Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je dozvoljeno otići sihribazu da nas liječi od sihra?
Nije dozvoljeno liječiti sihr sihrom, nego se sihr liječi Kur’anom, Poslanikovim صلى الله عليه وسلم dovama i dozvoljenim lijekovima. Sihr je kufr te ga nije dozvoljeno činiti, niti odlaziti kod sihirbaza radi liječenja kufrom. Upitan je Allahov Poslanik صلى الله عليه وسلم o uklanjanju sihra sihrom pviše
Nije dozvoljeno liječiti sihr sihrom, nego se sihr liječi Kur’anom, Poslanikovim صلى الله عليه وسلم dovama i dozvoljenim lijekovima.
Sihr je kufr te ga nije dozvoljeno činiti, niti odlaziti kod sihirbaza radi liječenja kufrom. Upitan je Allahov Poslanik صلى الله عليه وسلم o uklanjanju sihra sihrom pa je rekao: “To je šejtansko djelo.” (Ebu Davud)
Ibnul-Kajjim, rahimehullah, je rekao: “Otklanjanje sihra od opsihrenog dijeli se na dvije vrste:
1 – otklanjanje sihra sihrom poput njega, i to je ono što je od šejtanskog djela jer je sihr njegovo djelo. Ovime se obojica približavaju šejtanu onime što šejtan voli, i zbog toga šejtan prestane štetiti opsihrenom.
2 – liječenje šerijatski ispravnom rukjom, zaštitom, dovama i dozvoljenim lijekovima. Ovo je dozvoljeno, čak je preporučeno (mustehab).” (Fetava imamil-muftin, 207)
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Vidi manjeKakav je to Ihsan u Ibadetu Allahu i Ihsan u odnosu prema stvorenjima?
Allah, subhanehu ve teala, kaže: I činite najbolje... (Kur’an, 2:195) – to je imperativ koji se upotrebljava za ono što je obaveza (vadžib) i što je pohvalno (mustehab). Ihsan može biti obavezan i može biti pohvalan. Ako je njime uslovljeno činjenje vadžiba onda je i on vadžib, a ako je dodatak djelviše
Allah, subhanehu ve teala, kaže:
I činite najbolje… (Kur’an, 2:195) – to je imperativ koji se upotrebljava za ono što je obaveza (vadžib) i što je pohvalno (mustehab). Ihsan može biti obavezan i može biti pohvalan. Ako je njime uslovljeno činjenje vadžiba onda je i on vadžib, a ako je dodatak djelu onda je mustehab.
Ihsan može biti u:
• Ibadetu Allahu;
• Odnosu prema stvorenjima.
Što se tiče ihsana u robovanju Allahu on se sastoji u tome:
Ibn Kajjim, rahimehullah, je ibadet definirao kao potpunu ljubav uz potpunu poniznost, i u stihovima je rekao:
Ibadet Milostivom je vrhunac ljubavi prema Njemu, uz poniznost roba – to su dvije osnove.
Ibadet je zasnovan na ova dva temelja; ljubavi i poniznosti. U ljubavi je traženje, a u poniznosti strah i bježanje od kazne. Ovo se zove ihsanom u ibadetu.
Ako čovjek robuje Allahu Uzvišenom na ovaj način, biće iskren prema Allahu, neće željeti svojim ibadetom da ga neko vidi ili da se za njega čuje, niti će željeti zadovoljstvo ljudi. Tako da mu je svejedno da li ljudi znali za njega ili ne. Trudi se da njegov ibadet bude najbolji i isti u svakoj situaciji i stanju.
Prava iskrenost je u tome da čovjek nastoji svoj ibadet sakriti od ljudi i da ibadet Njegovom Gospodaru bude u tajnosti izuzimajući slučaj u kome je obznanjivanje ibadeta u korist islama i muslimana.
Ihsan u odnosu prema stvorenjima:
Ovo je, također, od ihsana u ibadetu Allahu, jer muslimanu je šerijatski naređeno da ima lijep odnos prema stvorenjima. Ovdje se ihsan postiže: pružanjem pomoći, ostavljanjem uznemiravanja i vedrinom lica.
