Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Je li Lejlei-kadr u svakom ramazanu smještena u istoj noći?
Lejlei-kadr nalazi se u mjesecu ramazanu, nesumnjivo, na temelju ovih ajeta u vezi s Kur’ani-kerimom: “Mi smo ga objavili u Lejlei-kadru…” (el-Kadr, 1); “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana…” (el-Bekara, 185). U cilju da provede Lejlei-kadr u ibadetu Božiji Poslanik, ﷺ, boravio je u iviše
Lejlei-kadr nalazi se u mjesecu ramazanu, nesumnjivo, na temelju ovih ajeta u vezi s Kur’ani-kerimom: “Mi smo ga objavili u Lejlei-kadru…” (el-Kadr, 1); “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana…” (el-Bekara, 185). U cilju da provede Lejlei-kadr u ibadetu Božiji Poslanik, ﷺ, boravio je u itikafu u prvoj trećini mjeseca ramazana, a nakon toga boravio je u itikafu u drugoj trećini ovog mjeseca, te je naposlijetku usnio da je Lejlei-kadr smještena u posljednjoj trećini mjeseca ramazana. (Predanje u vezi s tim zabilježili su el-Buhari, 2016, i Muslim, 215.) Zatim se podudarilo da je nekoliko ashaba usnilo da se Lejlei-kadr nalazi u posljednjoj trećini mjeseca ramazana, pa je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “Zaključio sam da se vaše snoviđenje podudara u vezi s tim da se Lejlei-kadr nalazi u posljednjoj trećini ramazana. Onaj ko bude nastojao provesti ovu noć u ibadetu neka posebnu pažnju obrati na posljednjih sedam dana mjeseca ramazana” (el-Buhari, 2015, i Muslim, 215). I ovo je najkraće vremensko ograničenje u pogledu Lejlei-kadra.
Razmislimo li o dokazima koji se bave Lejlei-kadrom, postat će nam jasno da se ova noć takoreći premješta, to jest nije smještena u istoj noći. Naime, u predanju stoji ovako: “Božiji Poslanik, ﷺ, usnio je Lejlei-kadr i usnio je to da ujutro sedždu čini u blatu. Bijaše to dvadeset i prva noć ramazana” (el-Buhari, 2015, i Muslim, 215). U hadisu Vjerovjesnik, ﷺ, kaže: “Očekujte i tražite Lejlei-kadr u posljednjoj trećini ramazana” (el-Buhari, 1913, i Muslim, 1169). Eto, to dokazuje da ova blagoslovljena noć nije u svakom ramazanu smještena u istoj noći. Onaj ko zastupa ovo mišljenje objedinio je i uskladio sve dokaze koji se bave ovim pitanjem. Prema tome, čovjek može očekivati da je svaka noć posljednje trećine ramazana Lejlei-kadr, i postići će nagradu koja je predviđena makar i ne znao da je Lejlei-kadr proveo u ibadetu. Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: “Onom ko u ibadetu provede Lejlei-kadr vjerujući i nadajući se nagradi bit će oprošteni grijesi koje je počinio” (el-Buhari, 37, i Muslim, 173). Ovdje Allahov Poslanik, ﷺ, nije rekao da će tu nagradu postići onaj ko bude znao da je određena noć Lejlei-kadr, te je provede u ibadetu. Ne, to nije uvjet. Stoga, za onog ko, vjerujući i nadajući se nagradi, provede deset posljednjih noći ramazana u ibadetu možemo sa sigurnošću tvrditi da je Lejlei-kadr proveo u ibadetu, bez obzira na to u kojoj noći Lejlei-kadr bio smješten. A Allah je pokrovitelj uspjeha.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeMože li čovjek sjesti na lijevi kuk u namazu?
