Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li su spletke žena jače od šejtanskih spletki?
Alejkumusselam “I kada on vidje da je košulja njegova straga razderana, reče: "To je jedno od vaših lukavstava, vaša su lukavstva zaista velika.” Imam Kurtubi, tumačeći ovaj ajet kaže: “Allah je rekao da su spletke žena velike zbog veličine njihovog zavođenja i lukavstva putem kojeg se žele spasitiviše
Alejkumusselam
“I kada on vidje da je košulja njegova straga razderana, reče: “To je jedno od vaših lukavstava, vaša su lukavstva zaista velika.”
Imam Kurtubi, tumačeći ovaj ajet kaže: “Allah je rekao da su spletke žena velike zbog veličine njihovog zavođenja i lukavstva putem kojeg se žele spasiti iz problema u kojeg su pale.”
Nakon toga Kurtubi spominje hadis: “Doista su lukavstva žena veća od šejtanskih, jer Allah Uzvišeni kaže: ‘Doista su spletke šejtana slabe’, a u pogledu žena kaže: ‘Vaša su lukavstva zaista velika.’”
Iz ovoga što je naveo Kurtubi, može se zaključiti da su prema njegovom tumačenju, spletke žena veće od šejtanskih, međutim, hadis koji navodi nije ispravan.
Neki mudraci, kako navodi Semerkandi u svome tefsiru, kazali su: “Allah je šejtanske spletke nazvao slabim, dok je spletke žena nazvao velikim, iz razloga što su šejtanske spletke samo došaptavanja, dok su spletke žena vidljive i stvarne.”
Prema nekim mufessirima, ne mora značiti da su ženske spletke veće od šejtanskih.
Nejsaburi u svome tefsiru kaže: “Misli se na to da su šejtanske spletke i lukavstva slabi u odnosu na ono što Allah želi da se desi, dok su ženske spletke velike u odnosu na spletke muškaraca…”
Također, i Rešid Rida u svome tefsiru spominje da neki ovim ajetom dokazuju da su ženske spletke veće od šejtanskih, ali da to ne može biti dokaz, niti na to ajet ukazuje.
Dakle, ne mora značiti da su spletke žena uvijek veće i opasnije od šejtanskih, nego se stvar vraća na stanja i okolnosti u kojima se ljudi nalaze.
Vidi manjeZna li se nešto više o neredima koje su činili narodi Jedžudž i Medžudž?
Alejkumusselam. "O Zulkarnejne," - rekoše oni - "Jedžudž i Medžudž čine nered po Zemlji, pa hoćeš li da između nas i njih zid podigneš, mi ćemo te nagraditi." (El-Kehf, 94) Nered koji se spominje odnosi se na ubijanje, porobljavanje, otimanje, na putevima presrećanje i činjenje drugih vidova nepravdviše
Alejkumusselam.
“O Zulkarnejne,” – rekoše oni – “Jedžudž i Medžudž čine nered po Zemlji, pa hoćeš li da između nas i njih zid podigneš, mi ćemo te nagraditi.” (El-Kehf, 94)
Nered koji se spominje odnosi se na ubijanje, porobljavanje, otimanje, na putevima presrećanje i činjenje drugih vidova nepravde.
Imam Begavi spominje nekoliko tumačenja:
U vrijeme proljeća bi odlazili kod onih koji su se Zulkarnejnu žalili na njih, pa bi pojeli sve što je zeleno, a ono što je suho, donijeli bi u svoju zemlju.
Drugi kažu da su jeli ljude, dok treći tvrde da se ovdje misli na nered kojeg će tek činiti kada se pojave.
Isto ovo navodi i imam Taberi, a onda kaže da je ispravno tumačenje koje kaže da će činiti nered kada se pojave.
Vidi manjeDa li je dozvoljeno klanjati iza onoga ko čestita vjerske praznike nemuslimana?
Upitao sam šejha Sulejmana El-Madžida: "Da li je dozvoljeno klanjati iza onoga ko čestita vjerske praznike nemuslimana?" Odgovorio je: "Namaz iza grješnika je dozvoljen. Neki iz prvih generacija ostavljali su namaz iza takvoga kao vid bojkota i sl. Bojkotovanje se inače čini ako u njemu ima koristiviše
Upitao sam šejha Sulejmana El-Madžida:
“Da li je dozvoljeno klanjati iza onoga ko čestita vjerske praznike nemuslimana?”