Pružanje pomoći biva činjenjem dobrog djela svejedno imetkom ili tijelom.
Ostavljanje uznemiravanja je da ne uznemiravaš ljude svojim riječima i postupcima.
Vedrina lica je da ne budeš smrknut prema ljudima. Allahov Poslanik صلى الله عليه وسلم je rekao: “Nipošto ne potcjenjuj ništa od dobrih djela, pa bar da brata muslimana sretneš radosna lica.” (Muslim)
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Vidi manjeŠta znače ove riječi u islamu, vadžib, sahih, farz itd?
وعليكم السلام ورحمة الله وبركاته Malo ćemo preurediti redoslijed termina, kako bi bilo jasnije, stavljajući termine jedne nauke zajedno. Vadžib – Ono što je Allah naredio, bilo direktno ili indirektno u Svojoj Objavi. Dakle, vadžib je obavezno djelo, njegovo neizvršavanje je grijeh, a njegovo izvršaviše
وعليكم السلام ورحمة الله وبركاته
Malo ćemo preurediti redoslijed termina, kako bi bilo jasnije, stavljajući termine jedne nauke zajedno.
Vadžib – Ono što je Allah naredio, bilo direktno ili indirektno u Svojoj Objavi. Dakle, vadžib je obavezno djelo, njegovo neizvršavanje je grijeh, a njegovo izvršavanje u ime Allaha iziskuje nagradu.
Farz – Isto što i vadžib, s tim da se taj termin nekada koristi za djela čija je obaveznost posebno naglašena.
Mustehab – Ono što je Allah preporučio, i to je pohvalno djelo, a njegovo neizvršavanje nije grijeh, dok njegovo izvršavanje u ime Allaha iziskuje nagradu.
Sunet – Isto što i mustehabb. S tim da neki učenjaci termin sunnet koriste za djela za postoji direktan tekst iz Kur'ana, Sunneta ili govora ashaba da je to nešto pohvalno, ili da je Poslanik preporučio ili činio, dok termin mustehabb koriste u širem značenju, čak i kada ne postoje direktni tekstovi ali se zaključuje pohvalnost nekog djela iz generalnih pravila i principa šerijata, ili pak djelo koje se čini iz predostrožnosti.
Mekruh – Ono što je Allah zabranio nekategorički, tj. pokuđeno i ružno djelo čije činjenje samo po sebi nije grijeh, ali čovjekovo srce otvara prema grijehu, i njegovo ostavljanje u ime Allaha iziskuje nagradu. Po nekim učenjacima ustrajnost na mekruhu postaje grijeh.
Sunsunet – Termin kojim autori nekih islamskih knjiga nazivaju dva rekata nakon farza podne i jacije namaza. U šerijatskoj terminologiji, ta djela se nazivaju sunnetom.
Mubah – Dozvoljena djela.
Mutefku alejhi – Muttefequn ‘alejh je predaja, predanje, izreka, govor (od Poslanika ili od ashaba) koju bilježe veliki islamski autoriteti Buharija i Muslim u svojim zbirkama vjerodostojnih predaja.
Mutevatir – Mutevatir je predaja koju prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemoguće da se slože na laži.
Hasen – Hasen je predaja čiji svi prenosioci ispunjavaju kriterije pravičnosti, ali manje preciznosti od sahiha, sa spojenim lancem prenosilaca, bez kontradikcije sa jačim predajama i bez skrivenih mahana.
Sahih – Sahih je vjerodostojna predaja čiji svi prenosioci ispunjavaju kriterije pravičnosti i preciznosti, sa spojenim lancem prenosilaca, bez kontradikcije sa jačim predajama i bez skrivenih mahana.
