Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Je li dopušteno za vrijeme posta podvlačiti oči surmom?
Nema smetnje u tome da postač podvlači oči surmom, ni u tome da sipa kapi u oči ili uši, pa makar okus tih kapi osjetio u grlu, jer se to ne ubraja u hranu i piće, čak ni u širem značenju tih riječi. Iz šerijatskih dokaza slijedi da je za vrijeme posta zabranjeno konzumirati hranu i piće, a ne ono šviše
Nema smetnje u tome da postač podvlači oči surmom, ni u tome da sipa kapi u oči ili uši, pa makar okus tih kapi osjetio u grlu, jer se to ne ubraja u hranu i piće, čak ni u širem značenju tih riječi. Iz šerijatskih dokaza slijedi da je za vrijeme posta zabranjeno konzumirati hranu i piće, a ne ono što nema status hrane i pića. Za ovo se mišljenje opredijelio šejhul-islam Ibn Tejmijja, i ono je ispravno. Međutim, ako čovjek uspe kapi u nos i one dopru u stomak, njegov je post pokvaren ako je to hotimično učinio. Evo o tome Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa: “…i s velikim intenzitetom isperi nos, osim ako postiš.” (Ebu Davud, 142, i et-Tirmizi, 38, en-Nesai, 87, i Ibn Madža, 448)
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeKvari li post upotrebljavanje inhalatora, pomoću kojeg se olakšava disanje?
Sadržaj tog spreja pretvori se u paru i ne može dospjeti do želuca, pa nema smetnje u tome da ga musliman koristi dok posti. Šejh Muhammed b. Usejmin Preuzeto sa stranice www.minber.ba
Sadržaj tog spreja pretvori se u paru i ne može dospjeti do želuca, pa nema smetnje u tome da ga musliman koristi dok posti.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeU kakvom je položaju čovjek koji iz neznanja obavi namaz prije nego što nastupi njegovo vrijeme?
Ukoliko se dogodi da čovjek obavi farz-namaz prije nego što nastupi namasko vrijeme, to mu se ne računa kao obavezni namaz jer je Allah, dželle šanuhu, rekao: “…jer vjernicima je propisano u određeno vrijeme namaz obavljati” (en-Nisa, 103). U hadisu koji je zabilježio imam el-Buhari stoji da je Allaviše
Ukoliko se dogodi da čovjek obavi farz-namaz prije nego što nastupi namasko vrijeme, to mu se ne računa kao obavezni namaz jer je Allah, dželle šanuhu, rekao: “…jer vjernicima je propisano u određeno vrijeme namaz obavljati” (en-Nisa, 103). U hadisu koji je zabilježio imam el-Buhari stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Podne-namaz nastupa kad sunce pređe zenit…”, pri čemu je objasnio početak i kraj namaskih vremena. Onom ko neki farz-namaz obavi prije nastupanja vremena računa se da je obavio nafilu i imat će za to sevap, ali mora taj namaz ponoviti nakon što nastupi njegovo vrijeme. A Allah najbolje zna.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKoliko traje povlastica činjenja mesha po mestvama i kad počinje povlastica potiranja?
Veoma je značajno pitanje koje ste postavili i potrebno je da ljudi u njega budu upućeni, pa ćemo ga, inšallah, isrcprno obraditi. Potiranje po mestvama utemeljeno je na Kur’ani-kerimu i sunnetu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Kur’anski ajet na osnovi kojeg je utemeljeno potiranje pviše
Veoma je značajno pitanje koje ste postavili i potrebno je da ljudi u njega budu upućeni, pa ćemo ga, inšallah, isrcprno obraditi.
Potiranje po mestvama utemeljeno je na Kur’ani-kerimu i sunnetu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Kur’anski ajet na osnovi kojeg je utemeljeno potiranje po mestvama jesu Božije riječi: “O vjernici, kad hoćete namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite – a dio glava svojih potarite – i noge svoje do iza članaka…” (el-Maida, 6). Prema jednom kiraetu, načinu učenja časnog Kur’ana, dio ajeta: “…i noge svoje do iza članaka…” vezan je za dio ajeta: “…a dio glava svojih potarite…”, iz čega slijedi da se čini mesh po mestvama, a iz drugog kiraeta slijedi da se noge peru. U hadisima je objašnjeno kad se noge prilikom uzimanja abdesta moraju oprati, a kad se može potrti po mestvama. Kad čovjek nema mestve na nogama, odnosno čarape, tad će noge oprati; kad ih ima, učinit će mesh.
