Islamski pravnici kažu da ako čovjek pogriješi bacajući kamenčiće na posljednjem džemretu, treba baciti onoliko kamenčića koliko nije bacio, a ne mora baciti kamenčiće koje je bacio na prethodnim dvama džemretima; ako je pogriješio na prvom ili na drugom džemretu, ispravit će grešku i bacit će kamenčiće na džemretima koja slijede poslije džemreta na kojem je pogriješio. Prema mom rasuđivanju, ispravit će grešku bacivši onoliko kamenčića koliko nije upalo u korito, a ne mora bacati kamenčiće na sljedećim džemretima. Naime, obveznik se zbog neznanja ili zaborava oslobađaobaveze slijeđenja redoslijeda u tom slučaju. A čovjek u vezi s kojim ste postavili pitanje bacio je kamenčiće na određenom džemretu misleći da je na prethodnom obavio obred onako kako treba, pa ili nije znao, ili je zaboravio. Eto zbog čega smo mu dali ovo pravno rješenje.

Ovdje želim ukazati na to da se kamenčići bacaju u korito, a ne na stup, koji je puki znak. Stoga,ako čovjek ubaci kamenčiće u korito ne pogodivši pritom stup, taj je njegov obred ispravan. A Allah najbolje zna.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Ima učenjaka koji smatraju da se povlastica potiranja po mestvama ne prenosi s gornje na donje mestve, a ima i onih ko smatraju da se prenosi ukoliko čovjek gornje skine tokom vremena u kojem ima pravo na ovu povlasticu. Preovladava stav ovih potonjih učenjaka. Prema tome, ako čovjek potre po jednim čarapama i kasnije na njih obuje druge čarape, odnosno obuću, dozvoljeno je, prema mišljenju koje preovladava, potirati po gornjim čarapama, odnosno po obući, pod uvjetom da nije isteklo vrijeme predviđeno za činjenje mesha. Važno je znati da se, kad je riječ o vremenu koje je predviđeno za mesh, u obzir uzima status čarapa koje su prve obuvene, a ne status drugih čarapa, odnosno obuće.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

Pet je islamskih propisa koji se odnose na čovjeka koji je džunup.

Prvi je propis to da je džunupu zabranjeno obavljanje namaza, bez obzira na to radilo se o farzu ili nafili, pa je čak zabranjeno da obavlja i dženaza-namaz, jer je Allah, dželle šanuhu, rekao: “O vjernici, kad hoćete namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite – a dio glava svojih potarite – i noge svoje do iza članaka. A ako ste džunupi, onda se okupajte…” (el-Maida, 6)

Drugi propis jest da je džunupu zabranjeno obavljati tavaf oko Kabe, jer se Kaba nalazi u Haremu, a džunup ne smije boraviti u džamiji, na osnovi Allahovih, dželle šanuhu, riječi: “O vjernici, pijani nikako namaz ne obavljajte, sve dok ne budete znali šta izgovarate, i kad ste džunupi – osim ako ste putnici – sve dok se ne okupate…” (en-Nisa, 43)

Treći je propis da je džunupu zabranjeno dodirivati Mushaf. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kur’an smije dodirnuti samo onaj ko je čist!” (ed-Darimi, 3, i en-Nesai, 5718)

Četvrti propis jest da je džunupu zabranjeno boraviti u džamiji, osim ako uzme abdest, na temelju kur’anskog ajeta: “O vjernici, pijani nikako namaz ne obavljajte, sve dok ne budete znali šta izgovarate, i kad ste džunupi – osim ako ste putnici – sve dok se ne okupate…” (en-Nisa, 43)

I peti propis koji se odnosi na džunupa jest da mu je zabranjeno učiti Kur’ani-kerim sve dok se ne okupa, utoliko što je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, poučavao ashabe Kur’anu u svim prilikama, osim onda kad je bio džunup.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