Odgovorio je:
“Namaz iza grješnika je dozvoljen. Neki iz prvih generacija ostavljali su namaz iza takvoga kao vid bojkota i sl. Bojkotovanje se inače čini ako u njemu ima koristi i ako ostavlja traga. Međutim, ne smatram da se u ovim vremenima i u zapadnim državama, muslimani trebaju međusobno izbjegavati zbog toga, nego trebaju nastaviti klanjati iza takvih imama.”
“Smatramo da je ispravno klanjati namaz za svakim dobročiniteljom i grješnikom, koji je pripadnik kible, te da onome od
njih koji umre treba klanjati dženazu.. ” (Tahavi)
“Mi, sljedbenici sunneta (ehli sunnet) smatramo da je ispravno klanjati namaz za svakim dobročiniteljom i grješnikom, koji je pripadnik kible, tj. musliman. Dobročinitelj je dobra i bogobojazna osoba, a grješnik je onaj čiji su grijesi ispoljeni. Dakle, mi ne ostavljamo džume, džemat i bajrame iza imama zbog toga što je on grješnik, jer to je vidljivi simbol islama.” (Šejh Abdurrahman El-Berrak)
Rekao šejh Abdul Aziz Radžihi u svome komentaru na tahavijsku akidu:
“Postoje tri vrsta imama:
Prva vrsta je onaj čije stanje ne znamo, i namaz iza takvog je dozvoljen po konsenzusu uleme i nije uslov da ga pitamo kakvo uvjerenje ima.
Druga vrsta je onaj ko čini novotariju ili grijeh i poziva u njega. O takvom ulema kaže: ‘Ako poziva u novotariju, neće se klanjati iza njega, a ako ne poziva klanjat će se.’ A ISPRAVNO JE DA JE NAMAZ IZA TAKVOG ISPRAVAN, BEZ OBZIRA POZIVAO ILI NE , OSIM U SLUČAJU KADA GA TA NOVOTARIJA IZVODI IZ VJERE.
Treće stanje je stanje imama koji je počinio jasan kufr-NEVJERSTVO i iza takvog nećemo klanjati.
Ukoliko ga njegova novotarija ne izvodi iz vjere postoji razilaženje, ali je ispravno da se klanja iza njega zbog hadisa: “KLANJAT ĆE VAM IMAMI, PA AKO POSTUPAJU ISPRAVNO, I VI I ONI IMATE NAGRADU, A AKO POSTUPAJU NEISPRAVNO, VI IMATE NAGRADU A NJIMA JE GRIJEH. (Buhari)…”
(El-Hidajetur-rabbanijje fi šerhil-akideti-tahavijjeH, 1/534-535)
Vidi manjeZašto se životinje spominju u prijevodu a u arapskom tekstu ne spominju?
Zbog toga što je prijevod Kur’ana, ustvari, tefsir, a Kur’an se prevodi shodno tefsirima i predajama koje nam se prenose. U Kur’anu postoje značenja koja se podrazumijevaju, i nema potrebe da se spominje, a Kur’an je objavljen prema pravilima arapskom jezika. Mufessiri kažu da ovdje ima dio koji nijviše
Zbog toga što je prijevod Kur’ana, ustvari, tefsir, a Kur’an se prevodi shodno tefsirima i predajama koje nam se prenose.
U Kur’anu postoje značenja koja se podrazumijevaju, i nema potrebe da se spominje, a Kur’an je objavljen prema pravilima arapskom jezika.
Mufessiri kažu da ovdje ima dio koji nije spomenut, a koji podrazumijeva značenje: “…od svake životinjske vrste po jedan par.”
Ako bi se prevelo onako kako piše, bilo bi: “…od svake vrste po jedan par…”
Oni koji čitaju sa tenvinom (kullin), “izbrisali su” drugi član genitivne veze, pa se u tom slučaju, kako kaže Ibn Atijje u svome tefsiru, podrazumijeva da je rečeno: Min kulli hajevanin: od svake životinje.
Vidi manjeNa koja tri mjesta u Kur'anu je Allah naredio Poslaniku da se zakune kada bude želio potvrditi istinu kojoj poziva?
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklinjao se Allahom u više od osamdeset slučajeva i Allah Uzvišeni mu je na tri mjesta u Kur'anu naredio da se zakune kada bude želio potvrditi istinu kojoj poziva: 1. "Pitaju te da li je on istina. Reci: 'Jest, tako mi mog Gospodara.'" (Junus, 53) 2. "Nevjernviše
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklinjao se Allahom u više od osamdeset slučajeva i Allah Uzvišeni mu je na tri mjesta u Kur'anu naredio da se zakune kada bude želio potvrditi istinu kojoj poziva:
1. “Pitaju te da li je on istina. Reci: ‘Jest, tako mi mog Gospodara.'” (Junus, 53)
2. “Nevjernici tvrde da Sudnji dan neće biti. Reci: ‘Tako mi mog Gospodara, on će sigurno biti…'” (Sebe’, 3)
3. “Nevjernici misle da neće biti oživljeni. Reci: ‘Bićete oživljeni, tako mi mog Gospodara.'” (Et-Tegabun, 7)
Na osnovu ovoga, zakletva Allahom je pohvalna, ukoliko se time želi potvrditi istinitost vjere ili nekog njenog principa i propisa.
