Zabranjeno je da muslimani ne govore jedan s drugim. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Nije dopušteno izbjegavanje i napuštanje više od tri dana. Onaj ko napusti brata muslimana više od tri dana i umre, ući će u Vatru.” (Ebu Davud i Ahmed, s lancem prenosilaca koji ispunjava kriterije koje su postavili Buharija i Muslim. Vidjeti: Irvaul-galil, 7/94.) U drugom hadisu stoji: “Ko napusti svog brata godinu dana, kao da je prolio njegovu krv.” (Buharija, u zbirci El-Edebul-mufred, 404, Ahmed, 4/220, i Askeri, u djelu Tashifatul-muhaddisin, 1/528, sa ispravnim lancem prenosilaca, tvrde Hakim, Zehebi, i hafiz Iraki u opaskama na djelo El-Ihja, 2/280. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 2/599/928.)

Abdullah b. Mes’ud govorio je: “Ako se dva muslimana budu međusobno izbjegavala, jedan od njih izašao je iz islama, i da bi se vratio, mora se pomiriti sa svojim bratom.” (Taberani, u djelu El-Kebir, 9/183/8904, s dobrim lancem prenosilaca, tvrdi imam Munziri, u djelu Et-Tergib, 3/282. Imam Hejsemi tvrdi da su prenosioci ovog predanja pouzdani. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 8/67.)

Postoji više od dvadeset hadisa koji zabranjuju izbjegavanje muslimana. Na osnovu toga, možemo odgovorno kazati da je neprihvatanje ruke pomirenja veliki grijeh. Ipak, nepomirenje ne utječe na ispravnost namaza, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Svevišnji Allah odlikovao je određena mjesta nad drugim, kao što je odlikovao određene ljude nad drugim i određena vremena nad ostalim vremenima. Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da su Mekka i Medina dva najbolja mjesta na svijetu, i da namazi u dva Harema imaju posebnu vrijednost.

Džabir prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Namaz u mojoj džamiji vredniji je hiljadu puta od namaza obavljenog na drugom mjestu, a namaz u Mesdžidul-haramu vredniji je sto hiljada puta od namaza obavljenog na drugom mjestu.” (Ahmed, Tirmizi, Tahavi, 3/127, i Zehebi, u djelu Sijeru ealamin-nubela, 22/255. Mnogi hadiski stručnjaci prihvatili su ovaj hadis kao vjerodostojan. Vidjeti: Et-Temhid, 6/26, Tenkihut-tahkik, 2/453, od Ibn Abduhadija, Misbahuz-zudžadža, 1/250, i Irvaul-galil, 4/341.) Abdullah b. Zubejr prenosi da je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “Namaz u mojoj džamiji vredniji je hiljadu puta od namaza obavljenog na drugom mjestu, osim što je namaz u Mesdžidul-haramu vredniji sto hiljada puta od namaza obavljenog na drugom mjestu.” (Ahmed, Tahavi, 3/127, i Ibn Hibban, 4/499/1620. Imam Ibn Hazm, Munziri, Kurtubi, Ibnul-Kajjim, Albani i neki drugi ovo predanje smatraju autentičnim, a imam Nevevi smatra ga dobrim. Vidjeti: El-Muhalla, 7/290, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 9/385, El-Medžmu, 7/471, Zadul-mead, 1/48, i Sahihul-džamia, 2/714.)

Imam Ebu Bekr Nekkaš veli: “Izračunao sam vrijednost jednog namaza u Mesdžidul-haramu: vrijedi kao životni vijek u kojem se klanja pet dnevnih namaza u trajanju od pedeset pet godina, šest mjeseci i dvadeset dana.” (Vidjeti: Fethul-Bari, 3/82.) U ovu nagradu, svakako, nije uračunata vrijednost kolektivnog namaza u Mesdžidul-haramu za dvadeset i sedam puta koja je predmet razilaženja među učenjacima i koja zahtijeva poseban naučni pristup.

