Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Treba li i ikamet ponavljati za mujezinom?
U vezi s ponavljanjem ikameta za mujezinom postoji hadis koji je zabilježio imam Ebu Davud, ali je on slab i pomoću njega se ne može dokazivati. (Hafiz Ibn Hadžer, u djelu Telhisul-habir, 1/212, veli da je ovo predanje slabo.) Ispravno je, dakle, da se ikamet ne ponavlja za mujezinom. Šejh Muhammedviše
U vezi s ponavljanjem ikameta za mujezinom postoji hadis koji je zabilježio imam Ebu Davud, ali je on slab i pomoću njega se ne može dokazivati. (Hafiz Ibn Hadžer, u djelu Telhisul-habir, 1/212, veli da je ovo predanje slabo.) Ispravno je, dakle, da se ikamet ne ponavlja za mujezinom.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeUkoliko čovjek učini mesh po mestvama dok se nalazi u mjestu boravka, a zatim otputuje, ima li pravo potirati po mestvama onoliko dugo koliko potire putnik?
Prema mišljenju koje kod nas preovladava, onaj ko učini mesh po mestvama dok se nalazi u mjestu boravka, a zatim pođe na put ima pravo potirati onoliko dugo koliko potire putnik, izuzevši period u kojem je potirao prije nego što će otputovati. A ima i onih učenjaka koji drže da na to ne polaže pravoviše
Prema mišljenju koje kod nas preovladava, onaj ko učini mesh po mestvama dok se nalazi u mjestu boravka, a zatim pođe na put ima pravo potirati onoliko dugo koliko potire putnik, izuzevši period u kojem je potirao prije nego što će otputovati. A ima i onih učenjaka koji drže da na to ne polaže pravo. Čovjek koji je, prije nego što je otputovao, potrao po mestvama nekoliko puta te zatim pošao na put smatra se putnikom, a putnik potire po mestvama tri dana i tri noći. Kaže se da je imam Ahmed b. Hanbel zastupao mišljenje da će čovjek u toj situaciji potirati onoliko koliko bi potirao da je ostao u mjestu boravka, a zatim je to mišljenje napustio.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeMora li se zbog ljubavne predigre uzeti gusul?
Uslijed predigre, ljubljenja, grljenja i naslađivanja tijelom supružnika, ne mora se uzeti gusul ako ne dođe do izbacivanja sjemena. Ukoliko oboje supružnika izbace sjeme, moraju se okupati; ako se to dogodi samo jednom supružniku, on se mora okupati. Supružnici se moraju okupati i u slučaju da se dviše
Uslijed predigre, ljubljenja, grljenja i naslađivanja tijelom supružnika, ne mora se uzeti gusul ako ne dođe do izbacivanja sjemena. Ukoliko oboje supružnika izbace sjeme, moraju se okupati; ako se to dogodi samo jednom supružniku, on se mora okupati. Supružnici se moraju okupati i u slučaju da se dogodi penetracija, makar ne došlo do izbacivanja sjemena, na temelju hadisa: “Kad čovjek zauzme položaj između četiriju ženinih udova te izvrši penetraciju, kupanje je obavezno” (el-Buhari, 291, i Muslim, 348). U verziji koju je zabilježio imam Muslim stoji dodatak: “…pa makar i ne ejakulirao.” Mnogi bračni parovi griješe misleći da ne moraju uzeti gusul ukoliko se ne dogodi izbacivanje sjemena. I to je primjer nepozavanja osnovnih pitanja u islamu. Uslijed penetracije mora se okupati u svakom slučaju, dok nakon ljubavne predigre to nije obavezno, osim ako se dogodi ejakulacija.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeKakav status ima učenje hatma-dove na dobrovoljnom namazu tokom ramazana?