(Pogledati: Ibn Kajjim El-Dževzijje, I'alamul-muvekki'in, 4/126., Zadul-me'ad, 1/156., 3/269.)
Vidi manjeKoji je povod objave 114-og ajeta sure El-Bekara i tefsir istog?
Alejkumusselam “Ima li većeg nasilnika od onoga koji brani da se u Allahovim hramovima ime Njegovo spominje i koji radi na tome da se oni poruše?” (El-Bekare, 114) Prema jednom tumačenju, kako navodi imam Taberi, pod onim koji brani da se u Allahovim hramovima ime Njegovo spominje misli se na kršćanviše
Alejkumusselam
“Ima li većeg nasilnika od onoga koji brani da se u Allahovim hramovima ime Njegovo spominje i koji radi na tome da se oni poruše?” (El-Bekare, 114)
Prema jednom tumačenju, kako navodi imam Taberi, pod onim koji brani da se u Allahovim hramovima ime Njegovo spominje misli se na kršćane koji su uznemiravali ljude i zabranjivali im da se mole, a pod hramom koji se spominje, misli se na Bejtul-Makdis.
Prema drugom tumačenju misli se na Nabukodonosora i njegovu vojsku, kao i na one među kršćanima koji su mu pomagali, a hram je Bejtul-Makdis.
Taberi prenosi od Katade da su to Allahovi neprijatelji kršćani koje je mržnja prema Jevrejima nagnala da pomognu Nabukodonosora u njegovom rušenju Bejtul-Makdisa.
Također se prenosi da su ga kršćani pomogli zbog toga što su Israelćani ubili Jahju.
Neki učenjaci spominju da se ovdje misli na mušrike Kurejša koji su zabranjivali Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da se moli u Haremu Mekke. To se desilo na Hudejbiji kada su ga spriječili da uđe u Mekku.
Imam Taberi kaže da je najpreče da se misli na kršćane koji su se trudili da sruše Bejtul-Makdis i pomagali u tome Nabukodonosora.
Nakon toga obrazlaže zbog čega je to tako, a između ostalog kaže da se ne može odnositi na mušrike Mekke jer oni nikada nisu pokušavali srušiti Ka’bu.
Na kraju zaključuje da ajet svojim općim izrazom ukazuje da je zulumćar i da prelazi granice svako onaj ko klanjačima zabranjuje Allahove džamije i svako onaj ko teži da se džamije poruše.
Vidi manjeZašto su neki ajeti u Kur'anu prekinuti pa nastavljeni na drugom mjestu?
Alejkumusselam. Ne znam da li sam baš najbolje razumio pitanje, ali svaka riječ u Kur’anu ima svoj razlog zbog čega je ovdje ili ondje, samo što mi nekad to znamo, a nekad ne znamo. Neki učači taj drugi ajet počinju sa “Allahu”, umjesto “Allahi”, pa je u tom slučaju to nova rečenica koja bi značila:više
Alejkumusselam.
Ne znam da li sam baš najbolje razumio pitanje, ali svaka riječ u Kur’anu ima svoj razlog zbog čega je ovdje ili ondje, samo što mi nekad to znamo, a nekad ne znamo.
Neki učači taj drugi ajet počinju sa “Allahu”, umjesto “Allahi”, pa je u tom slučaju to nova rečenica koja bi značila: Allah je Onaj kojem pripada ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji.”
Ako se čita kao kod nas: “Allahi”, onda se radi o opisu za imena Silni i Hvaljeni.
Dok neki kažu da je riječ “Allahi” zamjena za prethodna imena, tj. pobliže ih opisuje.
U svakom slučaju, ajet nije prekinut, nego je samo nastavljen.
Vidi manjeZašto je u prevodima Kur'ana Bekka zamjenjena sa rječju Mekka?
