Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je novotarija s hadždža ponijeti zemzem vode?
Zemzem je blagoslovljena voda i lijek je za ono za šta se pije, kako se prenosi u Poslanikovom, ﷺ, hadisu. (Ibn Madže i Ahmed, 3/357/14892, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Irvaul-galil, 4/320.) Nije mi poznato da postoji argument koji ukazuje da je nošenje zemzem vode van Mekke zabranjeno. Alviše
Zemzem je blagoslovljena voda i lijek je za ono za šta se pije, kako se prenosi u Poslanikovom, ﷺ, hadisu. (Ibn Madže i Ahmed, 3/357/14892, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Irvaul-galil, 4/320.) Nije mi poznato da postoji argument koji ukazuje da je nošenje zemzem vode van Mekke zabranjeno. Allahov Poslanik, ﷺ, napisao je pismo Suhejlu b. Amru u kojem je stajalo: “Ako ti dođe ovo pismo danju, ne čekaj noć, a ako ti dođe noću, ne čekaj jutro, već mi pošalji zemzem vode.” (Abdurrezzak, 5/119/9127, i Fakihi, 2/33/1088, i 2/48/1123. Imam Sehavi ovo je predanje ocijenio dobrim. Vidjeti: El-Mekasidul-hasene, str. 569.)
Aiša, radijallahu anha, nosila je zemzem u staklenim posudama, i prenosi da je Poslanik, ﷺ, nosio zemzem u kožnim posudama, polijevao bolesnike i pojio ih tom vodom. (Tirmizi, Buharija, u djelu Et-Tarih, 3/189/639, Ebu Ja‘la, 4/187/4664, Bejheki, 5/331/9988, i Hakim, 1/660/1783-1784. Imam Tirmizi ovaj hadis smatra dobrim, a Hakim i Albani vjerodostojnim. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 2/543-544. Imam Buharija nije prihvatao ovo predanje. Vidjeti: Et-Tarihul-kebir, 3/189.) Ata b. Ebu Rebbah kaže da je Ka‘b nakon hadžskih obreda napunio dvanaest posuda zemzem vodom i odnio ih u Šam. (Ibn Ebu Šejbe, 5/62/23712, i Fakihi, 2/50/1128, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Makar da nošenje zemzem vode izvan Mekke i nije spomenuto u predanjima, morali bismo reći da je to dopušteno, jer je osnova da su stvari dopuštene sve dok se na osnovu autentičnog dokaza ne dokaže da je određena stvar zabranjena. Ovo mišljenje zastupaju učenjaci šafijske, hanbelijske i zahirijske pravne škole. (Vidjeti: El-Muhalla, 7/263, El-Medžmu, 7/384, i El-Insaf, 3/558.) Voda zemzem ima istu vrijednost u Mekki i izvan Mekke, i ne postoji argument koji ukazuje da je suprotno. (Vidjeti: El-Mekasidul-hasena, str. 569.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeKako se zove ona velika džamija na Mini u kojoj hadžije klanjaju?
Džamija koja se nalazi na mini zove se Mesdžidul-hajf. Ebu Hurejre rekao je: “U Mesdžidul-hajfu klanjalo je sedamdeset poslanika.” (Musedded, 3/370/1424 – El-Metalibul-alija, s dobrim lancem prenosilaca.) Ovo je predanje također preneseno kao Poslanikove, ﷺ, riječi. (Taberani, 11/358/12283. Imam Munviše
Džamija koja se nalazi na mini zove se Mesdžidul-hajf. Ebu Hurejre rekao je: “U Mesdžidul-hajfu klanjalo je sedamdeset poslanika.” (Musedded, 3/370/1424 – El-Metalibul-alija, s dobrim lancem prenosilaca.) Ovo je predanje također preneseno kao Poslanikove, ﷺ, riječi. (Taberani, 11/358/12283. Imam Munziri i šejh Albani ocijenili su ga dobrim. Vidjeti: Sahihut-tergib, 2/19, Es-Silsiletus-sahiha, 5/37, i Tahzirus-sadžid, str. 73.)
U jednom neispravnom hadisu stoji da je dopušteno poduzeti putovanje radi tri džamije: Mesdžidul-hajf, Mesdžidul-haram i Vjerovjesnikove, ﷺ, džamije. (Taberani, u djelu El-Evsat, 5/350/5110, s ništavnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Irvaul-galil, 3/229.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeIma li nagrada za gledanje kabe?
U hadiskim zbirkama navodi se nakoliko predanja koje ukazuju na vrijednost gledanja u Kabu. Međutim, sva ta predanja ili su slaba ili ništavna ili apokrifna. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Allah svakoga dana spušta na Kabu sto dvadeset milosti, šezdeset za one koji tavafe, četrdeset zaviše
U hadiskim zbirkama navodi se nakoliko predanja koje ukazuju na vrijednost gledanja u Kabu. Međutim, sva ta predanja ili su slaba ili ništavna ili apokrifna. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Allah svakoga dana spušta na Kabu sto dvadeset milosti, šezdeset za one koji tavafe, četrdeset za one koji klanjaju i dvadeset za one koji gledaju u Kabu.” (Taberani, 11/156/11475, i Ezreki, u djelu Ahbaru Mekka, 2/533 – Kešful-hafa. Šejh Albani ovo predanje smatra apokrifnim. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 1/423.)
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Gledanje u Kabu je ibadet.” (Ibn Ebu Davud, u djelu El-Mesahif, 12/212/34714 – Kenzul-ummal, i Dejlemi, u djelu Musnedul-firdevs, 2/436 – Kešful-hafa.) Šejh Menavi i Albani ovo su predanje ocijenili slabim. (Vidjeti: Fejdul-Kadir, 6/369, Es-Silsiletud-daifa, 10/238, i Daiful-džamia, str. 863/5990.) Ova predanje se prenosi od poznatog tabiina Abdurrahmana b. Esveda kao njegove riječi, s dobrim lancem prenosilaca. (Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 10/238.)
