Ti povezujes dvije razlicite tematske cjeline i zelis odgovor koji ne moze biti sklopljen u nekoliko recenica. Mezhebi nisu nastali kao uzrok razlicitog nacina klanjanja pojedinih ashaba niti samoga Poslanika a.s. Mezhebi nisu postojali u vrijeme Muhammeda a.s., niti casnih generacija nakon njegove smrti. Ako bas smatras bitnim pitanje mezheba, odgovori mi onda kojeg je mezheba bio nas Poslanik Muhammed a.s.! Dostavljeno ti je pojasnjenje glede namaza, koje je za tvoj nivo znanja o vjeri sasvim dovoljan, u kojem su svi hadisi i predaje vjerodostojne, a ti zelis nesto dodatno, kao da time nisi zadovoljan.

Nemoj me pogresno razumjeti, ali onoga trena kada postanes mudztehid inshaAllah, tada mozda dodjes do jacih predaja koje nisu uvrstene u Sahihe imama Buharije i Muslima, ali do tada slijedi ono sto je preneseno i zabiljezeno.

Ljudi se glede slijedjenja mezheba, dijele na 3 kategorije:

A// Ucenjake ili mudztehide, kojima je obaveza samostalno izucavanje propisa, hadiskih tekstova uz pomoc metodologije koja je po njima najprihvatljivija i zauzimanjem stave bez pristrasnosti i osvrtanja na drugo misljenje.

U prilog tvrdnji da je mudztehid obavezan slijediti argument, makar se razisao sa imamom mezheba, idu i mnogobrojni slucajevi odstupanja ucenika velikih imama, nakon sto su dosli u posjed argumenata, koji su njihovim imamima bili nedostupni. Primjer su Muhammed ibn El Hasan, Ebu Jusuf, Muzeni, Ibnul Munzir, Ebu Sevr, Kadi Ijjad, Ibn Kudame, Ibn Tejmijje…

B// //Sticatelji znanja// Kaze Muhammed ibn Salih el Usejmin za njih: Njima je Allah podario znanje, ali nisu na stepenu ucenjaka. Dozvoljeno im je da se drze opcih i neogranicenih ajeta i hadisa te postupaju po znanju koje im je dostupno.

C// Obicni ljudi—u tu kategoriju spadaju svi ostali muslimani, koji se ne mogu svrstati u ucenjake, niti u sticatelje islamskog znanja, bez obzira na polozaj kojeg zauzimaju u drustvu, stepen obrazovanja, sposobnosti, inteligencije… Rekao je Ibn Abdulberr: Ucenjaci su saglasni da je obaveza neukome covjeku da pita ucene, jer je Uzviseni objavio: Pitajte ucene ako ne znate.

Sejh Muhammed Salih el-Usejmin kaze: Zadaca obicnog covjeka je da pita ucenjake. Neki kazu da to treba biti osoba najucenija u mjestu boravka, dok drugi smatraju da onaj ko je najuceniji opcenito, ne mora znaciti da po odredjenom pitanju ima cjelokupno znanje.

Najbolje je da dadnes prednost onome kome znanje, poboznost i pridrzavanje za vjeru, pomazu da u svojim stavovima i misljenjima ocituje i iskaze istinu.

Prof. Jasmin Djanan

preuzeto sa http://www.n-um.com

Ve alejkisSelam,

Većina islamskih učenjaka, a medju njima i četverica imama (Ebu Hanife, Malik, Ahmed i Šafija) smatraju da ženi koja ima hajz nije dozvoljen boravak u džamiji. Kao dokaz za mišljenje uzimaju hadis koji bilježe Buharija (974) i Muslim (890) od Ummi ‘Atije koja je rekla: ”Naredio nam je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da izvedemo mlade djevojke na bajramsku musallu iz njihovih odaja, a naredio je ženama u hajzu da se odmaknu od bajramske musalle.”

U ovom hadisu vidimo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio ženama koje imaju mjesečnicu, tj. hajz, da prisustvuju na musalli te im naredio da se udalje od nje, jer musalla ima propis mesdžida, što ukazuje da je takvoj ženi zabranjen boravak u mesdžidu.

Kao dokaze sa svoju tvrdnju navodili su i druge hadise koji su slabi – daif, poput onoga u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Nije dozvoljeno ući u džamiju ženi koja ima hajz i čovjeku koji je džunub.” Ovaj hadis bilježi imam Ebu Davud, a šejh Albani ocijenio ga je slabim – daif.

Stalnoj komisiji za fetve u Saudijskoj Arabiji postavljeno je sljedeće pitanje:

Kakav je šerijatski propis za ženu koja u vremenu hajza ulazi u mesdžid kako bi slušala hutbu? Njihov odgovor je glasio: ”Ženi koja ima hajz ili nifas nije dozvoljeno da boravi u mesdžidu, s tim da joj je dozvoljeno da samo proðe kroz mesdžid ukoliko se za to ukaže potreba i bude sigurna da neće doći do prljanja mesdžida. Kaže Uzvišeni: ”…i kada ste džunubi – osim ako ste putnici – sve dok se ne okupate. (An-Nisa, 43.) Žena koja ima hajz je poput čovjeka koji je džunub.” (Fetve Stalne komisije: 10 tom, str. 143)

