Alejkumusselam.

Oko davanja sadekatul-fitreta za dijete u stomaku učenjaci imaju podijeljeno mišljenje.

Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da nije vadžib sve dok je dijete u utrobi majke prije zalaska Sunca od zadnjeg dana Ramazana.

Ovo je stav hanefijskog, malikijskog i šafijskog mezheba i rivajet od imama Ahmeda. Dokazuju svoj stav time što se ne zna da li će se roditi ili ne, a u osnovi nema dokaza da se na njega daje sadekatul-fitr.

Zatim dio od ovih učenjaka koja smatraju da nije vadžib je na stavu da je mustehab. Dokazuju to predajom koja se prenosi od Osmana, radijallahu anhu, da je davao sadekatul-fitr za dijete u stomaku. Ovo bilježi Abdullah ibn Ahmed u knjizi “El-Mesail”. Takođe, ovaj stav preporučenosti prenosi Abdurrezak u svom “Musannefu” od Sulejman ibn Jesara i skupine učenjaka od selefa.

Drugi stav je ono što prenosi Ibn Kudame u “El-Mugniju”, da je vadžib dati sadekatul-fitr za dijete u utrobi majke, u drugom rivajetu od imama Ahmeda. Taj njegov stav se dokazuje time što je fetus (dijete u utrobi majke) ljudsko biće kojem je ispravno napisati vesijet i ostaviti nasljedstvo, kao i time da ulazi u opće dokaze te se poistovjećuje sa novorođenćetom.

Treći stav je da ako dijete u utrobi napuni četiri mjeseca prije zore onda je vadžib za njega dati sadekatul-fitr, jer se djetetu udahnjuje duša kada napuni četiri mjeseca kao što je došlo u hadisu od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, kojeg bilježi Muslim. Ovaj stav prenosi Ibn el-Mulekkin u knjizi “El-I'alam” od skupine selefa bez navođenja njihovih imana.

Ispravno je da davanje sadekatul-fitra na fetus nije vadžib jer se ne zna da li će se dijete živo roditi i jer nema dokaza da je to obaveza. A mustehab je to uraditi imajući u vidu da se to prenosi od Osaman, radijallahu anhu, i drugih učenjaka selefa ovog Ummeta, a Allah zna najbolje. Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

Alejkumusselam.

Nije mi poznato da postoji u šerijatskoj terminologiji svejedno vezano za post ili mimo posta nešto što se zove UČAJLUCI.

Nakon istraživanja o postu povodom Učajluka rezultat je bio sljedeći:

– Da je to termin koji je uvriježen u nekim krajevima Balkana (vjerovatno i Turske).

– Riječ Učajluci je nastala od turskih riječi: UČ što znači tri i riječi AJLUK što znači mjesečna plata ili dohodak, pri čemu se misli na tri mjeseca u kojima je nagrada za dobra djela mnogostruka.

– Pod ovim se podrazumijevaju vrijednost dana i noći u tri mjeseca po lunarnom kalendaru (Hidžretskom): Redžebu, Š'abanu i Ramazanu, a koji se jednim imenom nazivaju UČAJLUCI.

Znači, Učajluci je termin pod kojim se misli na tri hidžretska mjeseca (Redžeb, Š'aban i Ramazan) u kojima se vrijednost dobrih djela i ibadeta od posta i mubarek noći posebna, pri čemu su Redžeb i Š'aban dva mjeseca u kojima se vjernik priprema dobrim djelima za dolazeći Ramazan.

Što se tiče šerijatskog utemeljenja ove tematike može se reći sljedeće:

Prvo – u osnovi kao što kaže akidetsko i usulsko pravilo „La mušahate fil istilahat“ a koje znači „Nema tjesnoće u terminologiji“, tj. naučna terminologija u sebi ima širine.

Međutim, bitno je šta se porazumijeva pod određenim pojmom ili terminom. Pa tako nije sporno nazvati te mjesece učajlucima ali ono što treba potvrditi to je da li je šerijatski prihvatljivo to što se podrazumijeva pod terminom Učajluci.

Drugo – shodno šerijatskim argumentima oko vrijednosti posta i mubarek noći u ovim mjesecima može se reći sljedeće:

– Oko vrijednosti posta i mubarek noći (Lejtul-regaib i Lejletu-m'iradž) nekih određenih dana mjeseca Redžepa nije ništa vjerodostojno prenešeno u Sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Od posebnih karakteristika mjeseca Redžepa je da je on jedan od četiri sveta (zabranjena) mjeseca kao što je došlo u kur'anskom ajetu.

