Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
POST HRONIČNOG BOLESNIKA
Alejkumusselam. Ako ti je takvo stanje ti imaš pravo da koristiš olakšicu bolesnika na osnovu kur'anskog ajeta "A onaj ko je bolestan ili musafir neka naposti isti broj drugih dana" (El-Bekare, 184). A pošto potpadaš u hronične bolesnike nisi dužan napostiti te dane nego za svaki propušteni dan nahrviše
Alejkumusselam.
Ako ti je takvo stanje ti imaš pravo da koristiš olakšicu bolesnika na osnovu kur'anskog ajeta “A onaj ko je bolestan ili musafir neka naposti isti broj drugih dana” (El-Bekare, 184).
A pošto potpadaš u hronične bolesnike nisi dužan napostiti te dane nego za svaki propušteni dan nahraniti jednog siromaha poput starca i starice koji zbog starosti ne mogu napostiti propuštene dane Ramazana.
Na ovo ukazuju riječi Uzvišenog: “A oni koji ga (post Ramazana) teško podnose neka daju fidju u hranjenju jednog siromaha” (El-Bekare, 184).
Rad po ovom ajetu je derogiran za zdrave osobe a njegov propis ostaje da važi za starca, staricu i hroničnog bolesnika.
A što se tiče ulaska na vrata postača u Džennetu, na njih će uči samo postači kao što je došlo u hadisu.
Međutim, postoje druga vrata na koja će uči samo klanjači ili samo oni koji daju sadaku, … kao što je došlo u hadisu mutefekun alejhi, pa nastoj da uđeš na neka druga vrata Dženneta. Mu'minu je dovoljan uspjeh da uđe u Džennet svejedno na koja vrata.
Molim Uzvišenog da sve iskrene mu'mine sastavi sastavi u Svom Džennetu. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeDODIR I POLJUBAC SUPRUGE DOK SE POSTI
Alejkumusselam. Pitanje dodirivanja žene za vrijeme posta se vraća na hadis mutefekun alejhi, tj. bilježe ga Buharija i Muslim u svojim Sahihima, od Aiše, radijallahu anha, koja kaže: "Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi poljubio (svoju ženu) a postio i dodirivao (ženino tijelo) aviše
Alejkumusselam.
Pitanje dodirivanja žene za vrijeme posta se vraća na hadis mutefekun alejhi, tj. bilježe ga Buharija i Muslim u svojim Sahihima, od Aiše, radijallahu anha, koja kaže: “Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi poljubio (svoju ženu) a postio i dodirivao (ženino tijelo) a postio, međutim on je najbolje od vas vladao svojom strašću”, u rivajetu kod Muslima je dodatak da je to radio u Ramazanu. Kažu učenjaci da je značenje ovog hadisa da se postač treba čuvati da poljubi ženu tokom posta i da sebi ne umišlja da je poput Posalnika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je to radio jer je on vladao sobom i bio siguran da ga poljubac ne odvede u pobuđivanje polne strasti ili izlazak sjemena i sličnog a drugi ljudi mimo njega nisu sigurni od tih posljedica pa se trebaju toga čuvati.
Dio učenjaka smatra da je Aiša, radijallahu anha, smatrala poljubac i dodir tokom posta zabranjenim, dokazuju to onim što je došlo u rivajetu kod Nesaija kada je na pitanje dodirivanja postača (svoje) žene odgovorila negativno. Druga skupina smatra da je njen stav bio pokuđenost kao što prenosi hanefijski učenjak Ebu Jusuf u knjzi Es-Sijam u rivajetu od Hamada ibn Seleme da je bila upitana o dodirivanja postača (svoje) žene pa je izrazila pokuđenost. Dok neki učenjaci, poput Kurtubija, smatraju da je to njen idžtihad, tj. samo njeno mišljenje a ne nešto što treba slijediti.
Međutim, vanjština hadisa ukazuje na dozvolu ljubljenja i diranja (svoje) žene od strane postača, jer je osnova da se mu'mini povode i slijede za postupcima Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.
Po pitanju poljubca i dodira žene za vrijeme posta učenjaci imaju pet stavova:
Prvi – da je uopćeno mekruh na čemu su malikije.
