strane propisanosti davanja sadake a ne sa strane klanja kurbana.
Neki učenjaci navode da je klanje životinje i udjeljivanja mesa kao sadake sa ciljem i povodom da se zauzvrat dobije nešto od Allaha, znači radi nekog dunjalučkog šićara, poput bereketa, ozdravljenja, radi zaštite, otklanjanja nevolje i belaja i slično, da je ovakvo klanje na manjem stepenu i sa manjom nagradom i vrijednošću kod Allaha od klanja i udjeljivanja mesa kao sadake koje se čini čisto i isključivo radi Allaha, dželle še'nuhu, i iz zahvalnosti prema Njemu.
Prema tome, u Šerijatu ne postoji nešto što se naziva kurban koji se kolje radi ozdravljenja bolesnog ili opsihirenog i slično. Međutim, postoji i dozvoljeno je zaklati životinju iz spomenutih povoda i razloga sa ciljem udjeljivanja mesa kao sadake.
Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa zvanične facebook stranice:
Vidi manjehttps://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1607846669347195&id=423679737763900
Da li je dozvoljeno da se zadužim i zakoljem kurban?
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salat i selam ne posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Prije odgovora na propis uzimanje duga radi klanja kurbana treba pojasniti propis klanja kurbana uopće. Propis klanja kurbana Naime, islamski pravnici imaju podijeljeno mišljenjeviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salat i selam ne posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Prije odgovora na propis uzimanje duga radi klanja kurbana treba pojasniti propis klanja kurbana uopće.
Propis klanja kurbana
Naime, islamski pravnici imaju podijeljeno mišljenje oko obaveze klanja kurbana koji se kolje na Kurban-bajram.
Pravi stav učenjaka je da je klanje kurbana potvrđeni sunnet, što znači da onaj ko ne zakolje nije griješan. Ovo je stav većine učenjaka, od njih su tri mezheba: malikijski, šafijski i hanbelijski, kao i jedan rivajet od hanefijskog učenjaka Ebu Jusufa.
Takođe, na ovom stavu su od ashaba Ebu Bekr, Omer, Bilal i Ebu Mes'ud, radijallahu anhum, i Se'id ibn El-Musejjib, ‘Ata’, ‘Alkame i Esved od tabi'ina, Ishak, Ebu Sevr, Ibnul-Munzir i mnogi drugi.
Kaže Ibn Hazm da nije ništa vjerodostojno prenešeno od ashaba da je kurban vadžib.
Od argumenata sa kojima dokazuju svoj stav je hadis kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu od Ummu Selemete, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada nastupi deset (dana Zul-hidždžeta), pa neko od vas htjedne da zakolje kurban, neka nikako ne dira ništa od svoje kose i svoga tijela”, a u rivajetu: “Kada vidite mlađak Zul-hidždžeta i neko od vas htjedne da zakolje kurban neka ne siječe svoje dlake i nokte”.
Kaže imam Šafija: “Njegove riječi ‘Neko od vas htjedne’ ukazuju da nije vadžib”.
Takođe, od argumenta je postupak Ebu Bekra i Omera, radijallahu anhuma, oni nisu klali kurban godinu ili dvije iz bojazni da se to ne bi smatralo vadžibom. Ovu predaju bilježi Bejheki u svom “Sunnenu” a Nevevi je ocjenjuje dobrom. Ovaj njihov postupak ukazuje da su oni znali od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da klanje kurbana nije vadžib.
Drugi stav je da je klanje kurbana vadžib na čemu je hanefijski mezheb ili preciznije Ebu Hanife i njegovih učenika Muhammed ibn Hasana Eš-Šejbanija, Zufera i rivajet od Ebu Jusufa. Takođe, na ovom stavu su Rebi'a, Lejs ibn S'ad, Evza'i, Sufjan Sevri i Malik u jednom rivajetu.
