Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Šta je to idradž u hadisu?
„Idradž“ je umetanje svoga govora u tekst hadisa od strane nekoga od prenosilaca toga hadisa, a da to ne pojasne, niti istaknu. „Idradž“ može biti i u senedu hadisa kao i u njegovom tekstu, mada mnogo češće biva u tekstu nego u senedu. „Idradž“ može biti na početku, u sredini i na kraju hadisa. 1- Pviše
„Idradž“ je umetanje svoga govora u tekst hadisa od strane nekoga od prenosilaca toga hadisa, a da to ne pojasne, niti istaknu. „Idradž“ može biti i u senedu hadisa kao i u njegovom tekstu, mada mnogo češće biva u tekstu nego u senedu. „Idradž“ može biti na početku, u sredini i na kraju hadisa.
1- Primjer za “idradž” na početku hadisa su Ebu Hurejrine, r. a., riječi: „Lijepo i temeljito uzimajte abdest. Teško petama od vatre džehennemske!“ Prema tome, početak hadisa: „Lijepo uzimajte abdest“, su Ebu Hurejrine riječi, a ostatak hadisa su riječi Allahovoga Poslanika, ﷺ.
2- Primjer za “idradž” u sredini hadisa su Zuhrijeve, r. a., riječi koje su umetnute u hadis koji govori o početku objave Kur’ana: „Allahov Poslanik, ﷺ., je izbjegavao idolopoklonstvo i iz pobožnosti se osamljivao (povlačio) u pećinu Hira, a to osamljivanje i izbjegavanje idolopoklonstva je pobožnost.“
3- Primjer za “idradž” na kraju hadisa je hadis koji prenosi Ebu Hurejre, r.a., a na čijem kraju je rekao: „Pa ko od vas može produžiti svoje lice, neka to učini.“ Ovo su riječi Ebu Hurejre, r. a. A ovo ionako nije tačno a spekta šerijatskog propisa, jer upućuje na to da čovjek, navodno, može produžiti svoje lice, što je, naravno, nemoguće. Lice je prirodno određeno čovjeku, i ono je od uha do uha širinom, i od vrha čela do dna brade visinom, tj. dužinom. Ebu Hurejre, r.a., je ovo rekao od sebe, kao što je to objasnio Ibn Kajjim el-Dževzijje, r. a., kada je rekao:
Ebu Hurejre je to rekao od sebe,
to jasno prepoznaju oni koji su upućeni u hadis,
jer ljudi ne mogu produžiti svoja lica,
a to je ionako jasno svakome.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta znači kada je hadis hasen sahih?
1- Ako neki hadis ima dva seneda (lanca prenosilaca preko kojih je do nas dospio), onda termin hasen-sahih znači da je jedan sened hasen, a drugih sahih, a termin hasen-sahih ukazuje na činjenicu da postoje dva seneda kojima je hadis prenesen od kojih je jedan hasen, a drugi sahih. 2- Ako je hadis pviše
1- Ako neki hadis ima dva seneda (lanca prenosilaca preko kojih je do nas dospio), onda termin hasen-sahih znači da je jedan sened hasen, a drugih sahih, a termin hasen-sahih ukazuje na činjenicu da postoje dva seneda kojima je hadis prenesen od kojih je jedan hasen, a drugi sahih.
2- Ako je hadis prenesen samo jednim senedom, onda termin hasen-sahih znači dilemu da li je taj hadis dosegao rang sahih (vjerodostojnoga) hadisa ili je ostao na rangu hasen hadisa (niži rang vjerodostojnosti).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKakva je razlika između hadisa, habera i esera?
Hadis je sve ono što se pripisuje Allahovom Poslaniku, ﷺ., bilo da je to nešto što je on rekao, uradio, dozvolio, ili opisao. Haber je ono što se pripisuje Allahovom Poslaniku, ﷺ., ili nekome drugome. Eser je ono što se ne pripisuje Poslaniku, ﷺ., nego njegovim ashabima, r. a., ili nekome ko je došaviše
Hadis je sve ono što se pripisuje Allahovom Poslaniku, ﷺ., bilo da je to nešto što je on rekao, uradio, dozvolio, ili opisao.
Haber je ono što se pripisuje Allahovom Poslaniku, ﷺ., ili nekome drugome.
Eser je ono što se ne pripisuje Poslaniku, ﷺ., nego njegovim ashabima, r. a., ili nekome ko je došao poslije njih, osim ukoliko se specijalno ne naglasi, kao recimo kad se kaže: „Prenosi se u eseru od Allahova Poslanika, ﷺ., …“. U tom slučaju će se pod eserom podrazumijevati to što je pripisano Allahovom Poslaniku, ﷺ.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKakva je razlika između uslova koji je postavio Buhari i onoga koji je postavio Muslim da bi hadis bio vjerodostojan?
