Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Koji je tefsir 10 i 11 ajeta sure Fussilet?
Alejkumusselam 10. "On je nepomična brda po njoj stvorio i blagoslovljenom je učinio i hranu za stanovnike njene na njoj odredio, sve to u četiri dana ravnomjerna – to je za one koji pitaju." Allah je učinio da iznad zemlje budu čvrsta i postojana brda i berićetnom je učinio tako što je stvorio moraviše
Alejkumusselam
10. “On je nepomična brda po njoj stvorio i blagoslovljenom je učinio i hranu za stanovnike njene na njoj odredio, sve to u četiri dana ravnomjerna – to je za one koji pitaju.”
Allah je učinio da iznad zemlje budu čvrsta i postojana brda i berićetnom je učinio tako što je stvorio mora, rijeke, drveće i plodove, i hranu je za robove i životinje dao, i to sve u četiri dana.
Dakle, ovdje se misli na stvaranje onoga što je na zemlji i odredbu hrane, u dva dana, utorak i srijedu.
Kada se uzmu još dva dana (nedjelja i ponedjeljak) koji se ranije spominju, to je ukupno četiri dana.
Znači, ovdje se u ajetu ne misli na još dodatna četiri dana, mimo dva već spomenuta, nego se misli na ukupno četiri dana, u koja ulaze i dva već spomenuta.
To je za one koji pitaju za koliko su stvoreni zemlja i hrana.
11. Zatim se na nebo usmjerio dok je ono još maglina (isparina vode) bilo, pa njemu (nebesima) i Zemlji rekao: “Pojavite se milom ili silom! (Uradite ono što vam se naređuje, odnosno neka se na vama pojave koristi koje sam dao za Svoje robove, poput sunca, mjeseca, zvijezda, rijeka, plodova bilja…” “Pojavljujemo se drage volje!”, odgovorili su
Vidi manjeKako se čita riječ u 157 ajetu sure El Araf?
Alejkumusselam Čita je (habais) sa 4 ili pet dužina, kao medd muttasil.
Alejkumusselam
Čita je (habais) sa 4 ili pet dužina, kao medd muttasil.
Vidi manjeJesu li planine i brda nepomični ili se kreću?
Alejkumusselam. Allah Uzvišeni u 61. ajetu sure En-Neml, kaže: "Onaj koji je Zemlju prebivalištem učinio i kroz nju rijeke proveo i na njoj brda nepomična (revasije) postavio i dva mora pregradio. - Zar pored Allaha postoji drugi bog? Ne postoji, nego većina njih u neznanju živi." I u 88. ajetu isteviše
Alejkumusselam.
Allah Uzvišeni u 61. ajetu sure En-Neml, kaže: “Onaj koji je Zemlju prebivalištem učinio i kroz nju rijeke proveo i na njoj brda nepomična (revasije) postavio i dva mora pregradio. – Zar pored Allaha postoji drugi bog? Ne postoji, nego većina njih u neznanju živi.”
I u 88. ajetu iste sure kaže: “Ti vidiš planine i misliš da su nepomične, a one promiču kao što promiču oblaci – to je Allahovo djelo koji je sve savršeno stvorio; On, doista, zna ono što radite.”
Prvi ajet govori o tome kako je Allah stvorio Zemlju i ono što se nalazi na njoj. Između ostalog stvorio je i planine kojima je Zemlju učvrstio i ustabilio kako se ne bi tresla. U tom ajetu spominje se izraz (revasije) ili čvrsta brda. Dakle, govori se o čvrstim brdima koja spriječavaju Zemljine potrese.
Drugi ajet govori o stanju koje će se desiti nakon puhanja u Rog. O tom stanju Allah Uzvišeni kaže: “A pitaju te o planinama, pa ti reci: “Gospodar moj će ih u prah pretvoriti i razasuti.” (Taha, 105).
Vidi manjeKakav je tefsir Et-Teshil li ‘ulumit-tenzil, Kelbijev tefsir?