Iz ovog se izuzima post ponedjeljkom i četvrtkom, post bilo koja tri dana u mjesecu i post bijelih dana (13., 14. i 15.), za koje je došlo u vjerodostojnim hadisima da ih je mustehab postiti u bilo kojem mjesecu u što ulazi i mjesec Redžep.

– Takođe, oko vrijednosti mubarek noći (Lejletul-berat i slično) nekih određenih dana mjeseca Š'abana nije ništa vjerodostojno prenešeno u Sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. A što se tiče posta u mjesecu Š'abanu prenešeni su sljedeći hadisi:

Hadis mutefekun alejhi koji prenosi Aiša, radijallahu anha, u kojem je došlo da je rekla: “Nisam vidjela Allahovg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je ikada postio čitav mjesec osim mjeseca Ramazana, i nisam ga vidjela da je u nekom mjesecu više postio od mjeseca Š'abana“.

Hadis od Ummu Seleme, radijallahu anha, u kojem ona kaže da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u toku godine nije postio ni jedan čitav mjesec osim Š'abana, spojio bi ga sa Ramazanom“. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Nesai i Ahmed. Dobrim ga ocjenjuje Tirmizi, a vjerodostojnim Albani i Šuajb Arnaut.

S tim da učenjaci kažu da se pod riječima “nije postio ni jedan čitav mjesec osim Š'abana“ misli na većinu mjeseca Š'abana a ne čitav mjesec zbog hadisa Aiše, radijallahu anha, koji je vjerodostojniji od ovog.

Hadis od Ebu Hurejre, radijalalhu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada nastupi polovina Š'abana prestanite sa postom“. Bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže, Ibn Huzejme, Bejheki i Ahmed. Vjerodostojnim ga ocjenjuje Tirmizi, Ibn Hibban i Albani, a imam Ahmed i Ibn Me'in kažu za ovaj hadis da je munker.

– A što se tiče mjeseca Ramazana, obaveza posta u njemu je od ruknova Islama što je opće poznato. U mjesecu Ramazanu takođe nema mubarek noći (poput Lejletul-bedra 17.noći i Lejletul-kadra 27.noći) koje se obilježavaju na uvriježen način pri čemu se prave mevludi, pridaju hatme, uče zikrovi i pjevaju ilahije, jer tako nešto nije prenešeno u sunetu niti su to radili ashabi niti selef ovog ummeta.

Naravno, postoji noć Lejletul-kadra koja je vrijednija od hiljadu mjeseci ibadeta u drugim noćima, s tim da se noć Lejletul-kadra traži u neparnim noćima zadnjih deset dana Ramazana a ne da je ona sigurno i uvijek 27.noći Ramazana. U njoj se klanja noćni namaz, dovi, zikri i čine druga dobra djela.

Treće – Na osnovu gore spomenutog dolazimo do zaključka da je značenje termina Učajluci neutemeljeno u šerijatskim tekstovima, jer u tri spomenuta mjeseca nema nikakvih mubarek noći koje se obilježavaju na ustaljen način kod nas, a što je novotarija, takođeu mjesecu Redžebu nema nikakvog posebnog posta, a u mjesecu Š'abanu i Ramazanu vrijednost posta je opće poznata na način kako je došlo u šerijatskim tekstovima.

Prema tome, termin Učajluci nije ispravno upotrebljavati i koristiti u njegovom spomenutom značenju jer za to nema potpore u šerijatskim tekstovima. Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Osnovni šerijatski tekstovi oko posta šest dana Ševvala su sljedeći hadisi:

Hadis kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu od Ebu Ejjuba El-Ensarije, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko posti Ramazan a zatim ga uslijedi sa šest dana Ševvala kao da je postio cijeli vrijeme“.

Takođe, hadis od Sevbana, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko posti šest dana nakon Fitra (ramazanskog Bajrama) to je kao (post) cijele godine. Ko uradi jedno dobro djelo ima nagradu dest tih djela“. Hadis bilježe Nesai, Ibn Madže, Ahmed i Darimi sa malim razlikama u tekstu hadisa, a sam hadis je Albani ocijenio vjerodostojnim a Šujab Arnaut dobrim.

Prenose se i drugi hadisi u istom kontekstu, međutim u njima ima slabosti te nema potrebe da ih navodimo.

Dva navedena hadisa su vjerodostojna i sa njima se dokazuje da je mustehab postiti šest dana Ševvala.

