Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Šta se može, a šta ne smije raditi u pogledu mejita?
Po ukopu završava se sve što je vezano za mejita. Spremanje ručka, učenje hatmi, mevluda, tevhida, četeresnica, godišnjica itd., nema utemeljenja u šerijatu. Štaviše, to je zabranjeno. Lijepo je moliti za umrlog muslimana i tražiti oprost za njega. Pohvalo je udijeliti milostinju na njegovo ime. I hviše
Po ukopu završava se sve što je vezano za mejita. Spremanje ručka, učenje hatmi, mevluda, tevhida, četeresnica, godišnjica itd., nema utemeljenja u šerijatu. Štaviše, to je zabranjeno. Lijepo je moliti za umrlog muslimana i tražiti oprost za njega. Pohvalo je udijeliti milostinju na njegovo ime. I hadždž se može za njega obaviti, ako to nije mogao lično učiniti. Također se za njega može napostiti obavezni post.
Vidi manjeBratu predlažemo čitanje knjige Pravni propisi dženaze-namaza (distributer Kevser – Linc).U knjizi će naći detaljna objašnjenja za sve što se veže za umirućeg i umrlog; u knjizi je ukazano na brojne novotarije vezane za dženazu, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Treba li prekriti kabur žene prilikom njenog ukopavanja?
Islamski učenjaci smatraju da je pohvalo prekriti mezar ženske osobe prilikom ukopavanja, jer postoji bojazan da se ukaže dio njenog tijela prilikom spuštanja u mezar. To je stav autoriteta hanefijske, malikijske, šafijske i hanbelijske pravne škole. (Vidjeti: El-Umm, 1/276, El-Medžmu, 5/262, El-Mebviše
Islamski učenjaci smatraju da je pohvalo prekriti mezar ženske osobe prilikom ukopavanja, jer postoji bojazan da se ukaže dio njenog tijela prilikom spuštanja u mezar. To je stav autoriteta hanefijske, malikijske, šafijske i hanbelijske pravne škole. (Vidjeti: El-Umm, 1/276, El-Medžmu, 5/262, El-Mebsut, 2/62-63, Bedaius-sanaia, 2/64, El-Hidaja, 1/92, Mevahibul-Dželil, 2/227, i Eš-Šerhul-kebir, 2/380.)
Vidi manjeImam Ibn Kudame u djelu El-Mugni, 2/377, kaže: “Ne znam da postoji razilaženje među islamskim učenjacima kada je riječ o legitimnosti prekrivanja kabura žene prilikom ukopa.” Ebu Ishak prisustvovao je dženazi Harisa Eavera, kada Abdullah b. Jezid nije dopustio prekrivanje njegovog mezara, rekavši: “On je muškarac!” Ebu Ishak tvrdi: “Abdullah b. Jezid vidio je Poslanika, ﷺ.” (Bejheki u djelu El-Kubra, 4/89, i ocijenio ga je ispravnim.)
Ibn Jezidovo obrazloženje: “On je muškarac”, ukazuju da se mezar žene prekriva pri ukopu, i da je to bila praksa prvih generacija, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Šta se uči poslije ukopa mejjita?
Nakon ukopa prisutni će, svako za sebe, moliti za mejita. Hani, Osmanov sluga, govorio je: “Nakon ukopa Allahov Poslanik, ﷺ, stao bi iznad mezara i rekao: ’Tražite oprost za svog brata i molite da ga Allah učvrsti, jer je sada izložen kaburskom ispitu!’” (Ebu Davud i Hakim, sa ispravnim lancem prenoviše
Nakon ukopa prisutni će, svako za sebe, moliti za mejita. Hani, Osmanov sluga, govorio je: “Nakon ukopa Allahov Poslanik, ﷺ, stao bi iznad mezara i rekao: ’Tražite oprost za svog brata i molite da ga Allah učvrsti, jer je sada izložen kaburskom ispitu!’” (Ebu Davud i Hakim, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Vidi manjeTalkin, posebne dove, učenje Kur’ana i sl., tom prilikom nije propisano učiti. Nema problema u stavljanju kamena i sl. na gornju stranu kako bi se obilježio mezar. To je uradio Poslanik, ﷺ, kada je umro Osman b. Mazun. (Ebu Davud i Bejheki, s dobrim lancem prenosilaca.)
Odabrane generacije nisu postavljale, a samim tim ni pisale po nišanima. Šerijat to zabranjuje. Džabir b. Abdullah govorio je: “Resulullah, ﷺ, zabranio je pisanje po mezaru i građenje na njemu.” (Tirmizi, i ocijenio ga je ispravnim.)