Daif – Daif je slaba predaja koja nije ispunila jedan od uslova spomenutih u definiciji sahiha. Također, daif predaja ne znači da nešto nije od islama, već znači da nije dovoljno jako da bismo se mogli osloniti na njega u deriviranju propisa islama, pa tako daif ima svoje stepene u slabosti, pa su neke manje slabe koje – ako se spoje sa drugim slabim predajama – ojačavaju dovoljno da se na njih možemo osloniti u pripisivanju nečega islamu, a neke predaje su slabije da se ne mogu ojačati, dok su neke predaje toliko slabe da se ocjenjuju kao klasična laž na Poslanika, s.a.w.s., i islam.
Sened – lanac prenosilaca neke predaje, izreke.
Više o hadiskoj terminologiji vidjeti u djelu Hadis i hadiske znanosti na bosanskom, ili u arapskim djelima poput: En-nuket ‘ala kitab-ibnis-Salah, 2/674., Ibn Hadžer el-Askalani, prvo izdanje: El-džamiatul-islamijje, Medina, 1984., Tedribur-ravi, 2/658., Dželaluddin Es-Sujuti, Daru Tajjiba, Tejsiru mustalehil-hadis, Mahmud Tahan, 24., 30., 35., 44., 58., 78., 135., 162., 87., 84,. 75., deseto izdanje: Mektebetul-mearif, 2004.
Kudsi hadis – Hadis koji prenosi Allahov govor kojeg Allah nije objavio kao Kur’an.
Hadis – Govor koji opisuje ono što je Poslanik, s.a.w.s., govorio, radio, prećutao, zatim koji opisuje njegov fizički izgled ili njegove karakterne osobine.
Tefsir – Tumačenje, pod kojim se uglavnom misli na tumačenje Kur’ana.
Saj – Obredno šetanje između brdašca Safe i Merve u blizini Ka’be.
Bedel – Zamjena, uglavnom se koristi za hadždž koji se obavlja za nekog drugog.
Fikh – Nauka koja se bavi izučavanjem islamskih propisa vezanih za djela tijela i govor jezika.
Miskin – Siromah.
Ulema – Učenjaci.
Mogu li naklanjati sunet namaze od podne namaza poslje ikindije?
Sunnet namazi su dobrovoljni namazi na čijem svakodnevnom klanjanju u njihovom vremenu vjernik treba biti ustrajan zbog slijeđenja prakse Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. A što se tiče nagrade, Ummu Habiba, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleviše
Sunnet namazi su dobrovoljni namazi na čijem svakodnevnom klanjanju u njihovom vremenu vjernik treba biti ustrajan zbog slijeđenja prakse Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. A što se tiče nagrade, Ummu Habiba, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja dvanaest rekata (dobrovoljnog namaza) u jednom danu i noći sagradit će mu se zbog njih kuća u džennetu.” Kaže Ummu Habiba: “Nisam ih izostavila kako sam za ovo čula od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.” (Muslim) Imam Tirmizi bilježi vjerodostojan rivajet u kojem se pojašnjava koji su to dobrovoljni namazi: “… četiri prije podnevskog farza i dva poslije, dva rekata poslije akšamskog farza, dva rekata poslije jacijskog farza i dva rekata prije sabahskog farza.”
Mustehab je naklanjati te rekate zbog slijedećih hadisa:
Bilježi imam Tirmizi od Aiše, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada ne bi klanjao 4 rekata prije podnevskog farza, klanjao bi ih poslije. Hadis je hasen
Imam Muslim bilježi od Ummu Seleme, majke vjernika, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao dva rekata poslije ikindije namaza. Ona ga je pitala o tim rekatima, na šta je rekao: “Posjetili su me ljudi iz (plemena) AbdulKajs, pa su me zadržali a da nisam klanjao dva rekata poslije podne, e to su ta dva rekata.”
Allah zna najbolje!
Prof. Abdullah Mujić
Preuzeto sa zvaničnog facebook profila: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=3520965071289124&id=1169169609802027
Vidi manjeJe li ravnanje safova za namaz vadžib ili mustehab?
Na koji način imam ravna safove prije početka namaza Audio mp3 odgovor
Na koji način imam ravna safove prije početka namaza
Audio mp3 odgovor
KAKO JE PROPISANO OBILJEŽITI BAJRAM?