Sunnet je da čovjek sjedne na lijevu kuk na posljednjem sjedenju u onim namazima koji imaju dva sjedenja, a to su: podne, ikindija, akšam i jacija. U namazima koji imaju samo jedno sjedenje ne sjedi se na ovaj način, nego se sjedne na lijevu nogu. Ovaj propis odnosi se na oba spola podjednako jer suviše
Sunnet je da čovjek sjedne na lijevu kuk na posljednjem sjedenju u onim namazima koji imaju dva sjedenja, a to su: podne, ikindija, akšam i jacija. U namazima koji imaju samo jedno sjedenje ne sjedi se na ovaj način, nego se sjedne na lijevu nogu.
Ovaj propis odnosi se na oba spola podjednako jer su muškarci i žene u načelu ravnopravni u pogledu propisa, osim ako postoji šerijatski dokaz koji u određenom propisu poništava tu ravnopravnost. Kad je riječ o ovom pitanju, ne postoji ispravan šerijatski dokaz na temelju kojeg bi se moglo kazati da žena obavlja namaz drukčije od muškarca.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeTreba li praviti pauzu između učenja fatihe i sure?
Nije preneseno da je Allahov Poslanik, ﷺ, pravio pauzu između učenja el-Fatihe i sure; a neki pravnici donijeli su rješenje da imam treba napraviti pauzu poslije učenja el-Fatihe kako bi muktedije proučili ovu suru. Imam će poslije el-Fatihe napraviti neznatnu pauzu, tek toliko da povrati dah i da pviše
Nije preneseno da je Allahov Poslanik, ﷺ, pravio pauzu između učenja el-Fatihe i sure; a neki pravnici donijeli su rješenje da imam treba napraviti pauzu poslije učenja el-Fatihe kako bi muktedije proučili ovu suru. Imam će poslije el-Fatihe napraviti neznatnu pauzu, tek toliko da povrati dah i da pruži mogućnost muktedijama da počnu učiti el-Fatihu, koju će proučiti makar imam počeo učiti suru.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeUkoliko čovjek zakasni na jedan rekat sabahskog namaza, treba li prilikom klanjanja propuštenog rekata učiti naglas ili usebi?
Onaj ko zakasni na jedan rekat sabahskog namaza može taj rekat nadoknaditi tako što će učiti naglas, a može učiti i usebi. Bolje je da uči usebi kako ne bi ometao nekog ko je također zakasnio na namaz. Šejh Muhammed b. Usejmin
Onaj ko zakasni na jedan rekat sabahskog namaza može taj rekat nadoknaditi tako što će učiti naglas, a može učiti i usebi. Bolje je da uči usebi kako ne bi ometao nekog ko je također zakasnio na namaz.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeVezanje ruku poslije rukua?
Ustručavam se da nazovem novotarom mudžtehida (učenjaka koji samostalno rješava vjerskopravna pitanja oslanjajući se na izvore islama) koji postupa suprotno onom na šta ukazuje vanjsko značenje hadisā. Oni koji vežu ruke na prsa poslije ruka pozivaju se na dokaz iz sunneta, te se ne može tvrditi daviše
Ustručavam se da nazovem novotarom mudžtehida (učenjaka koji samostalno rješava vjerskopravna pitanja oslanjajući se na izvore islama) koji postupa suprotno onom na šta ukazuje vanjsko značenje hadisā. Oni koji vežu ruke na prsa poslije ruka pozivaju se na dokaz iz sunneta, te se ne može tvrditi da je novotar onaj ko se ne podudara s njima u tom pitanju. I ne priliči takvo što smatrati novotarijom jer to ima za posljedicu da ljudi jedni druge proglašavaju novotarima u pitanjima u kojima je istina relativna, a to, opet, ima za posljedicu podvojenost i netrpeljivost među muslimanima.