Ukratko o tefsiru Kelbija Tefsir nosi naziv Et-Teshil li 'ulumit-tenzil, čiji je autor, islamski pravnik i mufessir, Ebul-Kasim Muhammed b. Ahmed b. Muhammed b. Abdullah b. Džuzej El-Kelbi. Rodio se u Granadi, 693. godine po Hidžre. Arapski jezik, islamsko pravo, hadis i kiraete, učio je pred Ebu Džviše
Ukratko o tefsiru Kelbija
Tefsir nosi naziv Et-Teshil li ‘ulumit-tenzil, čiji je autor, islamski pravnik i mufessir, Ebul-Kasim Muhammed b. Ahmed b. Muhammed b. Abdullah b. Džuzej El-Kelbi.
Rodio se u Granadi, 693. godine po Hidžre.
Arapski jezik, islamsko pravo, hadis i kiraete, učio je pred Ebu Dža'ferom b. Zubejrom Asimijem.
Učio je Kur'an pred Ebu Abdullahom b. Kemadom, a okoristio se i znanjem Ebul-Kasima, Kasima b. Abdullaha Eš-Šata.
U osnovi, slijedio je malikijsku pravnu školu, ali nije se ograničio samo na jedan mezheb, nego je skinuo okove slijepog slijeđenja.
Umro je 741. godine po H.
Jedna od odlika njegovog tefsira jeste da je sažet, ali precizan.
Smatra se veoma vrijednim tefsirom koji se oslanja u globalu na ispravan način tumačenja.
Autor se prilikom tumačenja oslanjao i na tradicionalni (1), ali i na racionalni tefsir (2), s tim što preovladava tradicionalni pristup tumačenja ajeta.
Ulema je pisala posebne knjige govoreći o nekim akidetskim pitanjima vezanim za ovaj tefsir, ukazujući na greške koje su se pojavile.
Šejh Abdurrahman El-Berrak, napisao je posebnu knjigu gdje je dao nekoliko akidetskih opaski.
Djelo nosi naziv Et-Ta'likat ‘alel-mesailil-‘akadijeh fi kitabi Et-Teshil li ‘ulumit-tenzil.
U globalu, radi se o odličnom tefsiru, kojeg mogu čitati i “obični” muslimani, ali preporučujem da se prvo pređe skraćena verzija Ibn Kesirovog tefsira ili da se uporedo čitaju. (3)
——————-
(1) Tradicionalni tefsir podrazumijeva pojašnjenje kur'anskih značenja shodno onom što se spominje u Kur'anu, sunneti i riječima ashaba.
(2) Racionalni tefsir podrazumijeva tumačenje Kur'ana shodno trudu i istraživanju (idžtihadu). Postoje dvije vrste ovakvog tefsira: pohvalni i pokuđeni. Pohvalni racionalni tefsir je onaj koji se izvlači iz Kur'ana i sunneta, pri čemu onaj ko se njime bavi, poznaje arapski jezik i šerijatska pravila. Pokuđeni racionalni tefsir je onaj koji se oslanja isključivo na racio i prohtjeve. (Opširnije pogledati: Dr. Fahd Er-Rumi, Dirasat fi ‘ulumil-Kur'an, str. 165-176).
(3) Pogledati: Abdurrahman b. Nasir El-Berrak, Et-Ta'likat ‘alel-mesailil-‘akadijeh fi kitabi Et-Teshil li ‘ulumit-tenzil, 10-13.
Treba napomenuti da je ovaj tefsir preveden i na bosanski jezik, u šest tomova, pod nazivom Olakšani komentar Kur'ana. Prijevod s arapskog i bilješke, doc. dr. Almir Fatić
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa facebook stranice:
https://www.facebook.com/senad.muhic.3/posts/10206712677971381
Vidi manjeŠta je kalu bela, gdje se spominje u Kuranu i koji je tefsir ajeta gdje se spominje?
Alejkumuselam. U Kur'anu se više puta spominje izraz "kalu bela", a vjerovatno mislite na 172. ajet sure El-E'araf, u kojem Allah kaže: "I kad je Gospodar tvoj iz kičmi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatražio od njih da posvjedoče protiv sebe: "Zar Ja nisam Gospodar vaš?" - oni su odgovarviše
Alejkumuselam.