Buharijev uslov da bi hadis bio vjerodostojan je da se ustanovi (potvrdi) da su se onaj koji prenosi hadis i onaj od koga on prenosi međusobno sreli. Muslimov uslov da bi hadis bio vjerodostojan je da su njih dvojica živjeli u isto vrijeme, i nije obavezno da se ustanovi njihov međusobni susret. Buhviše
Buharijev uslov da bi hadis bio vjerodostojan je da se ustanovi (potvrdi) da su se onaj koji prenosi hadis i onaj od koga on prenosi međusobno sreli.
Muslimov uslov da bi hadis bio vjerodostojan je da su njih dvojica živjeli u isto vrijeme, i nije obavezno da se ustanovi njihov međusobni susret.
Buharijev uslov je strožiji i rigorozniji, i zbog toga učenjaci kažu da je Buharijev Sahih vjerodostojniji i jači od Muslimovog Sahiha.
Neki ljudi o Buhariji i Muslimu raspravljaše,
Preda mnom, pitajući koji od dvojice je prvi,
Buharija, rekoh im, po vjerodostojnosti prednjači,
Ali je Muslim po ljepoti izraza ( rasporeda) bolji.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKoje vrste hadisa postoje?
Za hadis će se reći da je kudsi kada sened (lanac prenosilaca) doseže do Allaha, dž. š. Za takav hadis se kaže da je kudsi (sveti) zbog Allahove, dž. š., svetosti i dobrote. Merfu’ hadis je onaj hadis čiji sened doseže do Allahova Poslanika, ﷺ. Meukuf hadis je onaj hadis čiji sened doseže do nekogaviše
Za hadis će se reći da je kudsi kada sened (lanac prenosilaca) doseže do Allaha, dž. š. Za takav hadis se kaže da je kudsi (sveti) zbog Allahove, dž. š., svetosti i dobrote.
Merfu’ hadis je onaj hadis čiji sened doseže do Allahova Poslanika, ﷺ.
Meukuf hadis je onaj hadis čiji sened doseže do nekoga od ashaba, r. a.
Maktu’ hadis je onaj hadis čiji sened doseže do nekoga od tabiina, r. a., ili do nekoga iz kasnijih generacija.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeU kojim stanjima se može naći čovjek kada ga zadesi nesreća?
Kada čovjeka zadesi neka nesreća, može se naći u jednom od sljedeća četiri stanja: 1- Panika, strah i nestrpljivost: to je zabranjeno (haram). 2- Strpljivost (sabur): to je obaveza svakoga čovjeka u ovakvim situacijama. 3- Zadovoljstvo Allahovom odredbom (i Njegovom kozmološkom voljom): to je poželjviše
Kada čovjeka zadesi neka nesreća, može se naći u jednom od sljedeća četiri stanja:
1- Panika, strah i nestrpljivost: to je zabranjeno (haram).
2- Strpljivost (sabur): to je obaveza svakoga čovjeka u ovakvim situacijama.
3- Zadovoljstvo Allahovom odredbom (i Njegovom kozmološkom voljom): to je poželjno i preporučljivo (mustehab).
4- Zahvalnost Allahu, dž. š., na Njegovoj odredbi: a to je najvrednije i najdostojnije stanje pravoga vjernika.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeDa li postoji veća i manja laž? Ili je svaka laž jednaka?
Da, naravno da postoji veća i manja laž. Neke laži se ubrajaju u kebair (velike grijehe), kao što je laž na Allahova Poslanika, ﷺ., (laž da je on rekao nešto što, zapravo, uopće nije rekao). Neke laži su, pak, manje opasne, kao naprimjer da kažete da je došao taj i taj, a on, zapravo, nije došao. Izviše
Da, naravno da postoji veća i manja laž. Neke laži se ubrajaju u kebair (velike grijehe), kao što je laž na Allahova Poslanika, ﷺ., (laž da je on rekao nešto što, zapravo, uopće nije rekao). Neke laži su, pak, manje opasne, kao naprimjer da kažete da je došao taj i taj, a on, zapravo, nije došao.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjePropisi koje je potrebno poznavati o postu žene koja ima hajz?