Oni dokazuju obavezu klanja kurbana sljedećim dokazima:
Prvi – riječima Uzvišenog: “I klanjaj svome Gospodaru i kolji (kurban)” (El-Kevser, 2), a tefsir ajeta je: Klanjaj bajram pa zakolji kurban, a naredba Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, je naredba i čitavom Ummetu.
Međutim, ovome se može prigovoriti da ajet govori o tome da se kurban kolje nakon klanjanja bajrama.
Drugi – hadis od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko je u mogućnosti a ne zakolje kurban neka se ne približava našoj musalli”. Hadis bilježe Ahmed, Ibn Madže i Hakim koji ga ocjenjuje vjerodostojnim. Prenosi Bejheki da je Tirmizi ovaj hadis ocijenio kao mevkuf, tj. da su to riječi Ebu Hurejre, takođe na istom stavu je bio Ibn Abdulhadi. U senedu ovog hadisa je Abdullah ibn Ajjaš koji je slab te zbog toga i poremećaja u senedu Šuajb Arnaut ga ocjenjuje slabim i kaže da je šejh Albani kada ga je ocijenio dobrim pogriješio. Oni koji dokazuju sa ovim hadisom kažu da prijetnja nepribližavanja musalli ukazuje na obavezu klanja.
Treći – hadis od Džundub ibn Sufjana, radijallahu anhu, kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što je klanjao namaz i ugledao ovce koje su već bile zaklane rekao: “Onaj ko je zaklao prije namaza neka zakolje ovcu umjesto nje, a onaj ko nije zaklao neka zakolje spominjući Allahovo ime”.
Kažu: u hadisu je došla naredba da se ponovo zakolje kurban onima koji su zaklali prije namaza a što ukazuje da je klanje kurbana vadžib jer inače im ne bi naredio da ponovo zakolju. Međutim, ovom dokazivanju se može prigovoriti da hadis govori o vremenu klanja kurbana a ne o općem propisu.
Nakon izloženih stavova učenjaka i argumenata sa kojima podupiru iste, odabrano mišljenje je stav većine učenjaka a to je da je klanje kurbana potvrđeni sunnet a ne stroga obaveza zbog čijeg izostavljanja čovjek biva griješan. A od jasnih i nedvosmislenih dokaza koji ukazuju na ovo je hadis “Kada nastupi deset (dana Zul-hidždžeta), pa neko od vas htjedne da zakolje kurban …”, jer da je vadžib zaklati kurban ne bi nam se dao izbor ako neko od nas hoće da kolje, nego bi došlo: Kada nastupi deset dana (Zul-hidžeta) ne dirajte ništa od dlaka i noktiju jer ćete klati kurban.
Takođe, razumijevanje ashaba po ovom pitanju je preče od drugih, a oni nisu smatrali da je vadžib. Sa druge strane, nema vjerdostojnog hadisa koji ukazuje na obavezu, a oni koji su vjerodostojni ne govore direktno o temi propisa klanja.
Zaduživanje radi klanja kurbana
A što se tiče uzimanja duga radi klanja kurbana, to u osnovi nije propisano, međutim onaj ko je u stanju da posuđeni novac za kupovinu kurbana vrati u dogovoreno vrijeme nema smetnje u tome. Nije dozvoljeno posuđivanje u tom cilju onome ko sigurno zna da neće biti u stnju vratiti dug.
A onaj ko je već zadužen, ako mu je vrijeme vraćanja duga isteklo ili će isteći prije Kurban-bajrama, on je obavezan da da prednost vraćanju duga. A ako vrijeme vraćanja duga nije isteklo, onda nema smetnje da zakolje kurban ako je u mogućnosti i da zakolje kurban i da obezbijedi srestva za vraćanje duga prije isteka roka za vraćanje.
Što znači da ako sa klanjem kurbana ne bi bio u mogućnosti da na vrijeme vrati dug u tom slučaju je obavezan dati prednost vraćanju duga, pogotovo ako imamo u vidu da propis klanja kurbana nije stroga obaveza (vadžib).
Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa zvaničnog facebook profila: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1607847859347076&id=423679737763900
Vidi manje