Ebu Umama prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Nebeske se kapije otvaraju i dova se prima u četiri slučaja: kada se sretnu dvije skupine na bojnom polju, kada pada kiša, kada se uči ikamet i kada se gleda u Kabu.” (Taberani, 8/169/7713, i 8/171/7719, i Bejheki, 3/502/6460. Sljedeći muhaddisi: Bejheki, Hejsemi, Ibn Hadžer i Albani ovo predanje smatraju slabim. Vidjeti: Es-Sunenul-kubra, 3/502, Medžmeuz-zevaid, 10/155, Netaidžul-efkar, 1/383, i Es-Silsiletud-daifa, 7/419.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeJesu li habešije zalutala sekta?
Svim vjernicima obaveza je da se nazivaju muslimanima, na osnovu ajeta: “Allah vas je odavno muslimanima nazvao (tj. u prethodnim objavama), a i u ovom Kur’anu…” (El-Hadždž, 78.) Muslimani moraju slijediti Kur’an i hadis, a kloniti se dijeljenja na kojekakve partije i sekte. Podvajanje je neprihvatlviše
Svim vjernicima obaveza je da se nazivaju muslimanima, na osnovu ajeta: “Allah vas je odavno muslimanima nazvao (tj. u prethodnim objavama), a i u ovom Kur’anu…” (El-Hadždž, 78.)
Muslimani moraju slijediti Kur’an i hadis, a kloniti se dijeljenja na kojekakve partije i sekte. Podvajanje je neprihvatljivo u svakom slučaju, pogotovo kada se radi odstupanju od ehli-sunnetskog učenja, kao što su učinile habešije. Naime, ova sekta pojavila se u zadnjoj četvrtini prošlog hidžretskog stoljeća. Pripisuju se Abdullahu Hereriju Habešiju, koji je doselio u Šam i donio zabludjele ideje i nastrana mišljenja. Izuzetno plodno tlo za širenje svojih novotarija našao je u Libanu. A prije toga izazvao je veliki nered u svojoj zemlji, i njegovi su ga sugrađani nazvali šejhul-fitna (izvor nereda). Vjerovanje je sklopio od džehmijskih, mutezilskih, sufijskih i drugih zabluda. Posmatrajući njihove stavove i mišljenja, tvrdimo da su habešije izašle iz okvira muslimanskog korpusa (ehli-sunneta). Abdullah Habeši napisao je nekoliko publikacija, a najpoznatije su sljedeće: El-Mekalatul-sunijja, Et-Teakubul-hasis, En-Nehdžus-sevi, Sarihul-bejan…
Pored toga što je u tim svojim publikacijama iznio iznimna mišljenja i zabludjele stavove, nevjernicima je proglasio sljedeće islamske autoritete: Ibn Tejmijju, Albanija, Sejida Kutba i neke druge, a posebno se okomio na časnog ashaba Muaviju b. Ebu Sufjana vrijeđajući ga. Kada je riječ o njihovim nastranim stavovima u vjerovanju, kao primjer navodimo sljedeće: uvjereni su da djela i iman nemaju veze, a to je murdžijsko vjerovanje – sljedbenici ehli-sunneta jednoglasni su u mišljenju da su djela elementarni dio imana;(Vidjeti njegova djela: Bugijetut-talib, str. 51, i Ed-Delilul-kavim, str. 7, 9-10.) dopuštaju upućivanje dove, traženje pomoći i utočišta kod mrtvih, što je oprečno jasnim ajetima, hadisima i konsenzusu svih muslimana; (Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 7, i Sarihul-bejan, str. 57, 62.) Abdullah Habeši smatra da Kur’an nije Allahova riječ u pravom smislu, on drži da je Džibril, alejhis-selam, od sebe govorio ono što je Allah želio reći; (Vidjeti njegovo djelo: Izharul-akidetis-sunijja, str. 59.) smatra da je Allah kadar učiniti većinu stvari, ali nije kadar učiniti sve;(Vidjeti njegovo djelo: Izharul-akidetis-sunijja, str. 40.) Svevišnji Allah prinudio je nevjernike da budu nevjernici.(Vidjeti njegovo djelo: En-Nehdžus-selim, str. 67.)
A kada je riječ o njegovom famoznom fikhu, Habeši je i tu zastranio, između ostalih, u sljedećim stvarima: dopušta klanjanje s nečistoćom, mokraćom i izmetom na tijelu;(Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 99-110.) čišćenje vodom nakon fiziološke potrebe smatra jako ružnom stvari; (Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 68.) dopušta kockanje s nevjernicima i otuđivanje komšijinog imetka ako je nevjernik; (Vidjeti: Sarihul-bejan, str. 133.) smatra da žena nije grješna ako izađe iz kuće namirisana i uljepšana, pod uvjetom da nosi hidžab;(Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 351.) po njemu, odnos s dvospolcima za koje se ne zna kojem spolu pripadaju ne kvari post; (Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 192.) smatra da valute koje ljudi koriste danas ne podliježu zekatu.(Vidjeti: Bugijetut-talib, str. 160.)
Nakon spomenutog vidimo da je lider ove zabludjele sekte nestabilna ličnost koja govori po svojim prohtjevima i ravna se prema svojim strastima, suprotstavljajući se jasnim argumentima, mišljenjima ashaba, tabiina, imama četiri pravne škole i konsenzusu svih muslimana. Zato je vjernicima obaveza ljudima ukazivati na zablude habešija kako bi se klonili njihovih ideja, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manje