Upitan je šejh Usejmin, r.h.: Da li je dozvoljeno ženi koja ima hajz da prisustvuje predavanjima u džamiji, pa je odgovorio: ”Ženi koja ima hajz nije dozvoljeno da boravi u džamiji. Dozvoljeno joj je da proðe kroz džamiju pod uvjetom da je sigurna da krv koja izlazi iz nje neće uprljati džamiju. Dozvoljeno joj da sjedi pored vrata ili u blizini džamije ako do nje dopire glas predavača sa razglasa. Nije joj dozvoljeno da uðe u džamiju radi slušanja predavanja ili učenja Kur’ana dok je u hajzu. U prilog ovome idu riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na Oprosnom hadždžu, kada je saznao da je Safija (njegova supruga) dobila hajz, pa je rekao: ”A zar će nas zadržati”, tj. spriječiti naš planirani izlazak iz Mekke. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pomislio je da ona nije obavila tavaful-ifade i da će morati čekati da joj prestane hajz pa da opet može ući u Harem i obaviti obavezni tavaful-ifade oko Kabe. Prisutni rekoše: ”Ona je već obavila tavaful-ifadu.” Ovaj hadis ukazuje na to da ženi nije dozvoljeno ući u džamiju pa makar željela činiti ibadet. U vjerodostojnim predajama stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio ženama da izaðu na bajramsku musallu radi zikra i namaza, a s druge strane naredio je ženama u hajzu da se udalje od te iste musalle.(Šejh Usejmin, Fetava tahare, str. 273.)

Govoreći o ovom pitanju, šejh Bin Baz je rekao: ”Nema smetnje da žene koje imaju hajz i nifas borave blizu džamije i tako slušaju predavanje, ali im nije dozvoljeno da uðu u džamiju.” (Fetve šejha Bin Baza, 10 tom, str. 220.)
Kaže šejh Muhammed el-Muhtar eš-Šenkiti: ”Ženi koja ima hajz nije dozvoljeno da boravi u mesdžidu. Dokaz za to je hadis u kojem je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dok je bio u džamiji, rekao Aiši, r.a.: ”Dodaj mi tu posteljinu”, a ona mu odgovori: ”Ja imam hajz.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ”Tvoj hajz nije u tvojoj ruci.” Ovaj hadis nam ukazuje na to da je ženi zabranjen ulazak u džamiju dok ima hajz, jer je Aiša, r.a., kada joj je rečeno: ”Dodaj mi tu posteljinu”, odgovorila: ”Ja imam hajz.” Sustegla se od izvršenja naredbe pravdajući to time da ima hajz (i da ne može ući u mesdžid). Ovo je bilo općeprihvaćeno mišljenje za vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer Aiša, r.a., neće sama od sebe izmišljati šerijatske propise.” (šerh Zadul-mustekna)

A Allah, dž.š., najbolje zna!

Šejhul-islam Ibn et-Tejmijje zastupao je mišljenje da je dozvoljeno ženi u hajzu da uči Kur´an, ako se boji da će zaboraviti nešto od onoga što je znala napamet i da nije ispravno zabranjivati ženi u hajzu učenje analogno zabrani džunupa, jer džunupluk je nešto čega se čovjek može riješiti kada on hoće dok to nije slučaj sa hajzom?!

Nema smetnji da žena u hajzu i nifasu na hadžu čita (i uči) dove, kao i da uči Kur’an, u skladu sa ispravnijim mišljenjem učenjaka. To je zato što ne postoji jasan i vjerodostojan tekst kojim se zabranjuje ženi u hajzu i nifasu da uči Kur’an. Takav tekst postoji samo u vezi s osobom koja je džunup, a to je hadis koji prenosi Alija, Allah njime bio zadovoljan i učinio ga zadovoljnim. O ženi u hajzu i nifasu postoji hadis koji prenosi Ibn-Omer, a glasi: ”Žena u hajzu, kao i osoba koja je džunup ne mogu učiti ništa iz Kur’ana.” Ovaj je hadis, međutim, slab (daif), jer se prenosi putem Ismaila ibn Ajjaša, a on ga prenosi od Hidžazlija, a u slučaju kada on prenosi od njih, on se smatra slabim prenosiocem. Žena će u hajzu i nifasu, dakle, učiti Kur’an, ali napamet i bez doticanja Mushafa. Džunupu nije dozvoljeno učiti Kur’an, ni napamet, a niti dotičući Mushaf, sve dok se ne okupa.

Razlika između ova dva slučaja jeste to što je vremenski period u kojem je osoba u stanju džunupluka kraći. Takva osoba se može okupati odmah nakon spolnog snošaja, vremenski period takvog stanja je kratak i od njega zavisi kada će se okupati. U nemogućnosti da dođe do vode, uzet će tejemum, te će klanjati i učiti Kur’an. Za razliku od ove osobe, žena u hajzu i nifasu ne utiče na svoju čistoću, nego to zavisi od Uzvišenog Allaha. Hajz i nifas traju danima i zato je u tim danima dozvoljeno učiti Kur’an kako joj ne bi prošao fadilet učenja Kur’ana kao i učenja šerijatskih propisa iz Allahove Knjige. Ako žena u ovom stanju može učiti nešto iz Kur’ana, onda je preče da može učiti dove u kojima ima ajeta, hadisa i sl.

To je ispravnije mišljenje koje zastupaju dva tabora učenjaka, Allah im se smilovao.

Šejh Ibn-Baz

Fetve o ženskim pitanjima-sakupio Muhammed el-Musnid 34 str.

Odgovor pripremio prof. Jasmin Djanan

preuzeto sa http://www.n-um.com