Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Šta znači ovaj medd ispod slova ‘vav’?
Napisano je مد medd kako bi se ukazalo da se radi o dužini.
Napisano je مد medd kako bi se ukazalo da se radi o dužini.
Vidi manjeKoje je značenje “mir vama”?
Alejkumusselam Bogobojazni, čestiti Božiji robovi jesu oni koji skrušeno, skromno i smireno hode po Zemlji, a kad im se neprilično obrate bezumnici neznalice, oni im ne uzvrate istom mjerom, nego im blage i lijepe riječi govore, riječi koje su mirne i ne sadrže grijeh. Oni ne uzvraćaju neznalicima nviše
Alejkumusselam
Bogobojazni, čestiti Božiji robovi jesu oni koji skrušeno, skromno i smireno hode po Zemlji, a kad im se neprilično obrate bezumnici neznalice, oni im ne uzvrate istom mjerom, nego im blage i lijepe riječi govore, riječi koje su mirne i ne sadrže grijeh. Oni ne uzvraćaju neznalicima na njihov način.
Vidi manjeKoliko meleka je bilo u bitci na Bedru?
Alejkumusselam Tahir b. Ašur veli: „U suri El-Enfal, u devetom ajetu, kada se spominje bitka na Bedru, govori se im je Allah obećao poslati pomoć od 1000 meleka: “I kada ste od Gospodara svoga pomoć zatražili, On vam se odazvao: 'Poslaću vam u pomoć hiljadu meleka koji će jedni za drugim dolaziti (mviše
Alejkumusselam
Tahir b. Ašur veli: „U suri El-Enfal, u devetom ajetu, kada se spominje bitka na Bedru, govori se im je Allah obećao poslati pomoć od 1000 meleka: “I kada ste od Gospodara svoga pomoć zatražili, On vam se odazvao: ‘Poslaću vam u pomoć hiljadu meleka koji će jedni za drugim dolaziti (murdifin).'“
A ovdje (u suri Ali Imran) spominje obećanje od 3000, a zatim od 5000 meleka.
U ovom slučaju (kada je riječ o suri Ali Imran), radi se o tome da im je Allah (prvo) obećao pomoć od 3000 meleka, a zatim je tu pomoć povećao na 5000 meleka.
A kada je riječ o kompromisu između ajeta sure El-Enfal i ajeta sure Ali Imran, radi se o tome da im je (u suri El-Enfal) obećao pomoć od 1000 meleka, a zatim im pružio nadu da će taj broj povećati, što se vidi iz riječi (murdifin).
Govor koji se spominje ovdje ukazuje da si oni još uvijek bili u strahu od velikog broja neprijatelja, pa im je rečeno: “Zar vam neće biti dovoljno da vam Gospodar vaš tri hiljade meleka u pomoć pošalje?“
Uzvišeni Allah time je želio da ih još više učvrsti, a zatim je obećao još dvije hiljade (ukupno 5000) ukoliko budu poslušni i izdržljivi: „Ako budete izdržljivi i poslušni, i ako vas oni napadnu odmah, Gospodar vaš će vam poslati u pomoć pet hiljada meleka, sve obilježenih.”
Vidi manjeKoji je tefsir 11 ajeta sure Et-Tegabun, “A ko vjeruje u Allaha, On mu srce uputi”?
Alejkumusselam Početak ajeta ukazuje na šta se odnosi drugi dio, zato je veoma bitno da se ajeti sagledavaju u kompletu, jer se tako lakše shvataju. Nikog ne zadesi nedaća u njemu samome, imetku ili djeci, a da to nije sa Allahovom odredbom. Onoga ko vjeruje u Allaha i Njegovu odredbu, Allah će uputviše
Alejkumusselam
Početak ajeta ukazuje na šta se odnosi drugi dio, zato je veoma bitno da se ajeti sagledavaju u kompletu, jer se tako lakše shvataju.
Nikog ne zadesi nedaća u njemu samome, imetku ili djeci, a da to nije sa Allahovom odredbom. Onoga ko vjeruje u Allaha i Njegovu odredbu, Allah će uputiti ka tome da prihvati Njegovu odredbu i da bude zadovoljan sa njom. Allah sve zna i ništa Mu nije skriveno.
Onaj koji vjeruje da ga nije moglo zadediti ništa što Allah nije odredio, imat će i u praksi rezultat tog vjerovanja, pa će lakše podnositi nedaće.
Vidi manjeKoji je tefsir ajeta 174. sure Bekare?
Alejkumusselam “Oni koji taje ono što je Allah u Knjizi objavio i to zamjenjuju za nešto što malo vrijedi - oni u trbuhe svoje ne trpaju ništa drugo do ono što će ih u vatru dovesti; na Sudnjem danu Allah ih neće ni osloviti, niti ih očistiti - njih čeka patnja nesnosna.” (El-Bekare, 174) Opće značeviše
Alejkumusselam
“Oni koji taje ono što je Allah u Knjizi objavio i to zamjenjuju za nešto što malo vrijedi – oni u trbuhe svoje ne trpaju ništa drugo do ono što će ih u vatru dovesti; na Sudnjem danu Allah ih neće ni osloviti, niti ih očistiti – njih čeka patnja nesnosna.” (El-Bekare, 174)
Opće značenje ajeta:
Doista oni koji skrivaju knjige koje je Allah objavio, i dokaze u njima koji ukazuju na istinu i na vjerovjesništvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, kao što to rade Jevreji i kršćani, i koji tim skrivanjem imaju neki dunjalučki interes poput vlasti, ugleda ili imetka, takvi u suštini u svoje trbuhe ubacuju ono što će uzrokovati njihovu paznju u džehennemskoj vatri, i na Sudnjem danu Allah sa njima neće razgovarati prijatnim razgovorom, već će im reći ono što će ih rastužiti i uznemiriti, i neće ih očistiti i pohvaliti. Njima pripada bolna patnja.
Vidi manjeDa li je ispravnije učiti u sebi ili naglas kad klanjam sam?
Prenosi se da je Ebu Hurejre, r.a., rekao: „Kur’an se uči u svakom namazu pa, gdje nam ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio naglas, i mi ga vama učimo, a gdje nam ga je učio u sebi, i mi ga vama učimo u sebi.“ Buhari, br. 772., i Muslim, br. 396. Učenje naglas na namazima gdje sviše
Prenosi se da je Ebu Hurejre, r.a., rekao: „Kur’an se uči u svakom
namazu pa, gdje nam ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
učio naglas, i mi ga vama učimo, a gdje nam ga je učio u sebi, i mi ga
vama učimo u sebi.“ Buhari, br. 772., i Muslim, br. 396.
Učenje naglas na namazima gdje se uči naglas, i učenje u sebi, na
namazima gdje se uči u sebi, predstavlja djelo koje je sunnet. Ako bi
neko učio naglas na namazima na kojima se uči u sebi, i obrnuto, namaz
mu je ispravan, ali je izostavio sunnet. Međutim, ako time namjerno
cilja suprotstavljanje sunnetu, tada čini haram djelo. (Pogledati: Ibn Usejmin, Fetava Nurun ’aled-derb, 4/422.)
Imam treba postupati po sunnetu i učiti onako kako je naglašeno u
riječima Ebu Hurejre, a ponekad, na dnevnim namazima, kada se uči u
sebi, može ajet ili određeni dio ajeta glasnije proučiti.
Ebu Katade, r.a., prenosi od svoga oca da kaže: „Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, ponekad bi proučio ajet tako da ga mi čujemo.“ Buhari, br. 778.
Ukoliko čovjek samostalno klanja namaze na kojima se inače uči naglas, od sunneta je da uči naglas, a također ima pravo birati ono što mu je pogodnije za njegovu skrušenost. (Pogledati: Ibn Usejmin, Medžmu’u fetava ve resail, , 13/74.)
Vidi manjeKoje je mišljenje preferirajuće u pogledu postupka Sulejmana a.s. spram konja?
U ajetu se spominje izraz (mesh), koji ovdje, kako spominje imam Begavi u svome tefsiru označava presijecanje (el-kat'u). Dakle, zaklao ih, je, udarajući ih sabljom po nogama i vratu. Ovo je tumačenje Ibn Abbasa, Hasana, Katade, Mukatila i većine komentatora Kur'ana. Neki učenjaci kažu: On ih je zakviše
U ajetu se spominje izraz (mesh), koji ovdje, kako spominje imam Begavi u svome tefsiru označava presijecanje (el-kat'u). Dakle, zaklao ih, je, udarajući ih sabljom po nogama i vratu. Ovo je tumačenje Ibn Abbasa, Hasana, Katade, Mukatila i većine komentatora Kur'ana.