Na dan Bajrama je propisano da se iskaže radost i veselje, kao što je došlo u vjerodostojnim hadisma. Jer je smisao bajramovanja iskazivanje zadovoljstva i veselja zbog obavljenog rukna Islama, a ne puko praznovanje i nerad oponašajući neislamske praznike. Muslimani bajramuju, tj. vesele se i radujuviše
Na dan Bajrama je propisano da se iskaže radost i veselje, kao što je došlo u vjerodostojnim hadisma. Jer je smisao bajramovanja iskazivanje zadovoljstva i veselja zbog obavljenog rukna Islama, a ne puko praznovanje i nerad oponašajući neislamske praznike.
Muslimani bajramuju, tj. vesele se i raduju, za ramazanski bajram jer su izvršili rukn Islama post Ramazana za tu godinu, a bajramuju za kurbanski bajram jer su izvršili rukn Islama, tj. obavili hadždž.
U hadisu mutefekun alejhi (Buharija i Muslim) od Aiše, radijallahu anha, je došlo da su Abesinci na dan Bajrama igrali sa kopljima u Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, mesdžidu. A njoj je dozvolio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da ih gleda preko njegovog ramena.
U rijavetu kod Muslima je došlo da je Omer, radijallahu anhu, ušao u mesdžid i kada je vidio Abesince kako se igraju htio je da im to zabrani, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Pusti ih, Omere“. A u rivajetu kod Ahmeda je došlo da je dodao: „Neka znaju Židovi da u našoj vjeri ima širine (za dozvoljenu zabavu i igru) i da sam poslan sa vjerom koja je lahka“.
Ostavljanje rada (posla) na dan Bajrama, odnosno izbjegavanje bilo kakvih pa i kućnih poslova, poput pranja veša i slično, nema uporišta u šerijatskim tekstovima. Nema dokaza u vjerodostojnom Sunnetu da je za Bajram mustehab obići rodbinu, da ne treba ništa raditi i slično.
Od propisa vezanih za dan Bajrama je da se prije odlaska na ramazanski bajram pojede nekoliko hurmi u neparnom broju, a za kurbanski bajram da se ne jede sve dok se ne vrati sa musalle. Kaže Ibnul-Kajjim u knjizi “Zadul-me'ad” (1/441): “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi prije odlaska na ramazanski bajram pojeo nekoliko hurmi i to u neparnom broju, a na kurbanski bajram ne bi jeo sve dok se ne vrati sa musalle pa bi jeo od svog kurbana”.
Ovo potvrđuje hadis od Ibn Burejde od njegovog oca, radijallahu anhu, da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi izašao na ramazanski bajram sve dok ne jede, a ne bi jeo na kurbanski bajram sve dok ne klanja”. Hadis bilježe Tirmizi, Ahmed i Ibn Hibban, a hadis su vjerodostojnim ocijenili Ibn Hibban, Hakim i Jahja ibn Kattan.
Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzwto sa zvanične web stranice http://www.zijadljakić.ba
Vidi manjeDa li da oženim još jednu ženu?
Alejkumusselam. Došlo mi je više pitanja u kojima se traži savjet o stupanju u poligamiju, pa evo jedinstven odgovor za sve. Poligamija je dozvoljena u šerijatu, na to ukazuju Kur'an, sunnet i idžmaa učenjaka i ona je mubah po velikoj većini učenjaka a ne sunnet i mustehab. Od šartova dozvole oko koviše
Alejkumusselam.
Došlo mi je više pitanja u kojima se traži savjet o stupanju u poligamiju, pa evo jedinstven odgovor za sve.
Poligamija je dozvoljena u šerijatu, na to ukazuju Kur'an, sunnet i idžmaa učenjaka i ona je mubah po velikoj većini učenjaka a ne sunnet i mustehab. Od šartova dozvole oko kojih nema razilaženja među učenjacima su:
Prvi- materijalna mogućnost izdržavanja
Drugi- pravednost prema suprugama
Nema fikhske knjige koja ne obrađuje poglavlje poligamije, propisanosti, uslova i drugih detalja.