Drugi – da je haram i da onaj ko poljubi da je pkvario post. Dokazuju to riječima Uzvišenog: “Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sastajete sa svojim ženama; one su odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća. Allah zna da vam je bilo teško, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sada sastajte sa njima u želji da dobijete ono što vam je Allah već odredio”, misleći na riječi “zato se sada sastajte sa njima”, međutim, u ajetu se misli na polno općenje a ne na dodirivanje kao što je pojašnjeno u vjerodostojnom hadisu.
Treći – da je dozovljeno, a kod nekih zahirija je mustehab.
Četvrti – da je pokuđeno mladiću a dozvoljeno starcu što se prenosi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma. A dokazuju to sa hadisom kojeg bilježi Ebu Davud u kojem je došlo da je Posalnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom čovjeku dozvolio dodirivanje žene tokom posta a u drugoj prilici drugom čovjeku zbaranio, čovjek kojem je dozovolio je bio starac a kojem je zabranio mladić. Međutim, ovaj hadis je slab, takvim ga ocjenjuje Albani, jer u njegovom senedu je ravija Ebu El-Anbes koji je slab.
Peti – da onaj ko može vladati sobom da mu je dozovljeno i poljubiti i dodirivati tijelo (svoje) žene, a onaj ko ne može da mu nije dozovljeno. Ovo je stav Šafije.
Najbliži stav ispravnom, a Allah zna najbolje, je dozvola onima koji vladaju svojim strastima našto ukazuje hadis Aiše, radijallahu anha. Takođe, dokaz dozvole je hadis od Omera, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je se jednog dana odmarao i opustio te poljubio svoju ženu a bio je postač. Onda je otišao do Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, i rekao mu da je uradio krupnu stvar, poljubio je ženu a postio je. Pa ga upita Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: “A šta misliš da si ispirao usta vodom dok postiš?” Odgovorio je: Nema smetnje u tome. Pa mu onda reče Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: “Pa zašto pitaš”. Hadis bilježe Ebu Davud, Ahmed, Hakim, Ibn Huzejme i Bejheki, a Hakim, Zehebi, Albani i Šujab Arnaut ga ocjenjuju vjerodostojnim.
Prema tome, nema smetnje da se ti i tvoja supruga dodirujete i poljubite za vrijeme posta ako ste u stanju da vladate svojim strastima. Međutim, ostaje pitanje da li priliči vjerniku i vjernici da se drže za ruke na putu, pri kupovini i sličnim javnim mjestima. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeHRANA, KOLIČINA I NAČIN KEFARETA POSTA DANA RAMAZANA
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hrana kefareta posta Ono što je nazvano u šerijatskom tekstu hrana prilikom davanja kefareta ono mora biti hrana a ne novac. Kaže Uzvišeni: "Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane" (El-Bekare, 184). Prema tome, kefaret ili otkuviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hrana kefareta posta
Ono što je nazvano u šerijatskom tekstu hrana prilikom davanja kefareta ono mora biti hrana a ne novac. Kaže Uzvišeni: “Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane” (El-Bekare, 184). Prema tome, kefaret ili otkup za post se daje u hrani a ne novcu, a ko da u novcu kefaret mu nije ispravan i dužan je da ponovo da kefaret u hrani. Pod hranom se podrazumijeva uobičajna hrana koja se jede u nekoj sredini a prvenstveno se misli na pšenicu, ječam, grah, rižu i slično. A ako se hrana pravi i kuha za siromaha onda se to odnosi na uobičajnu hranu koja se jede u nekom mjestu.
Količina hrane kefareta posta
Oko količine hrane kefareta posta učenjaci imaju podijeljeno mišljenje, a razlog razilaženja je što to nije precizirano u šerijatskim tekstovima nego se vraća na kefaret za prekršenu zakletvu. Kaže Uzvišeni: “Otkup za prekršenu zakletvu je: da deset siromaha običnom hranom kojom hranite čeljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite” (El-Maide, 89). Jedni učenjaci smatraju da je dovoljno da se za jednog siromaha da jedan mudd (pregršt), drugi dva mudda, tj. pola sa'a (dva pregršta), a treći da ako se daje u pšenici onda se izdvaja jedan mudd a ako se daje u drugim namirnicama onda dva mudda. Zatim su se učenjaci razišli oko toga kolika je težina jednog mudda koji treba da predstavlja pregršt čovjeka srednje veličine šake. Po nekima mudd je 500 grama, po drugima 625 a po trećima 750, shodno količini jednog sa'a (odnosno da li je 2 kg, 2,5 ili 3 kg). Ispravno je, a Allah zna najbolje, da se za jednog siromaha daju dva mudda (dva pregršta) bilo koje hrane (pšenice, riže, graha, ječma, kukuruza ili slično), a da to predstavlja 1 kg i 250 grama. Ovo znači da se za 30 dana Ramazana treba izdvojiti oko 37,5 kg hrane ako se ne pravi i ne kuha hrana. A ako se hrana kuha i pravi ne gleda se na težinu nego je bitno da se za jedan neispošteni dan nahrani jedan siromah dnevno jednim obrokom. Takođe, nema smetnje da se hrana da u brašnu.