Kad je riječ o sunnetu, od Resulullaha je, sallallahu alejhi ve sellem, preneseno veoma mnogo predanja u vezi s potiranjem po mestvama; učenjaci su ta predanja uvrstili u mutevatir-hadise. Štaviše, kad čovjek uzme abdest i obuje mestve, da prilikom sljedećeg uzimanja abdesta potare po njima bolje je nego da ih skine i opere noge. Jednom prilikom, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, htio je uzeti abdest, pa je el-Mugira b. Šu’ba pošao skinuti Poslanikove mestve, te mu je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka ih! Obuo sam ih nakon što sam uzeo abdest opravši noge”, a zatim je učinio mesh po njima. (el-Buhari, 206, i Muslim, 79 i 274)
Da bi se moglo potirati po mestvama, moraju se ispuniti uvjeti koje ćemo i navesti.
Prvi uvjet jest da mestve budu obuvene pod abdestom i da čovjek ne bude džunup; ukoliko čovjek mestve obuje, a nema abdest, odnosno džunup je, nema pravo potirati po njima.
Drugi je uvjet to da se mesh učini tokom vremena koje je predviđeno za potiranje, a o tome ćemo, ako Bog da, govoriti.
Treći uvjet jest to da se mesh po mestvama čini isljučivo prilikom uzimanja abdesta, što znači da obveznik mestve mora skinuti kad se kupa od džunupluka, da bi oprao cijelo tijelo. Muhadisi en-Nesai, et-Tirmizi i Ibn Huzejma zabilježili su da je Safvan b. Ussal, radijallahu anhu, kazivao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio nam je da na putu potiremo po mestvama tri dana i tri noći, pored toga što nam je naredio da mestve skinemo kad postanemo džunupi.”
Povlastica činjenja mesha po mestvama traje dan i noć, 24 sata, za onog ko je u mjestu boravka, odnosno tri dana i tri noći, 72 sata, za putnika, i glede toga mjerodavno je vrijeme, a ne broj namaza koji se obave tokom te vremena u kojem traje ta povlastica.
Ali, kad se počinje računati povlastica činjenja mesha po mestvama? To se počinje računati od prvog potiranja, a ne od trenutka kad čovjek obuje mestve, niti od trenutka kad izgubi abdest, utoliko što je u hadisima upotrijebljen izraz potiranje, odnosno činjenje mesha, kao, naprimjer, u hadisu: “Onaj koji je u mjestu boravka mesh čini dan i noć, a putnik mesh čini tri dana.” Dakle, povlastica na potiranje po mestvama gubi se nakon što prođe 24, odnosno 72 sata od prvog potiranja. Radi lakšeg shvatanja ovog pitanja navest ćemo primjer za ovo. Čovjek uzme abdest za sabah-namaz i obuje mestve te bude pod abdestom do ikindijskog namaza, a u pet sati popodne obavi fiziološku potrebu pa uzme abdest (za akšam-namaz) i potare po mestvama – u toj će situaciji po mestvama potirati do pet sati sljedećeg dana. Ukoliko pretpostavimo da je sljedećeg dana učinio mesh u 16:45 sati, slijedi da je tokom povlastice činjenja mesha po mestvama obavio devet namaza, te se, kako rekosmo, u obzir ne uzima pet dnevnih namaza, kako to misle mnogi ljudi koji nisu upućeni u šerijatske propise. Ukoliko bi se dogodilo da čovjek mesh učini nakon što istekne vrijeme koje je predviđeno za to, taj je abdest ništavan; akoli čovjek uzme abdest neposredno prije isteka vremena predviđenog za potiranje i ne učini ništa što kvari abdest, sām istek vremena koje je predviđeno za potiranje po mestvama ne kvari abdest. Oni koji drže da to kvari abdest nemaju nikakvog dokaza. Istek vremena koje je predviđeno za tu povlasticu samo znači da se gubi pravo na nju, a ne znači da se gubi abdest. Kao obrazloženje svog mišljenja možemo kazati sljedeće: čovjek koji uzme abdest potirući po mestvama, taj je, prema šerijatskim dokazima, uzeo abdest na ispravan način, i ne možemo kazati da je s istekom povlastice na potiranje po mestvama izgubio abdest, osim na temelju šerijatskog dokaza, a takav dokaz ne postoji. On ostaje pod abdestom sve dok ne učini ono što, prema Kur’ani-kerimu, ili sunnetu, ili jednoglasnom mišljenju svih islamskih učenjaka, kvari abdest.