U Kur'anu se više puta spominje izraz “kalu bela”, a vjerovatno mislite na 172. ajet sure El-E'araf, u kojem Allah kaže: “I kad je Gospodar tvoj iz kičmi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatražio od njih da posvjedoče protiv sebe: “Zar Ja nisam Gospodar vaš?” – oni su odgovarali: “Jesi, mi svjedočimo” – i to zato da na Sudnjem danu ne reknete: “Mi o ovome ništa nismo znali.”
Sve duše su rekle: Bela, tj. jesi, ili naravno da jesi.
Dakle, duše, prije stvaranja, posvjedočile su da je Allah njihov Gospodar. Zato je u prirodi svakog čovjeka da negdje u dubini duše ima taj osjećaj postojanja Allaha, Tvorca i Gospodara, jer je to u njih usađeno.
Nakon rađanja i odrastanja, ta fitra (priroda), mijenja se shodno okolnostima.
Vidi manjeMože li se Kur'anski ajet učiti od pola ili mora od početka?
Alejkumusselam. Ako mislite na zajedničko ponavljanje u jedan glas svi zajedno, nije sporno da nastavite tamo odakle i oni uče, bez čekanja na sljedeći ajet, jer cilj takvog učenja je obnavljanje i utvrđivanje naučenog.
Alejkumusselam.
Ako mislite na zajedničko ponavljanje u jedan glas svi zajedno, nije sporno da nastavite tamo odakle i oni uče, bez čekanja na sljedeći ajet, jer cilj takvog učenja je obnavljanje i utvrđivanje naučenog.
Vidi manjeKoje greške prilikom učenja Fatihe ne kvare značenje i ispravnost proučene Fatihe?
Alejkumusselam. Onome ko griješi u učenju Fatihe, na način da se tim greškama mijenja značenje, nije ispravan namaz i obaveza mu je da nauči ispravno učiti suru Fatihu. Ako i pored truda kojeg uloži, nije u stanju da ispravi greške, onda Allah nikog ne opterećava preko mogućnosti. Međutim, takva osoviše
Alejkumusselam.
Onome ko griješi u učenju Fatihe, na način da se tim greškama mijenja značenje, nije ispravan namaz i obaveza mu je da nauči ispravno učiti suru Fatihu. Ako i pored truda kojeg uloži, nije u stanju da ispravi greške, onda Allah nikog ne opterećava preko mogućnosti. Međutim, takva osoba ne može biti imam osim onome ko je kao i ona ili još više griješi u pogledu Fatihe.
Ako je tako kako si opisao, onda takvo učenje mijenja značenje, i takav ne bi mogao predvoditi osim onima koji su kao i on ili slabiji u pogledu Fatihe.
Ulema navodi npr. ako se en'amte izgovori kao en'amtu, ili en'amti i sl.
Onaj ko ne zna razlikovati harfove ne bi se smio približavati mihrabu, osim u situacijama koje sam već pojasnio.
Vidi manjeKada me neko preslušava hoće li mi odmah ukazati na grešku?
Alejkumusselam. Prilikom preslušavanja cilj je popraviti greške koje imamo i zato, najbolje je grešku popraviti čim se ona učini, bez čekanja da se završi ajet ili učenje do kraja. Čak, to je i obaveza ako se radi o greškama koje mijenjaju značenje. S druge strane, ako se nastavi učiti bez popravkeviše
Alejkumusselam.
Prilikom preslušavanja cilj je popraviti greške koje imamo i zato, najbolje je grešku popraviti čim se ona učini, bez čekanja da se završi ajet ili učenje do kraja. Čak, to je i obaveza ako se radi o greškama koje mijenjaju značenje.
S druge strane, ako se nastavi učiti bez popravke greške, može se desiti da to na kraju zaboravimo napomenuti i da onaj ko uči i ne zna da je pogriješio, te nastavi u budućnosti pogrešno da uči.
Zato je najbolje grešku odmah ispraviti i na nju ukazati.
Šejh Usejmin kaže: „Onaj ko sluša, obavezan je ispraviti grešku ako ona utiče na značenje, a ako ne utiče na značenje, tada mu nije obaveza ispraviti je.“ (Likaul-babil-meftuh, 104/14).