Način kefareta posta
Za svaki dan koji se ne posti obaveza je nahraniti jednog siromaha, a hranjenje siromaha se može izvrštit na jedan od dva načina:
Prvi – da se siromasima da hrana u njihovim kućama tako što će se svakom siromahu dati 1 kg i 250 grama na primjer pšenice u zrnu ili brašnu, ili da im se udijeli gotova hrana, tj. jedan obrok za jedan neispošteni dan pri čemu se ne gleda na težinu hrane.
Drugi – da se napravi hrana i pozove onoliko siromašnih za koliko dana treba da se da kefaret, ili kada prođe deset (manje ili više) dana Ramazana da se napravi hrana za deset (manje ili više) siromaha i pozovu na jelo, a zatim sljedećih deset i tako redom. Da je dozvoljeno nahraniti 30 siromaha odjedanput nema razilaženja među učenjacima.
Takođe, ispravno je da se svaki dan hrani jedan siromah pa makar bio jedan te isti. Međutim, oko toga da se odjedanput da hrana u brašnu ili zrnu za trideset dana jednom siromahu učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeNEDOUMICE OKO BROJA REKATA I NAČINA KLANJANJA VITR NAMAZA
Alejkumusselam. Bilježe Buharija (994) i Muslim (736) od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: "Allahov Poslanik je klanjao između jacije i zore 11 rekata predavao bi selam na svaka dva rekata i klanjao bi vitre sa jednim rekatom, ...". Od Ibn Omera i Aiše bilježi Muslim da je Poslanik, sallallahu alviše
Alejkumusselam.
Bilježe Buharija (994) i Muslim (736) od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: “Allahov Poslanik je klanjao između jacije i zore 11 rekata predavao bi selam na svaka dva rekata i klanjao bi vitre sa jednim rekatom, …”.
Od Ibn Omera i Aiše bilježi Muslim da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vitr je jedan rekat na kraju noći”.
Bilježe Nesai, Ibn Madže i Ahmed u vjerodostojnom hadisu od Ummu Seleme, radijallahu anha, da je rekla: “Allahov Poslanik je klanjao vitre sa sedam i pet rekata ne bi ih razdvajao sa selamom niti pričom”.
Bilježe Buharija (1140) i Muslim (730) od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: “Allahov Poslanik je klanjao noću 13 rekata a od toga bi klanjao 5 rekata vitreta koje ne bi razdvajao ničim (selamom) osim na kraju”.
Bilježi Muslim u svom Sahihu (737) od Aiše, radijallahu anha, da bi se Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, probudio, abdestio i klanjao noću 9 rekata u kojima ne bi sjedio osim na 8, zikrio bi hvalio Allaha i dovio, a zatim ustao na deveti i klanjao ga, oslije toga bi klanjao dva rekata , to bi bilo 11 rekata. A kada je ostario klanjao bi vitre sa sedam rekata kao što je prethodno spomenuto ….
Bilježe Nesai i Ahmed od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: “Allahov Poslanik je klanjao vitre tri rekata ne bi ih razdvajao (selamom), ne bi predavao selam na drugom rekatu vitreta”. Ahmed je ovaj hadis ocijenio slabim, dok su ga ostali poput Hakima ocijenili vjerodostojnim.
Bilježe Buharija (1147) i Muslim (1757) od Aiše, radijallahu anha, da Allahov Poslanik nije klanjao noćni namaz ni u Ramazanu niti van njega više od 11 rekata, klanjao bi 4 ne pitaj o njihovoj ljepoti, zatim bi klanjao četiri ne pitaj o njihovoj ljepoti, a zatim bi klanjao tri rekata.