Nije mi poznato da postoje hadisi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a niti predanja od ashabā u kojima se govori da je poželjno tokom ramazana proučiti cijeli Kur’ani-kerim na noćnom namazu i proučiti poslije toga dovu. U vezi s tim krajnje što postoji jest predanje u kojem se kaže da bviše
Nije mi poznato da postoje hadisi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a niti predanja od ashabā u kojima se govori da je poželjno tokom ramazana proučiti cijeli Kur’ani-kerim na noćnom namazu i proučiti poslije toga dovu. U vezi s tim krajnje što postoji jest predanje u kojem se kaže da bi Enes, radijallahu anhu, nakon što bi proučio cijeli Kur’an, sakupio svoju čeljad i učio dovu, ali to nije činio u namazu. Zatim, zarad te dove u džamiju dođe veliki broj muškaraca i žena, uslijed čega dolazi do direktnog miješanja spolova prilikom izlaska iz džamije. I pored toga, neki su islamski autoriteti kazali da je poželjno proučiti dovu poslije proučene hatme u namazu. Nema smetnje u tome da imam ovu dovu prouči na vitr-namazu umjesto kunut-dove, utoliko što je učenje kutnu-dove propisano šerijatom.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Je li Lejletul-kadr u svakom ramazanu smještena u istoj noći?
Lejlei-kadr nalazi se u mjesecu ramazanu, nesumnjivo, na temelju ovih ajeta u vezi s Kur’ani-kerimom: “Mi smo ga objavili u Lejlei-kadru…” (el-Kadr, 1); “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana…” (el-Bekara, 185). U cilju da provede Lejlei-kadr u ibadetu Božiji Poslanik, sallallahu alejhiviše
Lejlei-kadr nalazi se u mjesecu ramazanu, nesumnjivo, na temelju ovih ajeta u vezi s Kur’ani-kerimom: “Mi smo ga objavili u Lejlei-kadru…” (el-Kadr, 1); “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana…” (el-Bekara, 185). U cilju da provede Lejlei-kadr u ibadetu Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, boravio je u itikafu u prvoj trećini mjeseca ramazana, a nakon toga boravio je u itikafu u drugoj trećini ovog mjeseca, te je naposlijetku usnio da je Lejlei-kadr smještena u posljednjoj trećini mjeseca ramazana. (Predanje u vezi s tim zabilježili su el-Buhari, 2016, i Muslim, 215.) Zatim se podudarilo da je nekoliko ashaba usnilo da se Lejlei-kadr nalazi u posljednjoj trećini mjeseca ramazana, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaključio sam da se vaše snoviđenje podudara u vezi s tim da se Lejlei-kadr nalazi u posljednjoj trećini ramazana. Onaj ko bude nastojao provesti ovu noć u ibadetu neka posebnu pažnju obrati na posljednjih sedam dana mjeseca ramazana” (el-Buhari, 2015, i Muslim, 215). I ovo je najkraće vremensko ograničenje u pogledu Lejlei-kadra.
Razmislimo li o dokazima koji se bave Lejlei-kadrom, postat će nam jasno da se ova noć takoreći premješta, to jest nije smještena u istoj noći. Naime, u predanju stoji ovako: “Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, usnio je Lejlei-kadr i usnio je to da ujutro sedždu čini u blatu. Bijaše to dvadeset i prva noć ramazana” (el-Buhari, 2015, i Muslim, 215). U hadisu Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Očekujte i tražite Lejlei-kadr u posljednjoj trećini ramazana” (el-Buhari, 1913, i Muslim, 1169). Eto, to dokazuje da ova blagoslovljena noć nije u svakom ramazanu smještena u istoj noći. Onaj ko zastupa ovo mišljenje objedinio je i uskladio sve dokaze koji se bave ovim pitanjem. Prema tome, čovjek može očekivati da je svaka noć posljednje trećine ramazana Lejlei-kadr, i postići će nagradu koja je predviđena makar i ne znao da je Lejlei-kadr proveo u ibadetu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Onom ko u ibadetu provede Lejlei-kadr vjerujući i nadajući se nagradi bit će oprošteni grijesi koje je počinio” (el-Buhari, 37, i Muslim, 173). Ovdje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao da će tu nagradu postići onaj ko bude znao da je određena noć Lejlei-kadr, te je provede u ibadetu. Ne, to nije uvjet. Stoga, za onog ko, vjerujući i nadajući se nagradi, provede deset posljednjih noći ramazana u ibadetu možemo sa sigurnošću tvrditi da je Lejlei-kadr proveo u ibadetu, bez obzira na to u kojoj noći Lejlei-kadr bio smješten. A Allah je pokrovitelj uspjeha.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeDržanje Mushafa u rukama tokom teravih-namaza u džematu?