Značenje riječi „kao da je postio cijeli vrijeme“ i „to je kao (post) cijele godine“ su: da post Ramazna (mjesec dana) vrijedi (ima nagradu kada se pomnoži sa deset, jer se svako dobro djelo udesetostručava po tekstu 160. ajeta sure El-En'am) kao post deset mjesci, a post šest dana Ševvala vrijedu (ima nagradu kada se pomnoži sa deset) kao post dva mjeseca (tj. šezdeset dana), pa je tako zbir nagrade ovog posta 12 mjeseci (godina dana).

Stavovi učenjaka oko posta šest dana Ševvala (pogledaj: Bidajetul-mudžtehid od Obn Rušda str. 352, Nejlul-evtar od Ševkanija str. 825, Subulusselam od Saneanija str. 425):

Prvi stav učenjaka – da je mustehab postiti šest dana Ševvala i da se time postiže spomenuta nagrada u hidisima.

Ovo je stav Šafije, Ahmeda, Davuda Zahirija i mnogih drugih.

Njihovi argumneti su gore spomenuti hadisi.

Drugi stav učenjaka – da je pokuđeno postiti šest dana Ševvala.

Na ovom stavu su Ebu Hanife i Malik.

To argumentiraju time što bi se tim postom moglo pomisliti da je vadžib postiti te dane uz Ramazan, a nema vadžib posta osim mjeseca Ramazana, kefareta ili zavjet-posta. Ovaj argument je jako slab imajući u vidu vjerodostojne hadise, a sa druge strane to dovodi u upitnost posta i ostalih preporučenih dana posta, poput tri dana u mjesecu, post dana Arefata, post ponedjeljka i četvrtka i slično.

Imam Malik u svom Muvetteu argumnetira svoj stav time što nije vidio nikoga od uleme da posti te dane. Takođe, ovaj argument je slab, jer ostavljanje Suneta od strane ljudi ili uleme nije dokaz da se time odbacuje ili ne prihvata Sunet koji je prenešen u vjerodostojnom hadisu.

Neki učenjaci malikijskog mezheba, poput Ibn Abdulberra i Ibn Rušda, traže opravdanje imamu Maliku u njegovom stavu u tome da do imam Malika nije došao ovaj hadis ili da je došao a da ga je on ocijenio slabim.

Bilo kako bilo, stav da je mustehab postiti šest dana Ševvala je bez sumnje ispravan stav zbog jasnog vjerodostojnog hadisa.

Neki učenjaci su govorili oko toga da li je bolje postiti na početku mjeseca ili kasnije, spojeno svešest dana ili odvojeno, kao i da li je obaveza prvo napostiti opravdano izostavljene dana Ramazana da bi se imala nagrada posta 6 dana Ševvala. Ispravno je, a Allah zna najbolje, da nema razlike u postu 6 dana tokom cijelog mjeseca Ševvala svejedno spojeno ili odvojeno jer nema vjerodostojnog dokaza koji to ograničava.

Takođe, obzirom da je dozvoljeno odgoditi napaštanje Ramazana do sljedećeg Ramazana, uslovljavanje napaštanja propuštenih dana Ramazana prije posta 6 dana Ševvala da bi se imala spomenuta nagrada od tog posta nije opravdano niti ima konkretan argument koji to uslovljava i obavezuje.

Prema tome, preporučenost posta šest dana Ševvala ima utemeljenje u vjerodostojnom hadisu u kojem je došlo da ima nagradu kao da je postio čitavu godinu dana. Ve billahi tevfik.

ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Nafila namaz, tj. noćni namaz koji se klanja u noći LEJLETUL-KADRA se ni po čemu ne razlikuje od običnog noćnog namaza koji se klanja u noćima mimo lejletul-kadra. To jest, klanja se kao što se klanja svaki KIJAMUL-LEJL (noćni namaz): dva po dva rekata koliko želimo a onda završimo sa jednim ili tri ili pet rekata vitr namaza.

Nije prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je klanjao noćni namaz u noćima lejletul-kadra drugačije od ostalih noći.

U hadisu koji je muttefekun alejhi, tj. bilježe ga Buharija i Muslim, je došlo da je neki čovjek pitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako se klanja noćni namaz, pa je odgovorio: “Dva po dva, a kada se uplašiš da će nastupiti vrijeme sabah namaza klanjaj vitre jedan rekat”.

Takođe, prenosi Aiša, radijallahu anha, „da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ni u ramazanu niti van njega nije klanjao više od 11 rekata, klanjao bi četiri ne pitaj o njihovoj dužini niti ljepoti, pa bi klanjao još četiri ne pitaj o njihovoj dužini i ljepoti”. (Buharija 1147 i Muslim 738)

Međutim, došlo je u rivajetu kod Buharije (1164) od Aiše, radijalahu naha, da je nekad klanjao 13 rekata, takođe ovo se prenosi u vjerodostojnim predajama od Ibn ‘Abbasa (Buharija 117) i Zejd ibn Halida El-Džuhenija (Muslim 765), radijallahu anhum.

Od posebnih dova koje je mustehab učiti u noći lejletul-kadra su riječi “Allahumme inneke ‘afuvvun tuhibbul-afve f'afu ‘anni” jer se prenosi da je Aiša, radijallahu naha, pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, šta da uči i dovi u noći lejletul-kadra, pa joj je odgovorio da uči gore spomenutut dovu. (Tirmizi, Ibn Madže i Ahmed, a vjerodostojnim ga je ocijenio Hakim i Albani)

A ono što neki prenose da u noći lejletul-kadra treba klanjati toliko i toliko rekata i na savakom rekatu učiti određene sure, i tome slično, to nema nikakvog osnova u Šerijatu, to su čiste novotarije koje nije dozvoljeno slijediti zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Čuvajte se novotarija (novina u vjeri), jer je svaka novotarija dalalet”. ( Ebu Davud 4607 i Tirmizi 2676, a vjerodostojnim ga ocijenio Ibn Redžeb)

Ve billahi tevfik.

Izvor: http://www.ehlus-sunne.ba

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

U dva vjerodostojna hadisa koje bilježi Muslim u svom Sahihu je došlo da je mustehab postiti dva dana u mjesecu Muharremu i to:

– 9. Muharrem, tj. dan prije Ašure i

– 10. Muharrem, tj. dan Ašure.

Prenosi se od Ebu Katade el-Ensarija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio upitan za post na dan Ašure, pa je odgovorio: „Briše grijehe za prošlu godinu.“ Bilježi ga Muslim.

Prenosi se od Abdullah ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: „Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio dan Ašure i naredio da se posti, rekli su mu: O Allahov Poslaniče, to je dan koji veličaju židovi i kršćani. Pa je rekao: ‘Kada dođe sljedeća godina, inšallah, postit ćemo deveti dan (Muharrema)’. I nije nastupila sljedeća godina, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je preselio“. Hadis bilježi Muslim.

Što se tiče hadisa u kojem je došlo da se posti i dan poslije Ašure, tj. 11. Muharrem, taj hadis se prenosi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Postite dan Ašure i razlikujte se od židova, postite dan prije i dan poslije“.

Bilježe ga Ahmed, Bejheki u „Šu'abul-iman“, Ibn Huzejme i Bezzar.

Sa osim hadisom skupina učenjaka dokazuje preporučenost posta 11. Muharrema, tj. dana poslije Ašure.

Međutim, hadis je ocijenjen slabim, po nekima- veoma slabim.

Kaže El-Hesemi da je u njegovom senedu ravija Muhammed ibn ebi Lejle, a on je slab. Hadis je slabim ocijenio Ibn Hadžer, šejh Albani, Šu'ajb Arnaut i mnogi drugi muhaddisi. Slabost hadisa se vraća na raviju Muhammeda ibn ebi Lajlu koji je bio slabog pamćenja, a još se izdvojio sa tekstom ovog hadisa.

Ispravno je da se sa ovim slabim hadisom ne može dokazivati preporučenost posta dana poslije Ašure.

Takođe, nije ispravno smatrati da je preporučeno postiti dan poslije Ašure (11. Muharrema) argumentirajući time da je propisano razlikovati se od židova. Jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio u vjerodostojnom hadisu kojeg bilježi Muslim da se od njih razlikujemo sa postom devetog dana Muharrema, tj. dana prije Ašure, a ne jedanaestog.

Ibn El-Kajjim je shodno vrijednosti i nagradi post dana Ašure podijelio na tri stepena:

prvi stepen sa najmanjom nagradom posta- post samo dana Ašure,

drugi stepen sa srednjom nagradom – post dana prije Ašure i dana Ašure i

treći stepen sa najvećom nagradom – post dana prije i dana poslije Ašure i samog dana Ašure.

Pošto je treći stepen zasnovan na slabom hadisu, nije prihvatljiva ova podjela vrijednosti posta dana Ašure.

Treba naglasiti da nije mekruh (pokuđeno) postiti samo dan Ašure. Ovo su naglasili šejhul-islam Ibn Tejmije i hanbelijski učenjak El-Merdavi. A svakako da je bolje i vrijednije postiti i dan prije Ašure.

Prema tome, to što je taj daija napisao da nema vjerodostojnih hadisa po tom pitanju dana poslije Ašure, to je tačno.

Ve billahi tevfik.

http://www.ehlus-sunne.ba

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com