Dakle, postavljanje nišana i pisanje po njemu nije dopušteno, na osnovu hadisa, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Je li dozvoljeno postaviti velike kamene nišane na kabur? Da li to uznemirava mejjita?
Stavljanje nišana nema utemeljenja u šerijatu. Imam Ibn Hadž u djelu El-Medhal, 3/272, upozoravao je na veliku opasnost te rabote. Pisanje po kaburu još je pogrdnije. Džabir b. Abdullah govorio je: “Resulullah, ﷺ, zabranio je pisanje po mezaru i građenje na njemu.” (Tirmizi, 4/107/1052. On i šejh Alviše
Stavljanje nišana nema utemeljenja u šerijatu. Imam Ibn Hadž u djelu El-Medhal, 3/272, upozoravao je na veliku opasnost te rabote. Pisanje po kaburu još je pogrdnije. Džabir b. Abdullah govorio je: “Resulullah, ﷺ, zabranio je pisanje po mezaru i građenje na njemu.” (Tirmizi, 4/107/1052. On i šejh Albani u djelu Sahihus-sunen, 1/537, ovo su predanje okarakterizirali autentičnim.)
Vidi manjeSpomenuvši predanje, imam Ševkani, 4/104, konstatirao je: “Iz spoljašnjeg značenja hadisa ima se razumjeti da je pisanje po kaburu zabranjeno, svejedno radilo se o imenu ili bilo čemu drugom.” Na pitanje da li je dopušteno pisati kur’anske ajete i ime mejita na željeznoj ploči, šejh Ibn Baz odgovorio je: “Nije dopušteno pisanje kur’anskih ajeta ni ime mejita ni bilo čega drugog, svejedno radilo se o željeznoj ili bilo kakvoj drugoj ploči…”, zatim se pozvao na navedeno Džabirovo, radijallahu anhu, predanje. (Vidjeti: Fetava islamijja, 1/313.)
U Bekiji, medinskom mezarju, ukopano je na stotine ashaba, ali historija nije zabilježila da je neko pisao po njihovim kaburima, a niti su oni to činili kada bi neko umro, ističe imam Zehebi u djelu Et-Telhis, 2/525. Mezar se može obilježiti kamenom, tim prije jer je Poslanik, ﷺ, time obilježio kabur Osmana b. Mazuna, a to su zabilježili Ebu Davud i Ibn Madže. Hafiz Askalani ovo je predanje ocijenio dobrim, a vjerodostojnim šejh Albani. (Vidjeti Et-Telhisul-habir, 2/696, i Sahihus-sunen, 2/34.)
Ovo pitanje možemo rezimirati ovako: stavljanje nišana i pisanje po njemu zabranjeno je, a poželjno je takav postupak spriječiti na lijep način; ne treba biti saučesnik u onome što je naš dragi Resulullah, ﷺ, zabranio. Taj novac je bolje podijeliti na ime mejita. On će od toga imati koristi, od nišana neće, može imati samo štetu, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li je dozvoljeno otvoriti kabur i premjestiti mejjita na drugo mjesto?
Šejhul-islam Ibn Tejmijje govorio je: “Mejita ne treba prenositi s jednog mjesta na drugo, osim ako se na mjestu gdje je ukopan nalazi nešto što ga uznemirava.” (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 24/168.) Nije dopušteno iskopavati mejita osim kada to iziskuje šerijatski opravdan razlog. Malikijski, šafijskviše
Šejhul-islam Ibn Tejmijje govorio je: “Mejita ne treba prenositi s jednog mjesta na drugo, osim ako se na mjestu gdje je ukopan nalazi nešto što ga uznemirava.” (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 24/168.)
Vidi manjeNije dopušteno iskopavati mejita osim kada to iziskuje šerijatski opravdan razlog. Malikijski, šafijski i hanbelijski pravnici razmatrali su situacije u kojima je dopušteno otkopati mejita. Između ostalih, kao opravdan razlog spomenuli su: iskopavanje radi kupanja, ako mejit nije okupan i umotan u ćefine (po mišljenju većine učenjaka, mada neki od njih uvjetuju da iskopavanje bude prije početka raspadanja tijela), potreba za dijelom mezarja (naprimjer, proširivanje puta), prenošenje iz nemuslimanskog u muslimansko mezarje, ako je s umrlim zakopan imetak (po mišljenju učenjaka četiri pravne škole) itd. (Vidjeti: El-Havil-kebir, 3/62, Et-Temhid, 13/140, El-Muhalla, 5/114, El-Medžmu, 5/268 i 273, Šerhu Fethil-Kadir, 2/113, El-Insaf, 2/471, 253, El-Bahrur-raik, 2/210, Et-Tadžu vel-iklil, 2/253, i Hašijetu Ibni Abidine, 2/205.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Je li dozvoljeno rezervisati mezar prije smrti?