Zabranjeno je ženi da posti za vrijeme hajza obavezni i dobrovoljni post i on joj ne bi bio ispravan ukoliko bi postila. Međutim, ona je dužna napostiti obavezni post, na osnovu riječi Aiše, r.a.: “Dobivale smo hajz, pa nam je naređivano napaštanje posta, a nije nam naređivano naklanjavanje namaza.”više
Zabranjeno je ženi da posti za vrijeme hajza obavezni i dobrovoljni post i on joj ne bi bio ispravan ukoliko bi postila. Međutim, ona je dužna napostiti obavezni post, na osnovu riječi Aiše, r.a.: “Dobivale smo hajz, pa nam je naređivano napaštanje posta, a nije nam naređivano naklanjavanje namaza.” (Muttefekun alejhi)
Ako žena u momentu dok posti dobije hajz, post joj je pokvaren, pa makar hajz dobila na trenutak prije akšama. Ona je dužna napostiti taj dan ako se radilo o obaveznom postu.
Ako žena osjeti dolazak hajza prije akšama, ali ga ne dobije do poslije akšama, post joj je potpun i nije pokvaren. To je ispravniji stav, jer krv u unutrašnjosti stomaka nema nikakvog šerijatskog tretmana (značaja), te zato što je Allahov Poslanik, ﷺ, kada je bio upitan da li se treba okupati žena koja vidi u snu ono što vidi u snu muškarac, rekao: “Da, ako vidi tekućinu.” Tako je Allahov Poslanik, ﷺ, propis učinio ovisnim o viđenju sperme ili tekućine kod žene, a ne o pomjeranju toga u utrobi čovjeka. Takav je slučaj i sa hajzom. Njegovi propisi važe tek pošto krv izađe iz rodnice, a ne dok je krv još u utrobi.
Ako svane zora, a žena bude u hajzu, nije joj ispravan post tog dana, pa makar se očistila od hajza jedan trenutak nakon svitanja zore.
A ako joj prestane hajz prije zore, pa je postila taj dan, post joj je ispravan, pa makar se i ne okupala do izlaska zore. Takav je slučaj i osobe koja je džunup. Ako zanijeti da posti, a džunup je, i okupa se nakon izlaska zore, post joj je ispravan, na osnovu izreke Aiše, r.a., koja kaže: “Allahovog Poslanika, ﷺ, tokom ramazana zaticala je zora, a bio bi džunup zbog spolnog odnosa, a ne zbog snoviđenja, zatim bi postio.” (Muttefekun alejhi)
Muhammed ibn Salih el-Usejmin
Vidi manjePropisi koje je potrebno poznavati o tavafu žene koja ima hajz?
Zabranjeno je ženi tavafiti oko Kabe, bio taj tavaf obavezan ili dobrovoljan, i ne bi joj bio ispravan ako bi ga učinila u vrijeme hajza, na osnovu riječi Allahovog Poslanika, ﷺ, upućenih Aiši, r.a., kada je dobila hajz: “Radi što rade hadžije, osim tavafa oko Allahove kuće, dok se ne očistiš.” Štoviše
Zabranjeno je ženi tavafiti oko Kabe, bio taj tavaf obavezan ili dobrovoljan, i ne bi joj bio ispravan ako bi ga učinila u vrijeme hajza, na osnovu riječi Allahovog Poslanika, ﷺ, upućenih Aiši, r.a., kada je dobila hajz: “Radi što rade hadžije, osim tavafa oko Allahove kuće, dok se ne očistiš.”
Što se tiče ostalih radnji i drugih obreda hadždža i umre, kao što je s’aj između Saffe i Merve, boravak na Arefatu, na Muzdelifi i Mini, bacanje kamenčića i drugo, nisu joj zabranjeni (haram). Ne smeta ako žena obavi tavaf dok je čista, a zatim dobije hajz odmah nakon što je obavila tavaf ili u toku obavljanja s’aja.
Oprosni tavaf: Ako žena upotpuni obrede hadža i umre, a zatim dobije hajz prije odlaska iz Mekke i hajz joj se nastavi sve do odlaska, ona će otići (iz Mekke) bez obavljenog tavafa, na osnovu izreke Ibn- ’Abbasa, r.a., koji je rekao: “Naređeno je ljudima da njihov zadnji susret sa Kabom bude oprosni tawaf, osim što data olakšica ženama u hajzu.” (Muttefekun alejhi)
Ženi u hajzu nije mustehab da prilikom napuštanja Mekke dođe do vrata Harema i da uči dovu, jer se to ne navodi od Allahovog Poslanika , a ibadeti se temelje na onome što se od njega navodi. Ono što se navodi od Allahovog Poslanika, ﷺ, ukazuje na suprotno. Naime, pošto mu je rečeno da je Safija dobila hajz nakon obavljenog tavaful-ifade, rekao je: “Neka ide.” (Muttefekun alejhi) On nije naredio dolazak do vrata Harema, a daje to naređeno, bilo bi i obznanjeno.
Muhammed ibn Salih el-Usejmin
Vidi manjePropisi koje je potrebno poznavati o razvodu braka žene koja ima hajz?
Zabranjeno je mužu pustiti ženu koja je u hajzu, na osnovu riječi Uzvišenog : „O Vjerovjesniče, ako puštate žene, puštajte ih u vrijeme kada su čiste.“ (Et-Talak, 4.) To znači, u stanju u kojem mogu stupiti u određeno vrijeme postrazvodnog čekanja. Znači da je muž pusti trudnu ili čistu od hajza, alviše
Zabranjeno je mužu pustiti ženu koja je u hajzu, na osnovu riječi Uzvišenog : „O Vjerovjesniče, ako puštate žene, puštajte ih u vrijeme kada su čiste.“ (Et-Talak, 4.)
To znači, u stanju u kojem mogu stupiti u određeno vrijeme postrazvodnog čekanja. Znači da je muž pusti trudnu ili čistu od hajza, ali prije odnosa s njom. To je zato što, ako se žena pusti u stanju hajza, ona ne stupa u taj period s obzirom da se hajz u kojem je puštena ne računa u period čekanja-iddet.
A ako je pusti čistu, ali nakon odnosa s njom, tada neće biti poznat period kojeg će čekati, budući da on ne zna da li je ona ostala nakon tog odnosa trudna, pa da se broji čekanje na osnovu trudnoće, ili nije ostala trudna, pa da broji period čekanja na osnovu hajza. Kada nije sigurno o kojoj vrsti čekanja je riječ, njemu je haram pustiti je dok to ne bude poznato.
Razvod je u stanju hajza zabranjen (haram), na osnovu prethodno navedenog ajeta, a i na osnovu onoga što se od Ibn-Omera, r.a., navodi u oba Sahiha, a i u drugim hadiskim zbirkama. Naime, on je pustio ženu za vrijeme hajza, pa je Omer, r.a., obavijestio Allahovog Poslanika, ﷺ, o tome, te se on zbog toga naljutio i rekao: ‘‘Naredi mu da je vrati i zadrži dok se ona ne očisti, a zatim dobije hajz, pa se opet očisti. Zatim, ako hoće, neka je zadrži, a ako hoće, neka je pusti, ali prije nego ima odnos s njom. Ovim počinje vrijeme čekanja (iddet) i Allah naređuje da se tako puštaju žene.”
Čovjek koji pusti ženu koja je u hajzu griješan je i on je dužan pokajati se Allahu ﷺ, i vratiti ženu pod svoju zaštitu kako bi je pustio prihvatljivim šerijatskim razvodom koji je naredio Allah i Njegov Poslanik ﷺ. Nakon što ju je vratio, on će sačekati da se žena očisti od hajza u kojem ju je pustio, zatim će nakon što žena dobije hajz drugi put i očisti se od njega, zadržati je, ako hoće, ili pustiti je, ako hoće, ali prije nego što bi imao spolni odnos s njom.
Zabrana razvoda u vrijeme hajza izuzima se u tri slučaja:
Ako žena bude puštena prije nego se muž osamio s njom ili imao odnos s njom, tada ne smeta da je pusti u stanju hajza i ona ne treba čekati kako bi se ponovo udala. Taj razvod nije u suprotnosti sa riječima Uzvišenog: „Puštajte ih u vrijeme kada su čiste“; ako dobije hajz, a bude trudna, čemu smo prethodno objasnili uzrok; ne smeta pustiti ženu koja je u hajzu ako taj razvod bude uz nadoknadu, naprimjer da između supružnika bude spor i loš međuljudski odnos. Tada je dopušteno mužu da uzme nadoknadu da bi pustio ženu, pa i ako ona bude u hajzu, na osnovu kazivanja Ibn- ’Abbasa, r.a., da je žena Sabita ibn Kajsa došla Allahovom Poslanik, ﷺ, i rekla: “AllahovPoslaniče, ja nemam zamjerki na njegovo ponašanje niti vjeru, međutim, ja u islamu ne volim nijekanje dobročinstva svome mužu.” Allahov Poslanik, ﷺ, upitao je: ’Da li ćeš mu vratiti njegovu bašču’? Rekla je: ’Da.’ Tada je njemu Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: ’Primi bašču, a nju definitivno pusti.’” (El-Buhari) .
Allahov Poslanik, ﷺ, nije pitao da li je žena u hajzu ili ne. Zbog toga što je ovaj razvod ženino otkupljenje on je i dopušten u bilo kojoj situaciji, ako postoji potreba za njim.
Obrazlažući dopuštenost raskida braka u stanju kada je žena u hajzu, autor djela El-Mugni kaže: “S obzirom da je zabrana puštanja žene dok ima hajz ustanovljena zbog nanošenja ženi štete koja se ogleda u dužem iddetu, a raskid bračne veze jeste zbog uklanjanja štete koja se ogleda u lošem odnosu i suživotu sa onim koga žena ne voli, što je gore od dužeg postrazvodnog čekanja-iddeta, dopušteno je uklanjanje veće štete manjom. Zbog toga, Vjerovjesnik ﷺ, ženu koja je tražila raskid bračne veze, nije uopće pitao o njenom stanju.”
Što se tiče samog akta sklapanja braka sa ženom koja je u hajzu, to ne smeta zato što je osnova dopuštenost (toga) i nema dokaza da je to zabranjeno.
Međutim, treba sagledati ulazak muža kod žene koja je u hajzu. Pa, ako bude siguran da neće s njoni imati odnos, ne smeta. U suprotnom neće ulaziti kod nje dok se ne očisti od hajza iz bojazni da neće upasti u haram.
Uzimanje u obzir hajza u pogledu iddeta. Ako čovjek pusti ženu nakon što je imao odnos ili se osamio s njom, ona je obavezna čekati tri puna mjesečna pranja, ako bude jedna od onih koje imaju hajz, a ne bude trudna, na osnovu riječi Uzvišenog: „Raspuštenice neka čekaju tri mjesečna pranja.“ (El- Bekara, 228.)
Iddet trudne žene traje sve dok se ne porodi, bez obzira da li to bilo nakon kraćeg ili dužeg vremena, na osnovu, riječi Uzvišenog: „Trudne žene čekaju sve dok ne rode.” (Et-Talak, 4.)
Ako ne bude imala hajz zato što je mlada i nije počela dobijati ga, ili zato što nema hajza zbog starosti, ili zbog toga što je odstranila rodnicu operacijom, ili nema hajz zbog nečeg drugog zbog čega joj se neće povratiti hajz, u tom slučaju iddet traje tri mjeseca, na osnovu riječi Uzvišenog: „A one žene vaše koje su nadu u mjesečno pranje izgubile i one koje ga nisu ni dobile, one trebaju čekati tri mjeseca, ako niste znali.“ (Et-Talak,4.)
Ako žena bude jedna od onih koje imaju hajz, ali joj on kasni zbog poznatog razloga, kao što je bolest ili dojenje, ona će ostati u iddetu dok ne dobije hajz, makar se to vrijeme oduljilo i računat će čekanje na osnovu njega (tog hajza).
U slučaju da nestane uzrok, ali se hajz ne vrati, onda će ona čekati cijelu godinu od trenutka kada joj je nestao taj uzrok. Ovo je ispravan stav koji je u skladu sa principima šerijata. U ovom slučaju ovaj problem se tretira kao slučaj žene kojoj je prestao hajz bez poznatog uzroka. U tom slučaju ženino čekanje trajat će cijelu godinu dana: devet mjeseci u slučaju trudnoće koja najčešće toliko traje i tri mjeseca, inače predviđenih za čekanje-iddet.
Međutim, ako se razvod desi nakon sklapanja braka, a prije spolnog odnosa i osamljivanja sa ženom, tada žena neće uopće stupati u iddet, bilo da je puštena u hajzu ili ne, na osnovu riječi Uzvišenog: „O vjernici, kada se vjernicama oženite, a onda ih prije odnosa s njima pustite, one nisu dužne čekati određeno’ vrijeme koje ćete vi brojati.“ (El-Ahzab, 49)
Propis vezan za utvrđivanje začeća i nepostojanja ploda u rodnici žene. Za ovo se veže nekoliko propisa, kao što je sljedeće: ako umre neko od ženinih bližnjih, a koga njeno dijete ima pravo naslijediti, i ta žena ima muža, njen muž neće imati s njom odnos sve dok ona ne dobije hajz ili se ne pokaže da je trudna. Ako se pokaže da je trudna, propisuje se nasljedstvo na osnovu postojanja trudnoće u vrijeme smrti onoga ko se nasljeđuje, a ako dobije hajz, tada nema naslijeđa na osnovu nepostojanja ploda.
Muhammed ibn Salih el-Usejmin
Vidi manje