Hanbelijski su pravnici kazali da čovjek koji obuje mestve u mjestu boravka i izgubi abdest te prvo potiranje učini nakon što otputuje – potire 72 sata, što također ukazuje na to da je neprihvatljivo mišljenje učenjaka koji drže da se povlastica potiranja po mestvama počinje računati od prvog gubljenja abdesta.
Povlastica potiranja po mestvama gubi se nakon isteka vremena koje je predviđeno za to i skidanjem mestvi, ali to ne kvari abdest. Ovu konstataciju dokazuje predanje Safvana b. Ussala, radijallahu anhu, koji kazivaše: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio nam je da na putu potiremo po mestvama tri dana i tri noći, osim što nam je naredio da mestve skinemo kad postanemo džunupi.” Ukoliko skine mestve, čovjek mora, ako želi i dalje uživati povlasticu potiranja po mestvama, uzeti abdest perući noge. Gubi se pravo na povlasticu, ali ne gubi abdest: on je uzet u skladu sa šerijatskim dokazima, i ne može ga se poništiti osim na temelju šerijatskog dokaza, a ne postoji dokaz da skidanje mestvi kvari abdest. Eto, to je, prema našem prosuđivanju, mišljenje koje pravladava. A Allah je pokrovitelj uspjeha.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeJe li dozvoljeno potirati po izderanim i tankim čarapama?
Preovladava mišljenje da je dozvoljeno potirati po izderanim, pa i po tankim čarapama ispod kojih se nazire koža. Poenta nije u tome da se noga pokrije toliko da se ne vidi koža (noga muškarca nije stidno mjesto koje se mora pokriti), nego je poenta u tome da obveznik uživa povlasticu potiranja po mviše
Preovladava mišljenje da je dozvoljeno potirati po izderanim, pa i po tankim čarapama ispod kojih se nazire koža. Poenta nije u tome da se noga pokrije toliko da se ne vidi koža (noga muškarca nije stidno mjesto koje se mora pokriti), nego je poenta u tome da obveznik uživa povlasticu potiranja po mestvama i da, umjesto skidanja čarapa i pranja nogu, potare po njima. Eto, to je povod donošenja olakšice potiranja po mestvama, a taj se povod, očito je, podjednako odnosi na mestve i čarape, makar one bile izderane ili tanke.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeŠta kvari abdest?
Islamski se učenjaci razilaze u mišljenju oko toga šta kvari, a šta ne kvari abdest, a mi ćemo ovdje razmatrati one stvari za koje postoji dokaz da kvare abdest. Prvo što kvari abdest jest izlazak bilo čega iz spolnog organa ili iz analnog otvora, pa ga nedvojbeno kvare izlazak mokraće, izmeta, vjetviše
Islamski se učenjaci razilaze u mišljenju oko toga šta kvari, a šta ne kvari abdest, a mi ćemo ovdje razmatrati one stvari za koje postoji dokaz da kvare abdest.
Prvo što kvari abdest jest izlazak bilo čega iz spolnog organa ili iz analnog otvora, pa ga nedvojbeno kvare izlazak mokraće, izmeta, vjetra, mezija i sperme (izlazak sperme uslijed podražaja obavezuje na uzimanje gusula, a pojava mezija obavezuje na to da čovjek opere spolni organ i testise).
Drugo što kvari abdest jest dubok san, to jest onaj san tokom kojeg čovjek ne opazi puštanje vjetra, i u vezi s tim nema razlike je li čovjek zaspao u ležećem položaju ili sjedeći naslonjen ili nenaslonjen. Mjerodavan je, kako rekosmo, osjećaj da se pustio vjetar. To je tako, jer san sam po sebi ne kvari abdest, nego je on situacija u kojoj se objektivno može dogoditi puštanje vjetra. Dokaz da san sam po sebi ne kvari abdest jest činjenica da onaj ko zaspi nakratko nije izgubio abdest. Da san sam po sebi kvari abdest, abdest bi bio pokvaren i u ovoj situaciji, kao što je pokvaren u situaciji kad iz čovjeka izađe neznatna količina mokraće.