Imajući u vidu da je u tom slučaju cilj naučiti ispravan način učenja i utvrditi naučeno, učitelj (muhaffiz) ne bi trebao preći ni preko jedne greške, nego će, čim se ona pojavi, ukazati na nju.
Vidi manjeAko učimo neku suru deset puta moramo li svih deset puta učiti i bismilu?
Alejkumusselam. Islamski učenjaci imaju različite stavove kada je u pitanju bismilla: da li je ona ajet svake sure, ili je ajet samo u Fatihi, ili nije ajet nikako.[1] S obzirom na ovo razilaženje i na mogućnost da je bismilla ajet, bilo bi preče, bolje i potpunije da se uči na početku svake sure, pviše
Alejkumusselam.
Islamski učenjaci imaju različite stavove kada je u pitanju bismilla: da li je ona ajet svake sure, ili je ajet samo u Fatihi, ili nije ajet nikako.[1]
S obzirom na ovo razilaženje i na mogućnost da je bismilla ajet, bilo bi preče, bolje i potpunije da se uči na početku svake sure, pa čak i onda kada se ponavlja jedna sura.
Abdul-Fettah b. Abdul-Ganijj b. Muhammed El-Kadi, kaže: „Kada bi neko spojio kraj sure sa njenim početkom, kao npr. kada više puta ponavlja istu suru, u tom slučaju učenje bismille je obavezno (ne treba je izostavljati).“[2]
Rekao je šejh Ibn Baz: „Sunnet je vjerniku i vjernici, na početku svake sure, osim Et-Tevbe, proučiti bismillu. Ako ponavlja suru, ponovit će i učenje bismille.“[3]
Dakle, ako već težimo sunnetu i onome što je bolje, onda bismillu ne bi trebalo izostavljati na početku svake sure, osim Et-Tevbe, a sve s ciljem da nam djelo bude potpunije i ispravnije.
[1] Pogledati: Muhammed El-Emin Eš-Šenkiti, Muzekkireh fi usulil-fikh, str. 81.
[2] El-Buduruz-zahireh, str. 14.
[3] https://binbaz.org.sa/fatwas/8802/%D8%A7%D9%84%D8%B3%D9%88%D8%A7%D9%84-%D9%87%D9%84-%D8%AA%D8%AC%D8%A8-%D8%A7%D9%84%D8%A8%D8%B3%D9%85%D9%84%D8%A9-%D9%81%D9%8A-%D8%A8%D8%AF%D8%A7%D9%8A%D8%A9-%D9%83%D9%84-%D8%B3%D9%88%D8%B1%D8%A9-%D9%88%D9%84%D9%88-%D9%83%D8%A7%D9%86-%D8%A7%D9%84%D8%A7%D9%86%D8%B3%D8%A7%D9%86-%D9%8A%D9%83%D8%B1%D8%B1%D9%87%D8%A7-%D9%81%D9%8A-%D9%86%D9%81%D8%B3-%D8%A7%D9%84%D9%88%D9%82%D8%AA
Vidi manjeKako se čita 105 ajet sure Ash-Shu'ara?
Čita se: Kavmu Nuhinil-murselin. Dakle, čita se na taj način što se na tenvin u riječi (Nuhin) doda kesra (i), tj. Nuhinil... Ima takvih slučajeva još, i čitaju se na isti način, tj. na (tenvin) se doda kesra, pa se taj tenvin, umjesto (n) sa sukunom, čita (ni). Primjeri: جَزَاءً الْحُسْنَى džezaeniviše
Čita se: Kavmu Nuhinil-murselin.
Dakle, čita se na taj način što se na tenvin u riječi (Nuhin) doda kesra (i), tj. Nuhinil…
Ima takvih slučajeva još, i čitaju se na isti način, tj. na (tenvin) se doda kesra, pa se taj tenvin, umjesto (n) sa sukunom, čita (ni).
Primjeri:
جَزَاءً الْحُسْنَى
džezaenil-husna,
عَادًا الْأُولَى
adenil-ula
خَيْرٌ اطْمَأَنَّ
hajrunitmenne….itd
Vidi manje