Ne znam da ima hadis da je klanjao 8 a zatim tri vitreta, mislim da je doašao sa ovim riječima.
PREMA TOME, VITRE SE MOŽE KLANJATI 1, 3, 5, 7 i 9 REKATA.
Ako klanja tri on ima dva oblika:
prvi – da klanja dva rekata preda selam pa onda još jedan,
drugi – da klanja svatri bez sjedenja na dva i preda selam nakon trećeg.
Ako klanja 5 rekata mustehab je da ne sjedi na rekatu prije zadnjeg.
Ako klanja 7 ili 9 mustehab je da prije zadnjeg sjedne učini tešehud ali da ne preda selam te onda klanja preostali zadnji rekat.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjePOST ONOG KO PRESPAVA SEHUR I SABAH NAMAZ
Alejkumusselam. Na valjanost tvog posta ne utiče to što nisi ustao na sehur i sabah namaz, ali su sporne tvoje riječi da si "poslije izlazka Sunca donio nijet za post" jer se nijet za post dana Ramazana mora prije zore. Tako se ovo pitanje vraća na poznatu mes'elu: da li je dovoljno zanijetiti jedniviše
Alejkumusselam.
Na valjanost tvog posta ne utiče to što nisi ustao na sehur i sabah namaz, ali su sporne tvoje riječi da si “poslije izlazka Sunca donio nijet za post” jer se nijet za post dana Ramazana mora prije zore.
Tako se ovo pitanje vraća na poznatu mes'elu: da li je dovoljno zanijetiti jednim nijetom na početku Ramazana za sve dane Ramazana ili je obaveza da se za svaki dan Ramazana posebno zanijeti svaku noć prije zore. Učenjaci imaju podijeljeno mišljenje oko toga, jedna supina uslovljava valjanost posta preko dana tima da se zanijeti preko noći. Dokazuju to hadisom koji se prenosi od Hafse, radijallahu anha, da je Posalnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
“Ko ne zanijeti prije zore (u rivajetu: u noći) nema mu posta”. Bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ahmed, vjerodostojnim ocjenjuju Ibn Huzejem, Ibn Hibban i Albani, dok su mnogi muhaddisi osporavaju da su ovo riječi Posalnika, sallallahu alejhi ve sellem, nego da su njene riječi. Međutim, hadis ima mnogo rivajeta koji pojačavaju jedan drugog što ga nesumnjivo čini prihvatljivim.
Dok druga skupina koja smatra da je dovoljno zanijetiti jednom na početku Ramazana dokazuje svoj stav poznatim hadisom mutefekun alejhi (Buharija i Muslim): “Djela se vrednuju prema nijetu, a svakom čovjeku pripada ono što je nanijetio, …”. i jedno i drugo mišljenje imaju osnova.
Uobičajno je da se nijet za post sljedećeg dana donosi poslije jacije pred spavanje tako što osoba odluči (srcem) da će sutradan postiti ili što odluči ustati na sehur, pa ako si zanijetio da postiš naveče ili si imao nijet da ustaneš na sehur, što znači da si nanijetio postiti sutrašnji dan, onda je tvoj post ispravan.
A ako nisi uradio ni jedno ni drugo niti si na početku Ramazana donijeo odluku (nijet) da postiš sve dana Ramazana (ovo je po onom drugom mišljenju), onda je tvoj post neispravan i dužan si te dane napostiti. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjePOST PROFESIONALNOG FUDBALERA
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Post mjeseca Ramazana kao jedan od ruknova (temelja) islama je stroga vjerska dužnost svakog pametnog i punoljetnog muslimana. Kaže Uzvišeni: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili" (El-Bekareviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Post mjeseca Ramazana kao jedan od ruknova (temelja) islama je stroga vjerska dužnost svakog pametnog i punoljetnog muslimana. Kaže Uzvišeni: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili” (El-Bekare, 183). Takođe, u drugom ajetu: “Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede”.
Kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhu: “Islam je izgrađen na pet stvari…postu Ramazana”.
Data je olakšica za pet skupina ljudi da ne poste mjesec Ramazan, s tim da te iste dane moraju ili napostiti dan za dan, ili napostiti i za svaki dan nahraniti siromaha, ili samo nahraniti za svaki dan siromaha. Te skupine ljudi su: putnici, bolesnici, dojilje, trudnice i starci (starice).