Vidi manjeNeki učenjaci kažu: On ih je zaklao i meso dao kao sadaku, a klanje na takav način bilo je dozvoljeno u njegovom vjerozakonu.
Također, spominje se stav da ih je on gladio po vratu i nogama, kako bi skinuo prašinu sa njih, kao vid samilosti. Međutim, kako navodi imam Begavi, takvo tumačenje je slabo.
Može li Tefsir u vezi ‘rječitosti’ Haruna nad Musaom?
Mufessiri spominju da je Musa imao određenu mahanu u govoru, kao npr. da neko harf sin izgovara kao mehko (sa) ili ima problem u izgovoru harfa (ra). Dakle, imao je određenu mahanu u govoru jer je izrabrao žeravicu kada mu je bila ponuđena datula ili žeravica, pa je žeravicu stavio na jezik i time zviše
Mufessiri spominju da je Musa imao određenu mahanu u govoru, kao npr. da neko harf sin izgovara kao mehko (sa) ili ima problem u izgovoru harfa (ra). Dakle, imao je određenu mahanu u govoru jer je izrabrao žeravicu kada mu je bila ponuđena datula ili žeravica, pa je žeravicu stavio na jezik i time zadobio probleme u govoru. Zbog toga se pobojao da će mucati i teško govoriti pa će faraon pomisliti da laže jer se zbunio u govoru, i onda mu je Allah dao Haruna kao pomoćnika.
Vidi manjeZašto se na farz podne i ikindije uči u sebi, a na ostala tri namaza uči naglas?
Od muslimana se traži da slijedi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bez obzira da li znao mudrost toga ili ne. Naravno, svaki propis u sebi nosi neku mudrost, samo što je mi nekada znamo, a nekada ne znamo. Jedan od razloga koji spominju islamski učenjaci jeste sljedeći: Noć je vrijeme smirajaviše
Od muslimana se traži da slijedi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bez obzira da li znao mudrost toga ili ne. Naravno, svaki propis u sebi nosi neku mudrost, samo što je mi nekada znamo, a nekada ne znamo.
Jedan od razloga koji spominju islamski učenjaci jeste sljedeći:
Noć je vrijeme smiraja i mirnoće, pa je tada propisano da se uči naglas kako bi se ispoljila slast dozivanja i obraćanja Allahu Uzvišenom, i tada se zbog okolnosti može potpuno posvetiti dozivanju Allaha.
S druge strane, dan je vrijeme rada, zauzetosti i buke, pa se zbog toga uči u sebi, jer ne postoji mogućnost zbog svih tih okolnosti da se potpuno posveti obraćanju Allaahu.
Sažetak i srž odgovora preveden i preuzet sa stranice https://islamqa.info/ar/answers/65877/
Vidi manjeKoji je tefsir ajeta “Allah je dokidao što je htio, a ostavljao što je htio; u Njega je Glavna knjiga.”
Alejkumusselam „Allah je dokidao šta je htio, a ostavljao šta je htio; u Njega je Glavna knjiga.” (Er-Ra’d, 39) Opće značenje ajeta: Allah uklanja ono što On hoće (kada je riječ o odredbi), bilo dobro ili zlo, sreća ili nesreća, a ostavlja ono što On hoće (od odredbi). Sve to je u skladu sa Njegovomviše
Alejkumusselam
Vidi manje„Allah je dokidao šta je htio, a ostavljao šta je htio; u Njega je Glavna knjiga.” (Er-Ra’d, 39)
Opće značenje ajeta: Allah uklanja ono što On hoće (kada je riječ o odredbi), bilo dobro ili zlo, sreća ili nesreća, a ostavlja ono što On hoće (od odredbi). Sve to je u skladu sa Njegovom znanjem. Kod Njega je Ploča pomno čuvana, u kojoj je sve to zapisano, i sve ono što Allah uklanja ili ostavlja – u skladu je sa onim što je njoj zapisano.
Postoji i tumačenje da se misli na vjerozakon, pa Allah dokida šta hoće, a ostavlja šta hoće.
Neki kažu da se misli na to da meleki pišu sva djela, a onda Allah uklanja ono za šta nema ni nagrade ni kazne, kao npr. kada neko kaže: Jeo sam, pio sam, ušao sam, izašao sam i sl., a ostavlja ono iz čega proističe nagrada ili kazna.
Ili: uklanja neke grijehe, a neke ostavlja.
Sve su ovo tumačenja koja ukazuju na raznovrsnost, a ne na koliziju među njima.