Držanje Mushafa u cilju praćenja imamova učenja protivno je sunnetu iz sljedećih pet razloga: prvo, čovjek je zbog toga u nemogućnosti svezati ruke na stajanju u namazu; drugo, to dovodi do mnogih bespotrebnih pokreta u namazu, kao što su, naprimjer, otvaranje i zatvaranje Mushafa, njegovo stavljanjviše
Držanje Mushafa u cilju praćenja imamova učenja protivno je sunnetu iz sljedećih pet razloga: prvo, čovjek je zbog toga u nemogućnosti svezati ruke na stajanju u namazu; drugo, to dovodi do mnogih bespotrebnih pokreta u namazu, kao što su, naprimjer, otvaranje i zatvaranje Mushafa, njegovo stavljanje ispod pazuha ili u džep ili na policu; treće, to zaokuplja pažnju klanjača; četvrto, uslijed toga čovjek ne može gledati u mjesto na kojem čini sedždu, a većina učenjaka drži da je to sunnet i, odatle, najbolje; i, peto, onaj ko drži Mushaf u rukama lahko može smetnuti s uma da se nalazi u namazu, jer se ne može usredsrediti na namaz, za razliku od onog ko ne drži Mushaf u rukama, te sveže ruke i usmjeri pogled prema mjestu na kojem čini sedždu: takav je svjesniji toga da obavlja skupni namaz.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeMijenjanje intonacije pri učenju Kur’ana od strane imama?
Smatram da nema smetnje u tome da imam promijeni intonaciju učeći časni Kur’an pod uvjetom da u tome nema izvještačenosti i da pritom ne prelazi granice koje je ustanovio šerijat. Jednom, Ebu Musa el-Eš’ari, radijallahu anhu, obratio se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Da sam znao da slušašviše
Smatram da nema smetnje u tome da imam promijeni intonaciju učeći časni Kur’an pod uvjetom da u tome nema izvještačenosti i da pritom ne prelazi granice koje je ustanovio šerijat. Jednom, Ebu Musa el-Eš’ari, radijallahu anhu, obratio se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Da sam znao da slušaš moje učenje Kur’ani-kerima, zacijelo bih uljepšao glas” (el-Bejheki, 10/231, i Ebu Ja’la, 7279). No, prekomjerno mijenjanje intonacije spada u pretjerivanje, i to ne treba raditi. Čini mi se da se vaše pitanje odnosi upravo na one imame koji pretjeruju u tom pogledu. A Allah, dželle šanuhu, opet, najbolje zna.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeKoje je tačno vrijeme za obavljanje potvrđenih sunneta?