Argumenti da je ovim vrstama ljudi data olakšica su ajeti: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane” (El-Bekara, 183-184), “Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti – Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate” (El-Bekare, 185). U ajetu riječi “Onima koji ga jedva podnose” se odnose na dojilje, trudnice i starci (starice).
A ženama u stanju hajza i nifasa je zabranjeno da poste s tim da su dužne da naposte te dane.
Argument za to je hadis mutefekun alejhi od Aiše, radijallahu anha, u kojem ona kaže: “Bilo nam je naređeno da napostimo propuštene dane Ramazana (zbog hajza i nifasa), i nije nam naređeno da naklanjavamo propuštene namaze”.
U izuzetke obaveze posta ne ulaze ni osobe koje rade težak fizički rad, poput onih koji rade u rudnicima, građevini i slično. Nego su i oni obavezni da zaposte svaki dan a kada dođu u stanje da više ne mogu izdržati od gladi i žeđi dozvoljeno im je da pojedu i popiju onoliko koliko je dovoljno do iftara, a zatim da nastave sa postom do iftara. A nakon Ramazana obavezni su napostiti svaki dan u kojem su se omrsili.
Prema tome, treninzi i igranje utakmica nisu olakšica zbog koje je dozvoljeno nepostiti određene dane Ramazana. Dane koje nisi postio zbog teških treninga trebaš napostiti ako nisi znao da ih nisi smio izostaviti, a ako si znao trebaš učiniti prvo tevbu pa ih onda napostiti. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjePOST BOLESNIKA
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Kaže Uzvišeni: "A ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti" (El-Bekare 185). Ovim ajetom je dozvoljeno bolesniku da ne posti dane Ramazana sve dok je u bolesnom stanju, a zatim da naposti taj isti broj dana kada ozdravi. Ovo je prviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Kaže Uzvišeni: “A ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti” (El-Bekare 185).
Ovim ajetom je dozvoljeno bolesniku da ne posti dane Ramazana sve dok je u bolesnom stanju, a zatim da naposti taj isti broj dana kada ozdravi. Ovo je propis onih bolesnika čija je bolest izlječiva. A sama bolest zbog koje se dozvoljava da se zbog nje bolesnik omrsi je ona čije štetne posljedice po tijelo i organizam bi sam post uzrokovao, ili bi povećavao ili bi usporavao ozdravljenje.
To znači da lagani kašalj, glavobolja, zubobolja i slično nisu bolesti zbog kojih se mrse dani Ramazana. Većina učenjaka, a od kojih su i četvorica imama mezheba, su stava da je bolest zbog koje se mrse dani Ramazana teža bolest a ne bilo kakva bolest.
Teška bolest je ona koja se sa postom povećava, ili ona usporava ozdravljenje, ili uzrokuje jaku teškoću, a po nekim učenjacima ovome se pridružuje i opravdan i realan strah da će post uzrokovati bolest. Ovakav opis bolesti zbog koje se dozvoljava mršanje tokom Ramazana navode Ibn Kudame u El-Mugniju (4/403) i Nevevi u El-Medžmu'u (6/261). A stav nekih učenjaka da se pod bolešću misli na bilo koju bolest većina učenjaka odbacuje i smatra pogrešnim anomalnim mišljenjem.
Dok bolesnici čija je bolest hronična, tj. ne očekuje se njeno izlječenje, na njima je da za svaki dan Ramazana nahrane jednog siromaha analogno starcu i starici a nisu dužni napaštati te dane, ovo je mišljenje većine učenjaka.
Dok drugi dio učenjaka smatra da hronični bolesnici ne trebaju niti napostiti propuštene dane niti nahraniti siromaha za svaki propušteni dan, a prvi stav je ispravniji.
Na osnovu toga kako si opisao svoje stanje ti imaš pravo na olakšicu ostavljanja posta danima Ramazana zbog bolesti. A ako ne očekuješ da će ti se stanje nekada popraviti i poboljšati onda si dužan za svaki dan nahraniti jednog siromaha.
Hranjenje se može izvršiti i na kraju Ramazana i to da se sva hrana da jednoj siromašnoj osobi. Takođe, hrana se može dati u brašnu, po većini učenjaka za svaki dan se daje pola sa'a, tj. dva pregršta, a to iznosi oko 37,5 kg brašna za 30 dana.
To što si prošle godine dao pare da se da nekome ko će postiti a te pare su bile dovoljne za mjesec dana posta, tj. za hranu, ovakav postupak nema osnova u Šerijatu te je prema tome to što si uradio ništavno i pogrešno.
Bio si obavezan nahraniti za svaki dan Ramazana jednog siromaha (može to biti jedna te ista osoba), a to znači da nije ispravno davati novac nego hranu (za jedan dan jedan osrednji obrok) i da osoba mora biti siromašni musliman a ne bilo koji musliman. Zato si obavezan za neispoštene dane Ramazana od prošle godine odmah sada nahraniti za svaki dan jednog siromaha. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeTEVBA OSOBE KOJA JE PRAKTIKOVALA VJERU A ZATIM TO NAPUSTILA
Alejkumusselam. Zaista je Allah, subhanehu ve te'ala, svoje robove obasuo mnogim blagodatima, a najveća od tih blagodati je ta da od svojih robova odabere onoga koga On hoće i uputi ga u Islam. To je najbolje što jednog čovjeka može zadesiti u ovom dunjalučkom životu. Pa tako i ti, poštovana sestro,više
Alejkumusselam.
Zaista je Allah, subhanehu ve te'ala, svoje robove obasuo mnogim blagodatima, a najveća od tih blagodati je ta da od svojih robova odabere onoga koga On hoće i uputi ga u Islam. To je najbolje što jednog čovjeka može zadesiti u ovom dunjalučkom životu.
Pa tako i ti, poštovana sestro, treba da znaš da je uputa, tj. držanje za Allahovo uže, pridržavanjem onoga što je On naredio i ostavljanjem onoga što je On zabranio, najveća blagodat i nešto najljepše što ti se može desiti u životu.
Sa druge strane šejtan, koji zna da je njegova završnica u Džehenemu, želi da sa sobom povuče što je više moguće Allahovih robova uljepšavajući im ono što im je Allah, subhanehu ve te'ala, zabranio i poružnjavajući im ono što im je naredio. Ono što mu je najteže je kada vidi da se Allahov rob hoće iskreno pokajati i vratiti svome Gospodaru ostavljajući grijehe koje je prije radio i okrećući se činjenju dobrih djela. Pa stoga radi sve da bi tog roba odvratio od toga. Tako mu ponekad prilazi sa strane da je on već previše zapao u grijehe i da mu nema povratka, ili umanjujući mu težinu tih grijeha time da mnogi ljudi rade i gore stvari, ulijeva mu lažnu nadu u Allahu milost i da će on sve oprostiti i tako dalje.
Ono što ti treba sada da uradiš je da se odmah i bez oklijevanja pokaješ za grijehe koje si radila i da ih prestaneš činiti. Da bi tvoje pokajanje (tevba) bilo ispravno mora da ispuni nekoliko šartova a to je: : 1- Da smjesta prestaneš raditi te grijehe,
2- Da se iskreno kaješ zbog toga što si radila,
3- Da čvrsto odlučiš da se nikad više ne vratiš na takva djela.
Ako jedan od ova tri šarta ne ispuniš tevba ti neće biti ispravna.
Nakon toga treba da praktikuješ ono što ti je islamom naređeno od namaza, posta, zekata, ostavljanje harama, alkohola, kamate, zinaluka, tj. treba da uskladiš svoj svakodnevni život sa onim što nam je naš Gospodar objavio u Svojoj knjizi Kur'anu, i što nam je objasnio Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Tvoj osjećaj da je sada za tebe beskorisno da se vratiš vjeri i činjenju dobrih djela jer si radila stvari koje su zabranjeno nije ništa drugo nego šejtanska vesvesa (došaptavanje) kojim želi da te odvrati od Allahove jedine ispravne vjere sa kojom ćeš zaraditi, inšaallah, Džennet i sačuvati se Džehenema. Allah, subhanehu ve te'ala, je u Svojoj Knjizi svojim robovima obećao da će im oprostiti grijehe pa kaže: “Reci: “O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv” (Ez-Zummer, 53), isto tako kaže: “Allah, sigurno, neće oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim, a oprostiće kome hoće ono što je manje od toga” (En-Nisa, 116) i još su mnogi ajeti u kojima se spominje Allahova milost i oprost za one koji se pokaju za ono što su radili.