Ova odlika, po mišljenju šafijskih i hanbelijskih učenjaka, obuhvata kako obavezne tako i dobrovoljne namaze, za razliku od imama Ebu Hanife i Malika koji smatraju da se nagrada odnosi isključivo na propisane namaze. Međutim, da li je ova obilna nagrada specifična samo za one koji klanjaju u Mesdžidul-haramu ili, pak, vrijedi za sve džamije u Mekki pa i šire od toga, predmet je razilaženja među islamskim učenjacima. Kada je riječ o ovom mišljenju, islamski učenjaci imaju četiri mišljenja: prvo, pod izrazom Mesdžidul-haram misli se na Kabu; drugo, misli se na mesdžid koji okružuje Kabu; treće, misli se na cijelu Mekku; i, četvrto, misli se na Harem (sveto područje koje je šire od same Mekke).

Svaka od tih skupina nastoji potkrijepiti svoje mišljenje vjerodostojnim argumentima. Međutim, učenjaci koji smatraju da se nagrada odnosi samo na one koji klanjaju u džamiji koja okružuje Kabu imaju najjače argumente. Stoga ćemo se ograničiti na iznošenje samo njihovih dokaza.

Uzvišeni Allah kaže: “I ne borite se protiv njih kod Mesdžidi-harama dok vas oni tu ne napadnu…” (El-Bekare, 191.) U drugom ajetu Allah, dželle šanuhu, rekao je: “O vjernici, mnogobošci su sama pogan i neka se više ne približavaju Mesdžidul-haramu poslije ove godine…” (Et-Tevbe, 28.) Također je rekao: “Nevjernicima i onima koji odvraćaju od Allahovog puta i Mesdžidul-harama – a Mi smo ga namijenili svim ljudima, kako za mještanina tako i za došljaka – i onome ko u njemu htjedne bilo kakvo nasilje učiniti, dat ćemo da patnju nesnosnu iskusi.” (El-Hadždž, 25.) Navedni ajeti odnose se na mesdžid koji okružuje Kabu. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 12/36, El-Medžmu, 3/189-190, i Fetava Ibn Usejmin, 1/438.)

Poslanik, ﷺ, je u prethodno spomenutom hadisu kazao: “Namaz u mojoj džamiji vredniji je hiljadu puta od namaza obavljenog na drugom mjestu, a namaz u Mesdžidul-haramu vredniji je sto hiljada puta od namaza obavljenog na drugom mjestu.” U ovom hadisu spomenuta je vrijednost namaza u Poslanikovoj, ﷺ, džamiji, a izuzet je Mesdžidul-haram, pa bi izuzetak trebao odgovarati onome iz čega je izuzet, što znači da se radi o dvije poznate džamije: u Medini i Mekki. Šejh Ibn Usejmin napominje: “Kako je nagrada specifična samo za Poslanikovu, ﷺ, džamiju, tako je specifična za džamiju u Mekki. Na ovu činjenicu ukazuje hadis: ’Putovanje se poduzima samo u tri džamije: Mesdžidul-haram, Mesdžidul-Aksa i moju džamiju.’ Ako bi neko otputovao radi neke od mekkanskih džamija, osim radi Mesdžidul-harama, uradio bi šerijatom zabranjeno djelo, jer nije dopušteno poduzimanje putovanja osim radi džamijâ u kojima ima posebna nagrada za obavljene namaze.” (Vidjeti: Fetava Ibn Usejmin, 1/438.)

U jednoj verziji ovog hadisa stoji: “…namaz u njoj (Poslanikovoj, ﷺ, džamiji) vredniji je od hiljadu namaza u drugim džamijama, osim džamije koja pripada Kabi.” (Muslim, 9/140/1396, Ahmed i Taberani.) I ova verzija bezuvjetno ukazuje da se radi o džamiji koja okružuje Kabu, a ne o drugim mekkanskim džamijama, odnosno Mekki, odnosno Haremu općenito.

Kada bi se musliman zavjetovao da će boraviti u itikafu određeni broj dana u Mesdžidul-haramu, a potom boravio u nekoj od mekkanskih džamija ili nekom stambenom objektu unutar Mekke ili Harema, time ne bi ispunio dati zavjet po konsenzusu islamskih učenjaka. Ova činjenica nam ukazuje da se izraz Mesdžidul-haram odnosi na džamiju koja okružuje Kabu. Napomena: svi oni koji klanjaju u povezanim saffovima s Mesdžidul-haramom imaju nagradu spomenutu u ovom hadisu, makar klanjali izvan džamije, iako su saffovi koji su bliže džamiji i Kabi vredniji, jer su bliži prvim saffovima, a prvi saffovi imaju posebnu vrijednost, a Allah, opet, najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović