Zbog nepoznanice, ili misli da je to kraj, pa mu žao da se odvoji od života, ili ne zna šta ga čeka. A vjernika je strah jer misli da nije dovoljno spreman.

Dr. Rusmir Čoković

Preuzeto sa zvaničnog Facebook profila iz odgovora na komentar:

https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=3499166880194989&id=100003051343501

Pojasnio dr. Rusmir Čoković

Vidim da se stalno ponavlja (prepisuje) greška prilikom prevođenja hadisa “Djela se cijene po namjerama”, pa se u nastavku tog raširenog prijevoda kaže: “Onaj ko učini hidžru radi Allaha i Njegovog Poslanika, njegova hidžra je radi Allaha i Njegovog Poslanika…”

Po ovakvom prijevodu hadisa djelo se može činiti radi Allaha i radi Poslanika, a to je pogrešno, jer se bilo koji ibadet (a na ibadete se misli pod “djelima” u hadisu), da bi bio ispravan, mora uraditi iskreno samo radi Allaha. Ibadet učinjen radi nekog (bilo koga) mimo Allaha spada u vidove širka.

Da pojasnim.

Dio hadisa u kojem stoji:
“فَمَنْ كَانَتْ هِجْرَتُهُ إِلَى اللَّهِ وَرَسُولِهِ”
ne znači “Onaj ko učini hidžru radi Allaha i Njegovog Poslanika…”, jer “إِلَى اللَّهِ وَرَسُولِهِ” (ilallahi ve resulihi) to ne podrazumijeva ni iz daleka.

Tačan prijevod ovog dijela hadisa bi bio:
“Ko učini hidžru Allahu i Njegovom Poslaniku”,
a pojašnjenje ovog dijela hadisa je:
“Ko učini hidžru radi Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallalhi alejhi ve sellem, iz Mekke u Medinu”
ili: “Ko učini hidžru radi Allaha i iz pokornosti Njegovom Poslaniku.”

Zbog toga što je ovo veoma poznat hadis, a raširen je njegov pogrešan prijevod, volio bih da ovo ispravimo u našim prijevodima i u našim citiranjima istog. Jer, ipak, ne priliči ni u prijevodu da našem Poslaniku, sallallahu alejhive sellem, pripisujemo ono što njegov hadis ne sadrži.

Preuzeto sa zvaničnog Facebook profila:
https://www.facebook.com/rusmir.cokovic/posts/3423192041125807

Veoma često vidim vjernike kada im dođe neki gost, i priđe im da se poselami s njima, oni sjede, ne ustaju, pružaju ruku i odgovaraju na selam rukujući se sjedeći.

Gore od ovoga je što sam vidio da isto urade kada im dođe neko ko je ugledan ili daija ili im dođe kao musafir, oni uopše ne ustanu već sjede kao da niko nije došao.

Ovo je u našem običaju veoma ružno i veoma nekulturno.
A običaj je stvar koju trebamo ispoštovati, osim ukoliko je zabranjena šerijatom.

Međutim, niti je zabranjeno a ni pokuđeno da se ustane gostu ili uglednoj osobi kada uđe kod nas, već je to šerijatom lijepo i dozvoljeno.

Šejh Ibn Usejmin kaže:

“Ne smeta da čovjek ustane onome ko je ušao u prostoriju. To je inače običaj ljudi.

Ukoliko ne bi ustao onome ko ulazi, može se pomisliti da je onaj ko neće da ustane ohol i uobražen, a onaj ko ulazi može pomisliti da si ljut, jer većina ljudi smatra da ukoliko domaćin ne ustane onome ko ulazi da je to znak da ne voli što mu je došao.

U svakom slučaju, ako je običaj da ljudi jedni drugima ustaju, i da se smatra uvrjedljivim da se ne ustaje onda ne smeta ustatiti onome ko dolazi.”

Šejh Ibn Baz kaže da to spada u lijep ahlak.

Što se tiče hadisa: “Ko voli da njemu ljudi stoje, nek’ se pripremi za mjesto u Džehennemu.” (Sunen Ebu Davuda)

Njegovo značenje bi bilo ovako:

Riječi: “Da njemu ljudi stoje.” znače da on sjedi a da oko njega ili pored njega drugi stoje i da ga tako uvažavaju (i “veličaju”), kako su u davninama tražili kraljevi i vladari od svojih podređenih da rade. To je zabranjeno i u ovom i u drugim hadisima.

(Neki su preveli ovaj dio “Da njemu ljudi stoje” sa “da njemu ljudi ustaju” i smatram da je taj prevod ne pokazuje potpuno značenje ovog hadisa, i zbog toga su neki ljudi pogrešno protumačili te su rekli da je veliki grijeh ustati nekome da ga pozdraviš. Ne, to nipošto nije tačno.)

Zatim, u ovom hadisu se kaže: “Ko voli”.

Dakle, onaj ko voli i žudi za tim da on sjedi a da drugi oko njege stoje i da ga tako poštuju, svjedeno ustajali mu ljudi ili ne, on ima grijeh, ne zbog toga što mu je ili nije neko ustao, već zbog toga što je on ohol i umišljen.

Zbog toga, kada ti dođe neki gost, ili kada kod vas uđe ugledna osoba, možete slobodno ustati da ga pozdravite i poselamite i na taj način pokažete svoje dobročinstvo i svoj lijep ahlak.

Dr. Rusmir Čoković
Preuzeto sa zvaničnog Facebook profila:
https://www.facebook.com/rusmir.cokovic/posts/3401026323342379

Prenosimo post koji je objavila Hana Vlahovljak (supruga) a isti je odobrio Dr. Rusmir Čoković na svom Facebook profilu.

Propise kozmetičkih tretmana koji su trenutno aktuelni u svijetu, sa aspekta islama možemo podijeliti u tri kategorije:

1. Dozvoljeni i osnova je da je ono što ne spada u ibadet sve dozvoljeno, osim ako je šerijatom zabranjeno;

2. Zabranjeni

3. Oni čija je osnova dozvoljenost, ali zbog određenih okolnosti postaju zabranjeni.

Ovo su ukratko navedeni neki trenutno rašireni tretmani za uljepšavanje koji imaju šerijatske zapreke i zabranjeni su, a za koje dobijem dosta poruka, a inšallah u skorije vrijeme opširniji vodič kroz ovu tematiku u vidu priručnika za ženu muslimanku:

1. Permanentno iscrtavanje obrva, puder obrve, japansko iscrtavanje, microfeathering i druge metode koje ulaze u propis tetovaže. Svakako, osnovna zabrana je čupanje obrva.

Također, žena koja ne prekriva lice treba izbjegavati svaki vid dozvoljenog iscrtavanja i punjenja obrva – sjenilom za obrve ili tanjenje obrva metodom farbanja farbom i blanširanjem dlaka radi manje vidljivosti, osim u kući i mjestima gdje će je vidjeti samo ženske oči.

2. Fileri za povećanje usana, fileri podizanja jagodica lica, kao i svi ostali fileri – zbog propisa zabrane promjene Allahovog stvaranja.

3. Operacije korekcije nosa, smanjenje ušiju itd. Kao i kod svih ostalih estetskih operacija, islam ih dijeli na rekonstruktivne i estetske, prve su dozvoljene, a druge zabranjene.

4. Geliranje noktiju, iz istog razloga kao i lak za nokte. Oboje bi bilo dozvoljeno samo u periodu kad žena ne može obavljati namaz, s napomenom da nalakiranih noktiju ne može izlaziti vani, među muškarce.

5. Permanentna šminka i mikropigmentacija, slično kao i iscrtavanje obrva ulazi u propis tetovaže koja je islamom zabranjena.

6. Sve vrste nadogradnje trepavica, tzv. svilene trepavice, tzv. ruske trepavice itd, jer se vrše metodom ljepila, koje sprječava vodu da dopre do kože, samim tim isprječava abdest i gusul.
Po mišljenju mnogih učenjaka, obične vještačke trepavice koje se stave i skinu za jednu priliku se isključuju iz zabrane, jer se skidaju skupa sa šminkom, i ne potpadaju pod propis perike, s napomenom da ih žena ne može nositi tamo gdje je sreću muškarci.

7. Od tretmana koji su dozvoljeni, ali pod određenim okolnostima zabranjeni jesu depilacije i epilacije, laserske epilacije, šećerna pasta, ukoliko žena navedene tretmane radi kod druge žene i to na mjestima koja se računaju avretom pred drugom ženom (od pupka do koljena), osim u iznimnim situacijama pretjerane maljavosti koja spada u abnormalno stanje. Ukoliko ih radi sama sebi, dozvoljeno je u svakom slučaju.

8. U tretmane koji su u osnovi dozvoljeni je lashlifting, metoda uvijanja trepavica kiselinom koja se ispere na kraju tretmana, no, i ovaj tretman postaje zabranjen ukoliko osoba izlazi sa takvim trepavicama napolje, a ne pokriva lice uključujući i oči.

Uskoro, inšallah, opširno na ovu temu.

Hana Vlahovljak
Dr. Rusmir Čoković
Preuzeto sa facebook profila:
https://www.facebook.com/rusmir.cokovic/posts/3326570530787959

Ovaj post se odnosi na one koji se bave trgovinom.

Na kraju kalendarske godine sve trgovine su zakonski dužne da urade popis robe (inventuru) za prethodnu godinu. Ovaj popis treba da im olakša proračun zeketa.

Svako ko posjeduje iznos nisaba u trgovačkoj robi dužan je izdvojiti zekat na trgovačku robuu iznosu od 2,5 % . Za zekat trgovačku roba se sabira ( računa ) po prodajnoj cijeni robe, a ne po nabavnoj.

Nisab u Bosni i Hercigovini za ovaj mjesec iznosi 8630 KM (osam hiljada šest stotina i trideset konvert. maraka).

U šerijatu se godina za nisab računa po lunarnom kalendaru, ali je zbog okolnosti u kakvima se nalazimo dozvoljeno je proračunati nisab po kalendarskoj godini. Tada će zakasniti deset ili jedanaest dana u odnosu na lunarnu godinu, ali se zbog okolnosti toleriše to kašnjenje.

Zekat smo dužni dati kada prođe godina od kada smo prvi put imali nisab, pa kada prođe cijela godina nakon toga, a ne daje se samo u ramazanu.

Dr. Rusmir Čoković

Preuzeto sa zvaničnog Facebook profila:

https://www.facebook.com/100003051343501/posts/3325326550912357/