Isto tako veliki je broj hadisa u kojima se spominje da Allah prašta grijehe, da su vrata tevbe (pokajanja) otvorena sve dok Sunce ne izađe sa Zapada ili dok duše ne dođe do grkljana (tj. dok ne umre), da se Allah obraduje tevbi svoga roba kao što se obraduje onaj koji izgubi svoju jahalicu na kojoj su sve njegove stvari u pustinji kada mu se ona vrati i slično.
Zato požuri sa tevbom, ne obraćaj pažnju na šejtanske vesvese kojim želi da te odvrati od Allahove vjere i iskoristi blagodati mjeseca Ramazana jer Allah u njemu prašta grijehe više nego u ostalim mjesecima, u njemu su šejtani vezani u lance, vrata Džehenema su zatvorena a vrata Dženneta otvorena, u njemu se nagrada za dobra djela udvostručava, a sve ovo je spomenuto u hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Moraš da se boriš, da ustraješ i da odlučno pristupiš praktikovanju vjere i da ne obraćaš pažnju na one koji te žele odvratiti od nje i da im se ne predaješ. Jer zaista je Islam jedina ispravna vjere i jedini ispravan put koji čovjeka vodi do uspjeha i na Dunjaluku i na Ahiretu.
Molim Allaha Uzvišenog da te u ovom blagoslovljenom mjesecu Ramazanu obaspe svojom milošću tako da te uputi na pravi put i da ti olakša pridržavanje vjere i ostavljanje onoga što je On, subhanehu, zabranio. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeDA LI KVARI POST RIJEČI DJEVOJCI “VOLIM TE” I “POŽELIO SAM TE”
Alejkumusselam. Post kvare sljedeće stvari: jelo, piće, spolni odnos, izlazak sjemena u budnom stanju (svejedno bilo to pri dodirivanju tijela žene, ljubljenju ili samozadovoljavanjem i slično), primanje hranjivih injekcija (poput infuzije) i nastupanje hajza i nifasa kod žene. Sve drugo mimo spomenviše
Alejkumusselam.
Post kvare sljedeće stvari: jelo, piće, spolni odnos, izlazak sjemena u budnom stanju (svejedno bilo to pri dodirivanju tijela žene, ljubljenju ili samozadovoljavanjem i slično), primanje hranjivih injekcija (poput infuzije) i nastupanje hajza i nifasa kod žene.
Sve drugo mimo spomenutog ne kvari post. Od stvari koje ne kvare post su: stavljanje kapi u oko, uho ili nos, povraćanje, vađenje krvi, činjenje hidžame, izlazak krvi iz nosa, krvarenje, vađenje zuba, izlazak mezja ili vedja, korištenje paste za zube, primanje nehranjive injekcije i slično.
Prema tome, kazati djevojki da je voliš i da si je poželio ne kvari post. Međutim, samo ašikovanje sa tom djevojkom, koje je po Šerijatu haram, je pitanje o kojem ne pitaš a trebao bi znati detaljan stav islama o tome. Pa te savjetujem da se vratiš na nekoliko odgovora o zabavljanju i ašikovanju. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjePOST DRUGOG DANA BAJRAMA
Od dana koje je zabranjeno postiti je i prvi dan ramazanskog Bajrama. Pod ovom zabranom se misli samo na prvi dan a ne drugi i treći. Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ebu Se'ida El-Hudrija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se poste dvaviše
Od dana koje je zabranjeno postiti je i prvi dan ramazanskog Bajrama. Pod ovom zabranom se misli samo na prvi dan a ne drugi i treći.
Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ebu Se'ida El-Hudrija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se poste dva dana: ramazanski Bajram i kurbanski Bajram.
Prema tome, hadis jasno naglašava da je zabranjeno postiti dva dana pa onda u nastavku se navode ta dva dana: ramazanski Bajram i kurbanski Bajram, da je se mislilo na drugi i treći dan Bajrama onda bi u hadisu trebalo doći “dane Bajrama”, a ne dva dana.
Prema tome, nema nikakve smetnje da postiš drugi dan Bajrama. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manje