A što se tiče savjeta onima koji žele stupiti u poligamiju, ja ih savjetujem istim savjetom kojim već duže vrijeme savjetujem braću pojedinačno, a to je da to ne čine, iz sljedećih razloga:
– zato što većina onih koji su stupili u poligamni brak, tim činom upropaste ili prvi ili nakon kratkog vremena drugi brak
-zato što u većini slučajeva braća su generalno zadovoljna svojom suprugom ali žele stupiti u poligamni brak, ne uzimajući u obzir da druga supruga može biti čisti promašaj zbog kog ne vrijedi uništavati bračnu harmoniju
– zato što je poligamni brak pun problema, razmirica, svađa, nesuglasica, optužbi koji uglavnom rezultiraju raspadom
– zato što je višeženstvo u ovoj državi zabranjeno i nepriznato, pa zbog toga druga supruga koja nije opštinski vjenčana, ne može ostvarivati svoja prava kada dođe do sporova, nesuglasica i suda, time ona neminovno biva oštećena i zakinuta.
Ako bi neko prigovorio rekavši da u sporovima žena ima šerijatska prava koja može ostvariti, odgovor je da ono što imamo u praksi u većini slučajeva sporova tog tipa, supružnici ne traže šerijatsko riješenje, niti se može šerijatsko riješenje sprovesti u praksi tako da im ostaje sud i zakon, a ona nije vjenčana zakonski.
– zato što se zbog višeženstva naruše rodbinske (roditelji i rodbina muža) i taštinske (roditelji i rodbina supruge) veze, koji se teško mogu izgladiti i izmiriti
Prema tome, poligamija je došla u šerijatu, što je općepoznata stvar, nisam je ja izmislio niti ulema ali u praksi su se ispoljili ogromni problemi, jedno je vizija i želja a drugo činjenično stanje, zbog toga savjetujem one koji su me pitali da se ne upuštaju u to.
Ve billahi tevfik
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa telegram kanala: https://t.me/zijadljakic/1440
Vidi manjeKako se dijele postupci u islamskom pravu?
Svi postupci ljudi se u islamskom pravu mogu podijeliti na sljedeće vrste, koje nam omogućavaju da donesemo sud o nekom djelu da li je dozvoljeno ili zabranjeno: 1) Stroga obaveza (Farz). To je največi stepen obvezništva. Obuhvata sve ono što jZakonodavac od nas traži decidnim i nedvosmislenim naredviše
Svi postupci ljudi se u islamskom pravu mogu podijeliti na sljedeće vrste, koje nam omogućavaju da donesemo sud o nekom djelu da li je dozvoljeno ili zabranjeno:
1) Stroga obaveza (Farz). To je največi stepen obvezništva. Obuhvata sve ono što jZakonodavac od nas traži decidnim i nedvosmislenim naredbama, u koje nema nikakve sumnje. Poput naredbe namaza, posta, učenja Kur'ana i sl. Propis ovih djela je da se ona moraju izvršavati uz obećanu nagradu izvršiocu i prijetnju onome ko ova djela ostavi.
2) Poželjno djelo (Mustehab). To je sve ono što Zakonodavac od nas traži ali ne u formi naredbe. Tako da onaj ko ova djela radi imaće nagradu ali onaj ko ih ostavi neće biti kažnjen. poput korištenja Misvaka prije obavljanja namaza i sl.
3) Dozvoljeno djelo (Mubah). Sve ono za čije izvršavanje nema obećane nagrade niti za njegovo ostavljanje slijedi prijetnja (kazna). Poput hodanja, jahanja i drugih dozvoljenih radnji u uobičajenom svakodnevnom životu.