Ako se radi o kopanju mezara u zajedničkom mezarju, to je zabranjeno iz dva razloga: prvo, time se zauzima mjesto ljudima koji prije presele na ahiret, a pravo svih ljudi u javnom mezarju istovjetno je; čovjek ne zna kada će preseliti na onaj svijet, i možda će iskopani mezar stojati deset, dvadesetviše
Ako se radi o kopanju mezara u zajedničkom mezarju, to je zabranjeno iz dva razloga: prvo, time se zauzima mjesto ljudima koji prije presele na ahiret, a pravo svih ljudi u javnom mezarju istovjetno je; čovjek ne zna kada će preseliti na onaj svijet, i možda će iskopani mezar stojati deset, dvadeset, trideset ili više godina; i drugo, nijedan čovjek ne zna gdje će umrijeti: “I ne zna čovjek u kojoj će zemlji umrijeti…” (Lukman, 34.)
Vidi manjeNeki ljudi rezerviraju mjesto u mezarju u svom kraju, a presele na drugom dijelu zemaljske kugle. Najbolje je iskopati mezar nakon smrti muslimana, tako je učinjeno kada je umro najbolji Allahov rob: Poslanik, ﷺ. (Ibn Madže, 2/32/1579, i Ahmed, 3/139/12438. Imam Busiri i Ibn Mulekkin predanje smatraju ispravnim, a Nevevi, Ibn Hadžer i Sanani dobrim. Vidjeti Misbahuz-zudžadža, 2/39, Hulasatul-bedril-munir, 1/268, Hulasatul-ahkam, 2/1011-1012, Et-Telhisul-habir, 2/688, i Subulus-selam, 2/110.)
A ako se radi o rezerviranju mezara na privatnom zemljištu, tada nije zabranjeno jer time se ne nanosi šteta drugim ljudima. Imam Buharija zabilježio je predanje u kojem stoji da je Aiša, radijallahu anha, rezervirala sebi mjesto u svojoj sobi, pored Poslanika, ﷺ, i Ebu Bekra, a kada je Omer, radijallahu anhu, na samrtnoj postelji, zatražio da mu ga prepusti, ona je to učinila, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Jesam li sam obavezan dati zekat na zaostale penzije?
Ako musliman nije mogao doći do svoga novca određeno vrijeme, nije dužan dati zekat za minule godine, po mišljenju Ebu Hanife i Ahmeda po jednoj verziji. Zaostale penzije slične su izgubljenom ili ukradenom imetku, na koji se mora dati zekat nakon što se vrati vlasniku i pregodini kod njega, pod uvjviše
Ako musliman nije mogao doći do svoga novca određeno vrijeme, nije dužan dati zekat za minule godine, po mišljenju Ebu Hanife i Ahmeda po jednoj verziji. Zaostale penzije slične su izgubljenom ili ukradenom imetku, na koji se mora dati zekat nakon što se vrati vlasniku i pregodini kod njega, pod uvjetom da je dostigao visinu nisaba.
Vidi manjePo mišljenju imama Malika i Ahmeda, po drugoj verziji, izdvojit će zekat samo za posljednju godinu. Šejhul-islam Ibn Tejmijje preferirao je ova dva mišljenja nad stavom učenjaka koji smatraju da se u ovom slučaju treba dati zekat za sve minule godine. (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 25/47-48.) A Allah najbolje zna.
(Ko o tom pitanju želi saznati više informacija, neka konstultira sljedeća djela: Ihtilaful-fukaha, str. 453-455, od imam Mervezija, El-Muhalla, 6/101, Es-Sunenul-kubra, 4/253, od imama Bejhekija, i Fetavel-ledžnetid-daima, 9/191)
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li je maloljetnik obavezan dati zekat na svoj imetak?
Islamski učenjaci nemaju istovjetan stav o tom pitanju. Malikijska, šafijska i hanbelijska pravna škola kaže da je obavezan dati zekat ako njegov imetak dostigne nisab, i to je preferirajuće mišljenje. (Vidjeti: El-Mugni, 2/622, El-Medžmu, 5/182, Keššaful-kina, 2/169, El-Insaf, 3/4, i Mevahibul-Dželviše
Islamski učenjaci nemaju istovjetan stav o tom pitanju. Malikijska, šafijska i hanbelijska pravna škola kaže da je obavezan dati zekat ako njegov imetak dostigne nisab, i to je preferirajuće mišljenje. (Vidjeti: El-Mugni, 2/622, El-Medžmu, 5/182, Keššaful-kina, 2/169, El-Insaf, 3/4, i Mevahibul-Dželil, 2/292.)
Allah, dželle šanuhu, rekao je: “Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš…” (Et-Tevbe, 103.) Ovaj ajet je općeg karaktera i odnosi se na sve one čiji imetak ispuni uvjete za zekat, bez pravljenja razlike između obveznika u tom pogledu. (Vidjeti: El-Muhalla, 5/202.)
Značenje ajeta potvrđuje hadis čija je autentičnost diskutabilna, a u kojem Poslanik, ﷺ, kaže: “Ko se bude brinuo o siročetu koje ima imetak, neka trguje njime, a neka ne dopusti da ga pojede zekat.” (Tirmizi, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: Ed-Diraja, str. 249, Hulasatul-bedril-munir, 1/292, i Nasbur-raja, 2/330.) Slične riječi izgovorio je Omer b. Hattab. (Malik u djelu El-Muvetta, 1/251, i Abdurrezzak 4/68.)
Učenjaci hanefijske pravne škole prave razliku između poljoprivrednih plodova i voća i ostalog imetka: obavezuju izdvajanje zekata na poljoprivredne plodove i voće, a ne obavezuju davanje zekata na ostali imetak. (Vidjeti: Bedaius-sanaia, 2/4-5, El-Hidaja, 1/96, i Tebjinul-hakaik, 1/252.)
Seid b. Džubejr i Nehai smatraju da ni u kom slučaju nije obavezno izdvajanje zekata na imetak maloljetnika. (Vidjeti: Bidajetul-mudžtehid, 1/245, i El-Mugni, 2/622.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeTreba li dati zekat na novac namjenjen za kupovinu stana?
Kada imetak dostigne vrijednost nisaba, obavezno je, nakon što pregodini, izdvojiti zekat na njega, i u vezi s tim nema razlike između imetka namijenjenog za kupovinu kuće, odnosno stana, zemlje, trgovačke robe, poslovnog prostora, auta, radi ženidbe i sl. Dokaz za ovo što kažemo jesu opći kur’anskoviše
Kada imetak dostigne vrijednost nisaba, obavezno je, nakon što pregodini, izdvojiti zekat na njega, i u vezi s tim nema razlike između imetka namijenjenog za kupovinu kuće, odnosno stana, zemlje, trgovačke robe, poslovnog prostora, auta, radi ženidbe i sl. Dokaz za ovo što kažemo jesu opći kur’ansko-hadiski tekstovi i ciljevi šerijata, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeMože li muž dati zekat svojoj supruzi i obrnuto?
Muž ne može dati zekat svojoj supruzi, makar spadala u jednu ili više skupina koja ima pravo na zekat, iz razloga što je dužan da je izdržava. Ibn Munzir i Ibn Kudame pozivali su se na konsenzus pravnika o tom pitanju. (Vidjeti: El-Idžma, str. 58, El-Mugni, 2/511, Ahkamun-nisa, 5/163.) Može li ženaviše
Muž ne može dati zekat svojoj supruzi, makar spadala u jednu ili više skupina koja ima pravo na zekat, iz razloga što je dužan da je izdržava. Ibn Munzir i Ibn Kudame pozivali su se na konsenzus pravnika o tom pitanju. (Vidjeti: El-Idžma, str. 58, El-Mugni, 2/511, Ahkamun-nisa, 5/163.)
Može li žena dati zekat svome suprugu, naravno ako spada u skupinu koja ima pravo na zekat – pitanje je u vezi s kojim učenjaci nemaju jednoglasan stav. Imam Ebu Hanife, Malik, i Ahmed, po jednoj verziji, smatraju da žena ne može dati zekat svom mužu, dok imam Šafija, Muhammed, Ebu Jusuf, i Ahmed, po drugoj verziji, Ibn Munzir, Ibn Kudame, Kurtubi i neki drugi učenjaci to smatraju legitimnim. (Vidjeti: El-Mugni, 2/511-512, El-Hidaja, 1/111, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 8/176, i Ahkamun-nisa, 5/163.)
Pravnici koji to dopuštaju svoj stav obrazlažu time da žena nije obavezna izdržavati muža, pa je on za nju, u pogledu izdvajanja zekata, strana osoba kojoj se može dati zekat. Ovo je mišljenje i prioritetnije, jer ne postoji argument koji ovu stvar zabranjuje, a i ispravna logika ide mu u prilog. Kada je riječ o tome, oni su još posegnuli za nekim hadisima, ali hadisi (Jedan je zabilježio Buharija, 1426, a drugi Taberani, 24/286/728.) nisu baš jasni da se radi o zekatu, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manje