Ispravno je da se sunneti koji se obavljaju prije farza (kao, naprimjer, podnevski sunnet koji se obavlja prije farza) mogu obaviti jedino nakon nastupanja namaskog vremena, a prije obavljanja farz-namaza, dok se sunneti koji se obavljaju poslije farza mogu obaviti nakon što se klanja farz-namaz paviše
Ispravno je da se sunneti koji se obavljaju prije farza (kao, naprimjer, podnevski sunnet koji se obavlja prije farza) mogu obaviti jedino nakon nastupanja namaskog vremena, a prije obavljanja farz-namaza, dok se sunneti koji se obavljaju poslije farza mogu obaviti nakon što se klanja farz-namaz pa do isteka namaskog vremena. Ali ipak, ukoliko se dogodi da čovjek propusti sunnet koji se obavlja prije farza, ne zato što je podbacio u tome, naklanjat će taj sunnet poslije namaza. A ako taj sunnet propusti bezrazložno, neće mu biti od koristi ako ga naklanja. To je tako, a ispravno je mišljenje onih učenjaka koji vele da nije ispravan, niti je primljen, ibadet koji je vremenski ograničen, a koji čovjek namjerno i bez razloga propusti te ga zatim naknadno izvrši.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeKako postići skrušenost u namazu i pri učenju Kur’ana?
Biti skrušen u namazu znači obaviti namaz pribrana srca, i to je srž namaza. Kad god čovjek osjeti da gubi kontrolu nad mislima i da počinje misliti o onom što nije u vezi s namazom, neka zatraži od Gospodara utočište protiv šejtana onako kako je to zapovjedio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi veviše
Biti skrušen u namazu znači obaviti namaz pribrana srca, i to je srž namaza. Kad god čovjek osjeti da gubi kontrolu nad mislima i da počinje misliti o onom što nije u vezi s namazom, neka zatraži od Gospodara utočište protiv šejtana onako kako je to zapovjedio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Hadis u vezi s traženjem zaštite protiv šejtana zabilježio je imam Muslim, 2203.) To je tako, a šejtan, bez imalo sumnje, nastoji pokvariti sve čovjekove ibadete, pogotovu namaz, koji je, poslije dvaju šehadeta, najvrednije dobro djelo. Šejtan se pojavi kad čovjek klanja i nagovara ga da se sjeti određenih stvari, o čemu se govori u hadisu koji su zabilježili el-Buhari i Muslim, te ga potiče da se prepusti mislima od kojih nema nikakve koristi, a koje nestanu čim završi namaz. Čovjek se tokom namaza treba predati Svevišnjem Allahu, a protiv beskorisnih i ružnih misli borit će se tako što će proučiti euzu kad se one pojave, bez obzira na to nalazio se na rukuu, na sjedenju ili na bilo kojem drugom namaskom ruknu.
Najbolje pomoću čega se postiže skrušenost u namazu jest svijest da se čovjek nalazi pred Gospodarom i da Mu se obraća.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeMože li postač koristiti misvak i mirisati se?
Istina je da je sunnet da postač čisti zube misvakom tokom cijelog posta, na osnovi općenitosti hadisa koji je zabilježio el-Buhari bez lanca prenosilaca: “Pomoću misvaka postiže se čistoća usta i udovoljava se Gospodaru”, kao i na temelju hadisa koji su zabilježili el-Buhari i Muslim: “Kad bih znaoviše
Istina je da je sunnet da postač čisti zube misvakom tokom cijelog posta, na osnovi općenitosti hadisa koji je zabilježio el-Buhari bez lanca prenosilaca: “Pomoću misvaka postiže se čistoća usta i udovoljava se Gospodaru”, kao i na temelju hadisa koji su zabilježili el-Buhari i Muslim: “Kad bih znao da neću otežati svojim sljedbenicima, naredio bih im da prilikom svakog namaza upotrijebe misvak.”
Isto tako, dozvoljeno je da se postač namiriše u bilo koje doba dana u ma kojem obliku miris bio, ali nije dozvoljeno da dim zapaljenog tamjana ili bilo kojeg drugog takvog mirisa uvlači u nos, jer je dim supstanca koja kroz nos dopire u želudac. Zato je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Lekitu b. Sabiri: “…i s velikim intenzitetom isperi nos, osim ako postiš.” (Ebu Davud, 142, i et-Tirmizi, 38, en-Nesai, 87, i Ibn Madža, 448)
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manje