Istina je da je vezanje ruku poslije rukua sunnet. Dokaz za to jest predanje koje je preko Sehla b. Sa’da, radijallahu anhu, zabilježio imam el-Buhari, a u kojem stoji da je rekao: “Ljudima je naređivano da stavljaju desnu ruku na podlakticu lijeve ruke u namazu” (o izvoru hadisa bilo je govora). Razmislimo li o značenju ovog predanja, zaključit ćemo da se ruke vežu na rukuu. Naime, ruke se na sedždi drže na tlu, na rukuu se drže na koljenima, a na sjedenju drže se na stegnima, pa su, kad je riječ o rukama, ostale dvije situacije, i to situacija prije i poslije rukua, a na obje se proteže općenitost predanja: “Ljudima je naređivano da stavljaju desnu ruku na podlakticu lijeve ruke u namazu.” Eto, tako ovo predanje pokazuje da se ruke i poslije rukua vežu na prsa; to je ispravno i u skladu sa sunnetom, a nije novotarija.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeJe li ispravno dodati riječi ve šukr na rabbena ve lekel hamd?
Nesumnjivo, bolje je ograničiti se na zikr koji je prenesen od Allahova Poslanika, ﷺ. Zato će čovjek prilikom podizanja glave s rukua reći: “Rabbena ve lekel-hamd”, a neće dodati riječi “veš-šukr”, tim prije jer one nisu prenesene od Resulullaha, ﷺ. Koristim se ovom prilikom da ukažem na to da postoviše
Nesumnjivo, bolje je ograničiti se na zikr koji je prenesen od Allahova Poslanika, ﷺ. Zato će čovjek prilikom podizanja glave s rukua reći: “Rabbena ve lekel-hamd”, a neće dodati riječi “veš-šukr”, tim prije jer one nisu prenesene od Resulullaha, ﷺ. Koristim se ovom prilikom da ukažem na to da postoje četiri forme zikra poslije rukua, i to: “Rabbena ve lekel-hamd”; “Rabbena lekel-hamd”; “Allahumme Rabbena ve lekel-hamd”; “Allahumme Rabbena lekel-hamd”, koje ne treba sve odjednom izgovoriti, nego naizmjenično, to jest ponekad jednu, ponekad drugu formu i tako dalje.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeJe li trag na čelu od sedžde znak dobrih ljudi?
To nije trag po kojem se mogu prepoznati dobri ljudi. Vedrina na licu, širokogrudost, lijepo ponašanje i neke druge pojave ukazuju na čovjekovu dobrotu. Trag koji nastaje na licu uslijed činjenja sedžde može se pojaviti i na licu onih ljudi što uopće ne klanjaju, i to zbog toga što imaju tanku kožuviše
To nije trag po kojem se mogu prepoznati dobri ljudi. Vedrina na licu, širokogrudost, lijepo ponašanje i neke druge pojave ukazuju na čovjekovu dobrotu. Trag koji nastaje na licu uslijed činjenja sedžde može se pojaviti i na licu onih ljudi što uopće ne klanjaju, i to zbog toga što imaju tanku kožu na čelu, a nije neophodno da se taj trag pojavi na čelu onog ko često klanja i dugo se zadržava na sedždi.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjePostoji li pouzdan hadis u vezi s pomjeranjem kažiprsta između sedždi?
Da, postoje o tome pouzdana predanja. Ibn Omer, radijallahu anhu, kazivao je da je Vjerovjesnik, ﷺ, pomjerao kažiprst u namazu (Muslim, 580), a u drugoj se verziji kaže da je pomjerao kažiprst na sjedenju u namazu (Muslim, 115). Prvo je predanje općenitog, a drugo posebnog karaktera. Pravilo glasi:više
Da, postoje o tome pouzdana predanja. Ibn Omer, radijallahu anhu, kazivao je da je Vjerovjesnik, ﷺ, pomjerao kažiprst u namazu (Muslim, 580), a u drugoj se verziji kaže da je pomjerao kažiprst na sjedenju u namazu (Muslim, 115). Prvo je predanje općenitog, a drugo posebnog karaktera. Pravilo glasi: “Ukoliko dokaz koji je posebnog karaktera sadrži obavijest koja je sukladna obavijesti koja se izriče dokazom općenitog karaktera, to ne iziskuje ograničavanje značenja dokaza koji ima opći karakter.” Navest ćemo za ovo primjer. Ako ti se neko obrati: “Lijepo postupaj prema onima što tragaju za znanjem”, a zatim ti rekne: “Lijepo postupaj prema Muhammedu”, koji je jedan od tragalaca za znanjem, iz toga ne slijedi da ne postupaš lijepo prema svima njima. (Učenjaci usuli-fikha razmatrali su ovo pitanje; naveo ga je i šejh Muhammed el-Emin eš-Šenkiti u djelu Advaul-bejan.) Međutim, ako bi ti neko rekao ovako: “Lijepo postupaj prema onima što tragaju za znanjem”, a zatim dodao: “Nemoj lijepo postupiti prema onima koji spavaju tokom predavanja”, iz toga bi proisteklo ograničavanje, jer dokaz koji je posebnog karaktera sadrži obavijest koja nije sukladna obavijesti koja se izriče dokazom općenitog karaktera.