Alejkumusselam Mekka ima nekoliko imena: Mekka, Bekka, El-Bejtul-Atik, El-Bejtul-Haram, El-Bejtul-Emin, Ummul-Kura, Kadis, Mukaddese, Nasseh, Hatimeh, Nessaseh, Ka’aba i još mnoga druga imena. U spomenutom ajetu (Ali Imran, 96), spomenuto je jedno od tih imena, tj. Bekka. Prijevod Korkuta: “Prvi hraviše
Alejkumusselam
Mekka ima nekoliko imena:
Mekka, Bekka, El-Bejtul-Atik, El-Bejtul-Haram, El-Bejtul-Emin, Ummul-Kura, Kadis, Mukaddese, Nasseh, Hatimeh, Nessaseh, Ka’aba i još mnoga druga imena.
U spomenutom ajetu (Ali Imran, 96), spomenuto je jedno od tih imena, tj. Bekka.
Prijevod Korkuta:
“Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.”
Prijevod Mehanovića:
Prva bogomolja podignuta za ljude jeste ona u Beki, blagoslovljena i putokaz svjetovima.”
Također, Karaman je stavio Bekka, kao i Almir Fatić u prevodu tefsira Ibn Džuzejja.
U vezi toga na šta se odnosi i šta znači riječ Bekka, postoji nekoliko tumačenja.
Jedni kažu da je to mjesto na kojem se nalazi Ka’aba.
Drugi kažu da je to prostor oko Ka’be, a da je Mekka ono iza toga.
Treći kažu da je to sam mesdžid.
Dok četvrti kažu da je Bekka isto što i Mekka.
Ne znam zbog čega je Korkut stavio ime Mekka.
Može biti da je zbog toga što je narodu ono bilo poznato i možda bi došlo do zbunjenosti da se stavilo ime Bekka, a to je nešto što ne mijenja suštinsko značenje ajeta, jer se svakako radi o Mekki, odnosno o hramu sagrađenom u Mekki.
Vidi manjeDa li je tačno da narod koji se oda velikom griješenju postaje lahka meta zavođenju?
“Oni su, doista, bili narod grješni.” (Ez-Zuhruf) U komentaru Sa’dija stoji: “Njihovi grijesu su bili razlogom da ih faraon zavede i da im ukrasi širk i zlo.” Kada ih je faraon pozvao da mu povjeruju i da negiraju Musaa, alejhisselam, oni su mu se odazvali, kako navodi imam Taberi, upravo jer su bilviše
“Oni su, doista, bili narod grješni.” (Ez-Zuhruf)
U komentaru Sa’dija stoji: “Njihovi grijesu su bili razlogom da ih faraon zavede i da im ukrasi širk i zlo.”
Kada ih je faraon pozvao da mu povjeruju i da negiraju Musaa, alejhisselam, oni su mu se odazvali, kako navodi imam Taberi, upravo jer su bili grješni, tj. bili su van okvira pokornosti Allahu.
Iako su ovo kazivanja o prijašnjim narodima, ona imaju za cilj da mi iz njih uzmemo pouku i da ne idemo tim stopama, jer grijesi utiču na čovjekovo srce i onda čovjeka sa takvim srcem lakše je zavesti i privoliti ga da čini zlo, ukrašavajući ga.
U poukama ovog ajeta spominje se da griješnik nije razborit i s njim se poigrava svako onaj ko to želi.
Vidi manjeKoji je tefsir 88. ajeta sure An-Naml?
“Ti vidiš planine i misliš da su nepomične, a one promiču kao što promiču oblaci - to je Allahovo djelo koji je sve savršeno stvorio; On, doista, zna ono što radite.” (En-Neml, 88) U tefsirima ovog ajeta stoji: Ti vidiš brda kao da su ona čvrsta, fiksna, onako kako su bila, međutim, one se pomjerajuviše
“Ti vidiš planine i misliš da su nepomične, a one promiču kao što promiču oblaci – to je Allahovo djelo koji je sve savršeno stvorio; On, doista, zna ono što radite.” (En-Neml, 88)
U tefsirima ovog ajeta stoji: Ti vidiš brda kao da su ona čvrsta, fiksna, onako kako su bila, međutim, one se pomjeraju i promiču poput oblaka, kao što Allah u drugim ajetim kaže:
“Na Dan kada se nebo silno uzburka, a planine s mjesta pomaknu!” Et-Tur, 9-10)
“A pitaju te o planinama, pa ti reci: “Gospodar moj će ih u prah pretvoriti i razasuti, a mjesta na kojima su bile ravnom ledinom ostaviti, ni udubina ni uzvisina na Zemlji nećeš vidjeti.” (Taha, 105-107)
“A na Dan kada planine uklonimo, i kad vidiš Zemlju ogoljenu…” (El-Kehf, 479
Ovi ajeti govore o dešavanjima Sudnjeg dana.
Vidi manje