Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Je li uredu da se čovjek na sedždi što više pruži naprijed i spusti leđa?
To nije u skladu sa sunnetom. Nijedan ashab koji je opisao namaz Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao da se Poslanik pružao naprijed tokom obavljanja sedžde i leđa držao u ravnom položaju, a jesu rekli da je na rukuu izravnao leđa (el-Buhari, 758, i Muslim, 498). Propisano jeviše
To nije u skladu sa sunnetom. Nijedan ashab koji je opisao namaz Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao da se Poslanik pružao naprijed tokom obavljanja sedžde i leđa držao u ravnom položaju, a jesu rekli da je na rukuu izravnao leđa (el-Buhari, 758, i Muslim, 498). Propisano je da čovjek na sedždi odvoji stomak od stegana, što dovodi do toga da digne zadnji dio leđa, a nije propisano da tijelo pruži naprijed i spusti leđa.
Šejh Muhammed b. Usejmin
preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeDa li je Poslanik pravio pauzu između učenja Fatihe i sure u namazu?
Nije preneseno da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pravio pauzu između učenja el-Fatihe i sure; a neki pravnici donijeli su rješenje da imam treba napraviti pauzu poslije učenja el-Fatihe kako bi muktedije proučili ovu suru. Imam će poslije el-Fatihe napraviti neznatnu pauzu, tek toviše
Nije preneseno da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pravio pauzu između učenja el-Fatihe i sure; a neki pravnici donijeli su rješenje da imam treba napraviti pauzu poslije učenja el-Fatihe kako bi muktedije proučili ovu suru. Imam će poslije el-Fatihe napraviti neznatnu pauzu, tek toliko da povrati dah i da pruži mogućnost muktedijama da počnu učiti el-Fatihu, koju će proučiti makar imam počeo učiti suru.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeŠta se prilikom činjenja sedžde prvo spušta na tlo dlanovi ili koljena?
Prilikom činjenja sedžde čovjek na tlo prvo spušta koljena, a zatim dlanove jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da čovjek pada na sedždu spuštajući prvo dlanove na tlo. U hadisu se kaže: “Kad čovjek čini sedždu, neka to ne čini onako kako klekne deva! Neka dlanove spusti prijeviše
Prilikom činjenja sedžde čovjek na tlo prvo spušta koljena, a zatim dlanove jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da čovjek pada na sedždu spuštajući prvo dlanove na tlo. U hadisu se kaže: “Kad čovjek čini sedždu, neka to ne čini onako kako klekne deva! Neka dlanove spusti prije koljena” (Ahmed, 2/381, Ebu Davud, 840, i en-Nesai, 1090).
U prvom dijelu hadisa: “Kad čovjek čini sedždu, neka to ne čini onako kako klekne deva…” izrečena je zabrana da se čovjek poistovjećuje s načinom na koji deva klekne, te se ta zabrana ne odnosi na dio tijela na koji deva klekne. Da se podrazumijevao dio tijela na koji deva klekne, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao bi: “Kad čovjek čini sedždu, neka to ne čini na ono na šta deva klekne…”
Da je hadis tako glasio, kazali bismo da se prilikom činjenja sedžde prvo spuštaju ruke, a ne koljena, utoliko što deva, kad želi kleknuti, prvo spusti koljena. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije tako rekao. Eto zbog čega je Ibnul-Kajjim, u djelu Zadul-mead, 1/215, sa sigurnošću ustanovio da je prenosilac ovaj hadisa posve obratno prenio. Ibnul-Kajjim kaže ovako: “Istina je da drugi dio hadisa ovako glasi: ‘Neka koljena spusti prije dlanova.’ Ukoliko bi čovjek prilikom činjenja sedžde ruke spustio prije koljena, poistovijetio bi se s devom kad klekne, jer ona klekne spuštajući prvo prednje noge (što su, kad je riječ o čovjeku, ruke). Ovo će biti posve jasno onom ko posmatra devu kad želi kleknuti.”
Dakle, drugi dio hadisa mora ovako glasiti: “Neka koljena spusti prije dlanova”, u protivnom bi prvi i drugi dio hadisa isključivali jedan drugi. Na temelju ovog što smo iznijeli kažemo da je sunnet prilikom činjenja sedžde prvo spustiti koljena, a zatim dlanove.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeJe li sunnet izgovarati amin u namazu?
Potvrđeni je sunnet izgovoriti amin u namazu, pogotovu kad je riječ o skupnom namazu. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kad imam izgovori amin, izgovorite i vi! Bit će oprošteni grijesi onom čije se aminanje podudari s aminanjem melekviše
Potvrđeni je sunnet izgovoriti amin u namazu, pogotovu kad je riječ o skupnom namazu. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kad imam izgovori amin, izgovorite i vi! Bit će oprošteni grijesi onom čije se aminanje podudari s aminanjem melekā” (el-Buhari, 780, i Muslim, 410). Imam i muktedije amin izgovaraju skupa, na temelju hadisa: “Kad imam završi učenje el-Fatihe, izgovorite amin.” (el-Buhari, 782, i Muslim, 410)
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeKakav status ima učenje početne dove?
Učenje početne dove sunnet je u obaveznim i u dobrovoljnim namazima, a nije vadžib. Potrebno je da čovjek ne zapostavi nijednu početnu dovu koju je učio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to jest treba ih učiti naizmjenično kako bi prakticirao sunnet u cijelosti. Ukoliko čovjek pamti samviše
Učenje početne dove sunnet je u obaveznim i u dobrovoljnim namazima, a nije vadžib. Potrebno je da čovjek ne zapostavi nijednu početnu dovu koju je učio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to jest treba ih učiti naizmjenično kako bi prakticirao sunnet u cijelosti. Ukoliko čovjek pamti samo jednu početnu dovu i na nju se ograniči, nije grešan. Iz vanjskog značenja predanjā može se razumjeti da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije uvijek učio istu početnu dovu, kao ni zikr koji se uči na sjedenju, pa ni zikr poslije namaza. To je činio iz dva razloga. Prvi je razlog to što se obveznik navikne na jedan zikr i izgovara ga mehanički, gotovo i ne osjećajući da čini zikr. Akoli naizmjenično uči različite verzije zikra, bit će pribraniji tokom tog ibadeta i bolje će razumjeti ono što izgovara. Drugi razlog jest pružanje olakšice pripadnicima umeta, pa svak uči ono što mu je najlakše i što upravo njemu odgovara.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeTreba li naklanjati namaze koje propusti žena u mjesečnom ciklusu?
Ona ne mora naklanjati namaze koje je propustila tokom tog perioda. “I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: ‘To je neprijatnost’” (el-Bekara, 222), to jest sve dok postoji mjesečno pranje, važe svi propisi u vezi s njime; kad mjesečno pranje prestane, prestaju propisi koji su dotad važili. Drukčije rviše
Ona ne mora naklanjati namaze koje je propustila tokom tog perioda. “I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: ‘To je neprijatnost’” (el-Bekara, 222), to jest sve dok postoji mjesečno pranje, važe svi propisi u vezi s njime; kad mjesečno pranje prestane, prestaju propisi koji su dotad važili. Drukčije rečeno, makar i izazvala mjesečno pranje, žena neće obavljati namaz i neće postiti, odnosno uzme li pilule za sprečavanje mjesečnog ciklusa, nema status one koja je u mjesečnom ciklusu, pa će obavljati namaz i postiti; neće izostavljati post u ramazanskim danima. To je tako, jer se islamski propisi vežu za svoje povode.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeTreba li na prvom sjedenju učiti salavate?
Bolje je da klanjač na prvom sjedenju, kad se radi o trorekatnim i četverorekatnim namazima, prouči samo et-tehijjatu, a ono glasi: “Najljepši selami Allahu, blagoslovi i dobra! Selam tebi, Vjerovjesniče, i Allahova milost i Njegova blagodat! Mir nama i dobrim Allahovim robovima! Svjedočim da nema iviše
Bolje je da klanjač na prvom sjedenju, kad se radi o trorekatnim i četverorekatnim namazima, prouči samo et-tehijjatu, a ono glasi: “Najljepši selami Allahu, blagoslovi i dobra! Selam tebi, Vjerovjesniče, i Allahova milost i Njegova blagodat! Mir nama i dobrim Allahovim robovima! Svjedočim da nema istinskog božanstva osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik” (el-Buhari, 831, i Muslim, 402). A nema smetnje u tome da doda salavate, koji glase: “Allahu, smiluj se Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si se smilovao Ibrahimu i porodici Ibrahimovoj, Ti si, zaista, Hvaljeni i Slavljeni! Allahu, blagoslovi Muhammeda i porodicu Muhammedovu, kao što si blagoslovio Ibrahima i porodicu Ibrahimovu, Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni!” (el-Buhari, 3369, 3370, i Muslim, 405).
Valja znati da neki učenjaci drže da je salavate poželjno proučiti na prvom sjedenju, ali je, prema mom prosuđivanju, bliže istini da se klanjač na prvom sjedenju ograniči na učenje et-tehijjatu. Međutim, ako se imam na prvom sjedenju dugo zadrži, muktedija treba proučiti i salavate.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeTreba li kratko sjediti poslije prvog odnosno trećeg rekata?
Islamski učenjaci imaju različita mišljenja u vezi s time: treba li se kratko zadržati na sjedenju poslije prvog, odnosno poslije trećeg rekata. Neki kažu da je to poželjno u svakoj situaciji, drugi, opet, tvrde da to nije poželjno ni u jednoj situaciji, a ima i onih koji kažu da u pogledu toga postviše
Islamski učenjaci imaju različita mišljenja u vezi s time: treba li se kratko zadržati na sjedenju poslije prvog, odnosno poslije trećeg rekata. Neki kažu da je to poželjno u svakoj situaciji, drugi, opet, tvrde da to nije poželjno ni u jednoj situaciji, a ima i onih koji kažu da u pogledu toga postoji razlika između klanjačā, pa je poželjno da tako postupi samo onaj kome je teško izravno ustati na drugi, odnosno na četvrti rekat. Imam Ibn Kudama zapisao je u djelu el-Mugni, 1/529, da je to mišljenje umjereno i da objedinjuje sva predanja koja govore o ovom pitanju. Ovaj je islamski autoritet naveo i predanje koje prenosi el-Esrem, a u kojem se kaže da je Alija, radijallahu anhu, izjavio: “Sunnet je da se čovjek u namazu prilikom ustajanja na treći rekat ne odupire rukama o tlo, osim ako je toliko star da ne može ustati” (el-Bejheki, 2/136). Rekao je i ovo: “A predanje koje je prenio Malik b. el-Huvejris, u kojem kazuje da se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kratko zadržao na sjedenju i zatim se oslonio rukama o tlo nakon što bi se podigao s druge sedžde (el-Buhari, 824) odnosi se na situaciju u kojoj je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, zbog iznemoglosti i starosti, bilo teško bez predaha ustati na sljedeći rekat. Poslanik je taj razlog potvrdio rekavši: ‘Ostario sam, pa me nemojte preticati prilikom obavljanja rukua i sedžde.’”
Naposlijetku sam se priklonio mišljenju učenjaka koji kažu da u pogledu ovog kratkog zadržavanja na sjedenju postoji razlika između klanjačā, pa je poželjno da tako postupi samo onaj kome je teško izravno ustati na drugi, odnosno na četvrti rekat. Naime, Malik b. el-Huvejris, radijallahu anhu, došao je u Medinu kad se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pripremao za polazak na Tebuk (vidjeti: Fethul-Bari, 2/131), a tad je Poslanik već bio ostario i onemoćao. Aiša, radijallahu anha, kazuje: “Pošto se Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, ugojio uslijed starosti, većinu je namaza obavljao sjedeći” (Muslim, 732). Abdullah b. Šekik upitao je Aišu: “Je li Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao sjedeći?” “Da, klanjao je sjedeći jer su ga ljudi iscrpili”, odgovorila je ona (Muslim, 723). Hafsa, radijallahu anha, kazivaše: “Nisam vidjela da Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, obavlja dobrovoljni namaz sjedeći, osim godinu dana prije smrti: tek tad je klanjao sjedeći.” U drugoj verziji stoji: “…osim godinu ili dvije godine dana prije smrti…” (Muslim, 733). Sva ova predanja potvrđuju konstataciju da se Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zadržavao na sjedenju kako bi se oslonio na tlo, a to je činio iz potrebe. To potvrđuje i predanje u kojem Abdullah b. Buhajna, radijallahu anhu, pripovijeda: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, predvodio je ashabe u podne-namazu i ustao poslije drugog rekata ne zadržavši se na sjedenju” (el-Buhari, 829, i Muslim, 570). Riječi ovog ashaba: “…ne zadržavši se na sjedenju” općenitog su karaktera, i one se, štaviše, protežu i na kratko zadržavanje na sjedenju poslije prvog, odnosno poslije trećeg rekata. Ali ipak, može se reći i to da je Abdullah b. Buhajna, radijallahu anhu, time htio reći samo to da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zaboravio prvo sjedenje u namazu.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeHoće li putnik skraćivati namaz ako klanja iza mjesnog imama?
Nije dozvoljeno da putnik skrati namaz ukoliko pristane za imamom koji se nalazi u mjestu boravka, to jest imamom koji ne krati namaz, na osnovi Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kad čujete učenje ikameta, na namaz idite smireno i dostojanstveno, ne žurite! Pristanite za imamom kadviše
Nije dozvoljeno da putnik skrati namaz ukoliko pristane za imamom koji se nalazi u mjestu boravka, to jest imamom koji ne krati namaz, na osnovi Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kad čujete učenje ikameta, na namaz idite smireno i dostojanstveno, ne žurite! Pristanite za imamom kad dođete u džamiju, a naklanjajte ono što propustite” (el-Buhari, 636, i Muslim, 151), a one imaju općenit karakter. Prema tome, ako putnik, pristajući za imamom koji se nalazi u mjestu boravka, stigne na druga dva rekata četverorekatnog namaza, mora naklanjati još dva rekata nakon što imam preda selam, a nije dozvoljeno da preda selam s imamom krateći namaz. Allah, opet, najbolje zna.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeTreba li sastaviti članke u safu?
U vezi sa safovima mjerodavno je njihovo ravnanje prema člancima, a ne prema vrhovima nožnih prstiju jer se ljudi glede članaka ne razlikuju, a glede dužine stopala i, otuda, nožnih prstiju, razlikuju se. Nema sumnje u to da su ashabi, radijallahu anhum, ravnali safove prema člancima, koje su međusoviše
U vezi sa safovima mjerodavno je njihovo ravnanje prema člancima, a ne prema vrhovima nožnih prstiju jer se ljudi glede članaka ne razlikuju, a glede dužine stopala i, otuda, nožnih prstiju, razlikuju se.
Nema sumnje u to da su ashabi, radijallahu anhum, ravnali safove prema člancima, koje su međusobno sastavljali. (U predanju koje je zabilježio imam el-Buhari, 752, stoji da je Enes b. Malik, radijallahu anhu, pripovijedao: “Safove bismo redali tako što bismo sastavljali ramena i stopala.”) Učenjaci kažu da sastavljanje članaka nije cilj samo po sebi, nego je cilj da se poravnaju safovi. Kad se safovi uspostave, svako treba sastaviti članak s člankom klanjača do sebe, da bi se ostvarilo ravnanje safova. To, međutim, ne znači da članci trebaju ostati sastavljeni tokom cijelog namaza. Pretjeruju u vjeri oni što se upinju da njihovi članci ostanu sastavljeni s člancima klanjača do sebe, a uslijed širenja nogu nastane šupljina između njihovih ramena i ramena klanjača koji se nalaze pored njih. To je protivno sunnetu, jer se traži ravnanje safova uzimajući u obzir ramena i članke.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manje