Vidi manjeK tome, postoji i predanje koje se bavi pitanjem pomjeranja kažiprsta na tešehudu. U tom predanju, koje je zabilježio imam Ahmed, kaže se: “Kad bi se nalazio na sjedenju između sedždi, Allahov bi Poslanik, ﷺ, skupio šaku i pokazivao bi kažiprstom.” (U djelu el-Fethur-rebbani, 3/147, kaže se da je lanac prenosilaca ovog hadisa dobar, a učenjaci koji su napisali opaske na djelo Zadul-mead kažu da je njegov lanac prenosilaca vjerodostojan. Vidjeti: Zadul-mead, 1/231.)
Onima koji kažu da kažiprst ne treba pomjerati na sjedenju između sedždi postavit ćemo pitanje: “U kojem će položaju držati desnu šaku?” Ako oni odgovore: “Držat će je pruženu”, zatražit ćemo da tu tvrdnju potkrijepe dokazom. A ne postoji predanje u kojem se kaže da bi Božiji Poslanik, ﷺ, na sjedenju desnu šaku pružio po stegnu; da ju je držao u tom položaju, to bi ashabi nedvosmisleno prenijeli, kao što su prenijeli da je lijevu držao pruženu na lijevom stegnu. Ovo su, dakle, tri dokaza za mišljenje koje smo odabrali.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Treba li kažiprst pomjerati tokom cijelog sjedenja u namazu?
Kažiprst se pomjera samo tokom učenja dove, a ne tokom cijelog sjedenja. Tako se kaže i u predanju koje je zabilježio imam Ahmed: “Allahov Poslanik, ﷺ, pomjerao bi kažiprst i upućivao dove pomoću njega” (autor djela el-Fethur-rebbani, 3/147, kaže da je lanac prenosilaca ovog predanja dobar). Evo zaviše
Kažiprst se pomjera samo tokom učenja dove, a ne tokom cijelog sjedenja. Tako se kaže i u predanju koje je zabilježio imam Ahmed: “Allahov Poslanik, ﷺ, pomjerao bi kažiprst i upućivao dove pomoću njega” (autor djela el-Fethur-rebbani, 3/147, kaže da je lanac prenosilaca ovog predanja dobar). Evo za to objašnjenja: čovjek se pomoću dove obraća Uzvišenom Allahu, a On se nalazi na nebu, kako se to kaže u kur’anskim ajetima: “Jeste li sigurni da vas Onaj Koji je na nebu neće u Zemlju utjerati kad se ona počne iznenada tresti? Ili, jeste li sigurni da Onaj Koji je na nebu na vas neće vjetar s kamenjem poslati? Tad biste saznali kakva je prijetnja Moja!” (el-Mulk, 16, 17). S tim u vezi Vjerovjesnik, ﷺ, rekao je: “Zar mi nećete vjerovati, a ja sam povjerenik Onog Koji je na nebu!” (el-Buhari, 4351, i Muslim, 1064). Na Oproštajnom hadžu Resulullah, ﷺ, upitao je prisutne: “Zar nisam dostavio?” “Jesi, dostavio si”, povikali su, pa je Poslanik islama podigao kažiprst prema nebu i stao njime pokazivati na prisutne; tom je prilikom tri puta rekao: “Allahu moj, budi svjedok!” (Muslim, 1218). Dakle, Allah, dželle šanuhu, nalazi se iznad nebesa, iznad svega, i na to ukazuju urođena vjera, razum, šerijatski dokazi i jednoglasno mišljenje islamskih učenjaka. Stoga, kad izgovara riječi koje sadrže dovu, čovjek će pokazivati prstom prema gore, a neće u situacijama mimo toga.