Treće što kvari abdest jest konzumiranje mesa deve, mužjaka ili ženke, bez obzira na to da li je to meso prijesno ili skuhano. Džabir b. Semura, radijallahu anhu, kazuje: “Neko je upitao Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Moram li uzeti abdest nakon konzumiranja ovčijeg mesa?’ ‘Uzmi abdest ako hoćeš’, odgovorio je Poslanik. Zatim je neko upitao: ‘Moram li uzeti abdest nakon kozumiranja mesa deve?’ Na to je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: ‘Da, uzmi abdest u toj situaciji’” (Muslim, 360). To što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prvom čovjeku prepustio navolju hoće li uzeti abdest nakon što konzumira ovčije meso, dokaz je da obvezniku nije prepušteno navolju hoće li uzeti abdest nakon konzumiranja mesa deve. Prema tome, konzumiranje mesa deve i svih njenih dijelova, naprimjer iznutrice i loja, kvari abdest. Kad se radi o tome, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ništa izuzeo, a znao je da ljudi konzumiraju i iznutrice i loj. Da je konzumiranje iznutrica i loja imalo drukčiji status, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objasnio bi to, da muslimani znaju kako treba postupati. Također, nije nam poznato da islamski vjerozakon u pogledu bilo koje životinje pravi razliku između njenog mesa i iznutrice, te loja, jer ti dijelovi mogu biti ili halal, ili haram, te njihovo konzumiranje može ili kvariti abdest, ili ga ne kvariti. Da jedan dio neke životinje bude dozvoljeno, a drugi dio zabranjeno konzumirati, to ne postoji u našem vjerozakonu, premda je postojalo u vjerozakonu jevrejā. “Jevrejima smo sve životinje koje imaju kopita ili pandže zabranili, a od goveda i brava njihov loj, osim onog s leđa ili s crijeva, ili onog pomiješanog s kostima…” (el-En’am, 146).
Otuda su islamski učenjaci jednoglasni u mišljenju da je loj svinje zabranjeno konzumirati, iako je u časnom Kur’anu spomenuto samo svinjsko meso: “Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso…” (el-Maida, 3). A ni u pogledu zabranjenosti konzumiranja svinjskog mesa ne postoji razilaženje među islamskim učenjacima. Eto zbog čega smo rekli da konzumiranje loja i iznutrica deve kvari abdest.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeIma li mjesečno pranje donju i gornju granicu kad se radi o trajanju?
Ispravno je da mjesečno pranje nema ni donju ni gornju granicu kad se radi o trajanju. Gospodar je objavio: “I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: ‘To je neprijatnost.’ Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju…” (el-Bekara, 222). Spolno općenje sa ženviše
Ispravno je da mjesečno pranje nema ni donju ni gornju granicu kad se radi o trajanju. Gospodar je objavio: “I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: ‘To je neprijatnost.’ Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju…” (el-Bekara, 222). Spolno općenje sa ženama nije ovdje ograničeno određenim brojem dana, već je ograničeno pojavom čistoće, što ukazuje na to da je povod sustezanja od spolnog odnosa postojanje mjesečnog pranja, odnosno to je naznaka da je spolni odnos dozvoljeno imati onda kad mjesečno pranje prestane.
Drugim riječima, dok postoji mjesečno pranje, važe svi propisi u vezi s njime; kad mjesečno pranje prestane, prestaju propisi koji su dotad važili. Osim toga, za određivanje donje i gornje granice trajanja mjesečnog pranja ne postoji nikakav dokaz iako postoji golema potreba da se ta granica odredi. Da je u vezi s tim postojala granica, ona bi bila objašnjena u Kur’ani-kerimu i Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu.
Na osnovi toga možemo konstatirati da crna gusta krv ima status mjesečnog pranja, te da u vezi s tim nije mjerodavna gornja i donja granica. A u slučaju da neka žena neprestano krvari, odnosno da krv ne istječe samo dan-dva tokom mjeseca, tad se radi o krvi koja izlazi uslijed istihaze, svojevrsnog poremećaja.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKako treba postupiti čovjek koji je dva mjeseca proveo u komi, pa nije obavljao namaz niti je postio tokom ramazana?
Sve dok se ne probudi iz kome nije dužan ništa poduzeti. Ako se probudi iz kome, obavezan je napostiti ramazanski post, a ukoliko, Allahovim davanjem, preseli na ahiret, niko za njega ne mora napostiti njegove propuštene dane. Međutim, ako je taj čovjek bio jedan od onih koji, uslijed starosti ili bviše
Sve dok se ne probudi iz kome nije dužan ništa poduzeti. Ako se probudi iz kome, obavezan je napostiti ramazanski post, a ukoliko, Allahovim davanjem, preseli na ahiret, niko za njega ne mora napostiti njegove propuštene dane. Međutim, ako je taj čovjek bio jedan od onih koji, uslijed starosti ili bolesti, umjesto posta moraju nahraniti siromahe, tad će to učiniti njemu najbliža osoba koja ga nasljeđuje. Kad je riječ o naklanjavanju namaza koji se propuste zbog pada u komu, postoje dva mišljenja. Većina učenjaka smatra da čovjek u toj situaciji nije dužan naklanjati namaze koje je propustio. Oni svoj stav dokazuju predanjem u kojem se kaže da je Ibn Omer, radijallahu anhu, u komi proveo dan i noć, a nije naklanjao namaze kad je došao svijesti (Malik, 23). A neki potonji hanbelijski autoriteti smatraju da čovjek mora naklanjati namaze koje propusti uslijed pada u komu. Autor djela el-Insaf veli: “Samo neki naši hanbelijski autoriteti smatraju da čovjek mora naklanjati namaze koje propusti uslijed pada u komu. Oni svoj stav temelje na predanju u kojem se kaže da je Ammar b. Jasir, radijallahu anhu, u komi proveo tri dana i tri noći, te da je naklanjao namaze kad se osvijestio (Malik, 23).”
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKakav status u islamu ima vitr-namaz i klanja li se on samo u ramazanu?
Vitr-namaz je potvrđeni sunnet, obavlja se u ramazanu i izvan ramazana, i musliman ga ne bi trebao izostavljati. Imam Ahmed i neki drugi učenjaci kazali su: “Zao je čovjek onaj ko izostavlja vitr-namaz, njegovo svjedočenje ne treba prihvatati.” Pod vitrom se podrazumijeva da čovjek noćni namaz završviše
Vitr-namaz je potvrđeni sunnet, obavlja se u ramazanu i izvan ramazana, i musliman ga ne bi trebao izostavljati. Imam Ahmed i neki drugi učenjaci kazali su: “Zao je čovjek onaj ko izostavlja vitr-namaz, njegovo svjedočenje ne treba prihvatati.” Pod vitrom se podrazumijeva da čovjek noćni namaz završi klanjavši neparan broj rekata (kao, naprimjer, jednim ili s tri rekata), a ne podrazumijeva se, kako to misle neki ljudi, učenje kunut-dove. Vitr je jedno, a kunut-dova nešto sasvim drugo.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeKoju je kunut-dovu sunnet učiti?
Na vitr-namazu uči se kunut-dova kojoj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poučio el-Hasana b. Aliju, radijallahu anhu, a ona glasi: “Allahu, uputi me među one koje si već uputio, sačuvaj me s onima koje si već sačuvao, brini se o meni s onima o kojima se već brineš, blagoslovi ono što mi daš,više
Na vitr-namazu uči se kunut-dova kojoj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poučio el-Hasana b. Aliju, radijallahu anhu, a ona glasi: “Allahu, uputi me među one koje si već uputio, sačuvaj me s onima koje si već sačuvao, brini se o meni s onima o kojima se već brineš, blagoslovi ono što mi daš, sačuvaj me od zla odredbe koju si već donio, jer Ti određuješ, a Tebi niko ne određuje! Ne odbacuje se onaj čiji si Ti prijatelj. Blagoslovljen si, naš Gospodaru, i uzvišen!” (Allāhummehdinī fī men hedejte ve ‘āfini fī men ‘āfejte ve tevellenī fī men tevellejt. Ve bārik lī fīmā e‘atajte ve kinī šerre mā kadajte fe inneke takdī ve lā jukdā ‘alejk. Innehu lā jezillu men vālejte tebārekte Rabbenā ve te‘ālejte.) (Predanje u kojem se navodi ova dova zabilježio je imam et-Tirmizi, 464.) U skupnom namazu, imam ovu dovu uči u množini: “Allahu, uputi nas među one koje si već uputio…” zato što dovu upućuje i za one koji pristaju za njime. Nema smetnje u tome da imam uz ovu dovu uči i dovu za nešto što je potrebno, ali kunut-dovu ne treba odužiti toliko da muktedije osjete dosadu ili napor zbog stajanja. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naljutio se na Muaza, radijallahu anhu, koji je oduljio prilikom predvođenja svojih saplemenika u namazu. Ukorio ga je: “Muaze, zar ljude dovodiš u iskušenje?!” (el-Buhari, 705)
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manje