4) Pokuđeno djelo (Mekruh). To je sve ono što je prekorio Zakonodavac ali ne u zabranjivo-imperativnom obliku. Pa će onaj koji to ostavi biti nagrađen ali neće biti kažnjen onaj koji to uradi. Od njega se traži da izbjegava i da se udalji od tih postupaka i onoga što iz njih proizilazi te da za tim postupcima ne poteže. Onaj ko i uradi tako djelo neće biti ni nagrađen ni kažnjen. S tim da učestalost u ovim djelima nekad prouzrokuje kršenje Allahovih propisa i upadanje u ono što je On zabranio. Razlog zbog kojeg počinioc ovog djela koje je pokuđeno neće biti kažnjen je postojanje velike potrebe za istim kao i životna situacija u kojoj se nađe pojedinac a koja zahtijeva da počini to djelo koje je Šerijatom pokuđeno. Tako na primjer, naš Gospodar je pokudio razvod braka ali ga nije zabranio i za njim se može potegnuti ako postoji potreba (nužda).
5) Strogo zabranjena djela (Haram). Svako djelo koje je Zakonodavac zabranio decidnim i nedvosmislenim zabranama u koje nema sumnje. Počinioc ovih djela će biti kažnjen a onaj ko ih ostavi biće nagrađen, jer je pokoran. Poput zabrane pijenja alkohola i sl.
Razlikovanje između Halala i Harama
Spoznaja Halal i njegovo razlikovanje od harama je stub Islama i dokaz Imana. Ova spoznaja je povezana sa djelima srca a isto tako i sa djelima udova. Osnova kod stvari je da su dozvoljene dok ne dođe jasan tekst koji to zabranjuje. Tako da je zabranjivanje i dozvoljavanje od isključivih prava Allaha, uzvišenog, jer je On Stvaraoc, Održavatelj, onaj koji olakšava i koji mnogo daruje. On svojim robovima zabranjuje ono što hoće a dozvoljava ono što hoće. Ali je iz Njegove milosti prema robovima učinio da zabrane i dozvole budu zbog razumskih uzroka koji se vraćaju na korist samoga čovjeka. U skladu sa tim, Allah nije dozvolio osim dobro a nije zabranio osim loše.
Vidi manje———-
“Zabrana udaranja žene u Islamu”
Pregled i verifikaciju izvršio uvaženi doktor Abdur-Rahman ibn Abdul-Kerim Eš-Šiha
http://www.islamhouse.com
Preuzmi PDF ovdje:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/12/Zabrana_udaranja_zene_u_Islamu.pdf
Da li je dozvoljeno dati zekatul-fitr na ime djeteta u majčinoj utrobi?
Lijepo je (mustehab) dati zekat na ime nerođenog djeteta jer je to činio i Osman, radijallahu anhu, ali to nije obavezno, jer da je zekat vezan za dijete prije rođenja, bio bi vezan i za nerođenu mladunčad domaćih životinja. 53 (Stalna komisija za fetve) 53 Fetava Iedžne (9/367) ____________ Iz knjiviše
Lijepo je (mustehab) dati zekat na ime nerođenog djeteta jer je to činio i Osman, radijallahu anhu, ali to nije obavezno, jer da je zekat vezan za dijete prije rođenja, bio bi vezan i za nerođenu mladunčad domaćih životinja. 53 (Stalna komisija za fetve)
53 Fetava Iedžne (9/367)
____________
Iz knjige “Fetve i propisi vezani za djecu”
Vidi manjeNaslov originala: “FETAVA VE AHKAM HASSA BI-T-TIFL”
Autor: Jusuf b.Muhammed b.Ibrahim el-Atik
Da li se primjenjuju tedžvidska pravila tokom učenja dova u namazu?
Alejkumusselam. Dove uopćeno a i spomenute dove koje se uče u namazu, nije propisano učiti po tedžvidu. Nije mi poznato da oko ovoga ima razilaženje. Tedžvidska pravila su specifična samo za učenje Kur'ana. Učenje Kur'ana po tedžvidu je mustehab a ne vadžib. Ve billahi tevfik
Alejkumusselam.
Dove uopćeno a i spomenute dove koje se uče u namazu, nije propisano učiti po tedžvidu. Nije mi poznato da oko ovoga ima razilaženje. Tedžvidska pravila su specifična samo za učenje Kur'ana. Učenje Kur'ana po tedžvidu je mustehab a ne vadžib.
Ve billahi tevfik
Vidi manje