Vidi manjeNa sjedenju se uči sljedeće: “Najljepši selami Allahu, blagoslovi i dobra! Selam tebi, Vjerovjesniče, i Allahova milost i Njegova blagodat! Mir nama i dobrim Allahovim robovima! Svjedočim da nema istinskog božanstva osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik”; “Allahu, smiluj se Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si se smilovao Ibrahimu i porodici Ibrahimovoj, Ti si, zaista, Hvaljeni i Slavljeni! Allahu, blagoslovi Muhammeda i porodicu Muhammedovu, kao što si blagoslovio Ibrahima i porodicu Ibrahimovu, Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni!”; “Allahu, Tebi se utječem od kazne u džehennemu! Tebi se utječem od kazne u kaburu! Tebi se utječem od smutnje života i smrti! Tebi se utječem od smutnje mesiha Dedžala!” Kažiprstom se pomjera dok se izgovara sljedećih osam rečenica: “Selam tebi, Vjerovjesniče, i Allahova milost i Njegova blagodat!”; “Mir nama i dobrim Allahovim robovima!”; “Allahu, smiluj se Muhammedu i porodici Muhammedovoj”; “Allahu, blagoslovi Muhammeda i porodicu Muhammedovu”; “Allahu, Tebi se utječem od kazne u džehennemu!”; “Tebi se utječem od kazne u kaburu!”; “Tebi se utječem od smutnje života i smrti!”; “Tebi se utječem od smutnje mesiha Dedžala!” Ukoliko čovjek uči neku drugu dovu, prstom će pokazivati onda kad izgovara riječi koje sadrže dovu, zbog pravila koje smo ustanovili.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Treba li na prvom sjedenju proučiti i salavate?
Bolje je da klanjač na prvom sjedenju, kad se radi o trorekatnim i četverorekatnim namazima, prouči samo et-tehijjatu, a ono glasi: “Najljepši selami Allahu, blagoslovi i dobra! Selam tebi, Vjerovjesniče, i Allahova milost i Njegova blagodat! Mir nama i dobrim Allahovim robovima! Svjedočim da nema iviše
Bolje je da klanjač na prvom sjedenju, kad se radi o trorekatnim i četverorekatnim namazima, prouči samo et-tehijjatu, a ono glasi: “Najljepši selami Allahu, blagoslovi i dobra! Selam tebi, Vjerovjesniče, i Allahova milost i Njegova blagodat! Mir nama i dobrim Allahovim robovima! Svjedočim da nema istinskog božanstva osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik” (el-Buhari, 831, i Muslim, 402). A nema smetnje u tome da doda salavate, koji glase: “Allahu, smiluj se Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si se smilovao Ibrahimu i porodici Ibrahimovoj, Ti si, zaista, Hvaljeni i Slavljeni! Allahu, blagoslovi Muhammeda i porodicu Muhammedovu, kao što si blagoslovio Ibrahima i porodicu Ibrahimovu, Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni!” (el-Buhari, 3369, 3370, i Muslim, 405).
Valja znati da neki učenjaci drže da je salavate poželjno proučiti na prvom sjedenju, ali je, prema mom prosuđivanju, bliže istini da se klanjač na prvom sjedenju ograniči na učenje et-tehijjatu. Međutim, ako se imam na prvom sjedenju dugo zadrži, muktedija treba proučiti i salavate.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manje