Riječi: “Bolje je namaz klanjati nego spavati” dodaju se na prvi, a ne na drugi sabahski ezan, na temelju hadisa: “Kad budeš učio prvi sabahski ezan, dodaj riječi: ‘Bolje je namaz klanjati nego spavati!’” (Ahmed, 3/408)

Ovdje, međutim, treba znati da se pod sintagmom prvi sabahski ezan, koja je upotrijebljena u hadisu, podrazumijeva ezan koji se uči nakon nastupanja namaskog vremena; to je prvi ezan, a drugi ezan jest ikamet: i ikamet se naziva ezanom, pozivom. El-Buhari i Muslim zabilježili su sljedeći Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: “Između svaka dva poziva može se obaviti dobrovoljni namaz” (el-Buhari, 627, i Muslim, 304), a značenje je ovo: između ezana i ikameta može se obaviti dobrovoljni namaz. Imam el-Buhari zabilježio je predanje u kojem se kaže da je vladar pravovjernih Osman, radijallahu anhu, zarad džuma-namaza uveo treći ezan (to jest drugi, jer se i ikamet naziva ezanom, pozivom na namaz).

Dakle, Bilalu, radijallahu anhu, naređeno je da riječi: “Bolje je namaz klanjati nego spavati” doda prilikom učenja prvog sabahskog ezana. Ezan koji se uči prije nastupanja zore nije ezan zarad sabah-namaza. El-Buhari i Muslim zabilježili su da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Bilal uči ezan potkraj noći da bi probudio one koji spavaju i da bi završili dobrovoljni namaz oni koji klanjaju.” Dakle, pomoću tog ezana Bilal je objema kategorijama najavljivao da je vrijeme za konzumiranje hrane koja se jede prilikom sehura. Imami el-Buhari i Muslim zabilježili su da se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio Maliku b. el-Huvejrisu: “Kad nastupi namasko vrijeme, neka jedan od vas prouči ezan”, a sabah-namaz nastupa nakon pojave zore.

Nije ispravno prosuđivanje onih ljudi koji smatraju da se sintagma prvi sabahski ezan odnosi na ezan koji se uči prije pojave zore. Neki ljudi vele: “Riječi: ‘Bolje je namaz klanjati nego spavati!’ izgovaraju se tokom ezana koji se uči prije zore, jer se ove riječ odnose na obavljanje dobrovoljnog namaza. Samo se za dobrovoljni namaz može reći: ‘Bolje je namaz klanjati nego spavati!’” Naime, kako se komparativ bolje može upotrijebiti za ono što nije farz, isto se tako može upotrijebiti i za strogu obavezu. Evo za to dva primjera: “O vjernici, hoćete li da vam ukažem na trgovinu, ona će vas spasiti patnje nesnosne: u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i životima svojim na Allahovu se putu borite – to vam je, da znate, bolje…” (es-Saff, 10, 11) ; “O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, kupoprodaju ostavite i pođite namaz obaviti – to vam je bolje neka znate!” (el-Džumua, 9)

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

Ako žena dobije mjesečno pranje pola sata nakon što nastupi vrijeme podne-namaza, naprimjer, mora naklanjati taj namaz kad se očisti, na temelju Allahovih, dželle šanuhu, riječi: “…jer vjernicima je propisano u određeno vrijeme namaz obavljati” (en-Nisa, 103). A prema jednoglasnom mišljenju svih islamskih učenjaka, žena ne treba naklanjati namaze koje propusti tokom mjesečnog pranja. U podužem predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zar žena ne obavlja namaz i ne posti za vrijeme mjesečnog pranja?!” (el-Buhari, 304)

Ukoliko se žena očisti onda kad od namaskog vremena ostane toliko da može obaviti jedan rekat tog namaza, u toj će situaciji obaviti taj namaz. “Ko uspije obaviti jedan rekat ikindijskog namaza prije nego što sunce zađe stigao je obaviti taj namaz” (Muslim, 608). Ovo što smo konstatirali odnosi na sve namaze.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba