Upitali su cijenjenog učenjaka iz generacije tabiina Vehba b. Munebbiha, rhm., da li su riječi šehadeta (la ilahe illallah – nema boga osim Allaha) ključ Dženneta, pa je odgovorio: “Jesu, samo što svaki ključ ima svoje zupce. Ako doneseš ključ sa pravim zupcima, otvorit ćeš vrata, a ako ne doneseš, nećeš.” (Predaju zabilježio imam Buharija)

Na osnovu tekstova Kur’ana i sunneta, islamski učenjaci su precizno definirali uvjete (šarte) za ispravnost šehadeta na isti način na koji su nabrojali uvjete namaza, hadždža, posta… tako da postoji sedam zubaca na ključu od vrata Dženneta, a oni su sljedeći

1. Znanje (ilm).

Odnosno detaljno poznavanje značenja koje ova rečenica – la ilahe illallah nosi. U ovo ulazi i poricanje (nefij) toga da bilo ko ili šta istinski zaslužuje da bude obožavano mimo Uzvišenog Allaha, te potvrðivanje (isbat) toga da je samo Allah Onaj Koji zaslužuje da bude obožavan

Dokaz za znanje (ilm):

– Iz Kur’ana: Riječi Uzvišenog Allaha: “…i znaj da nema boga osim Allaha” (Muhammed, 19. ajet), te riječi Uzvišenog “…oni koji Istinu priznaju, oni koji znaju.” (Ez-Zuhruf, 86.) Misli se da posvjedoče da nema boga osim Allaha. “…a oni znaju” – znaju značenje onoga što svjedoče.

– Iz sunneta: U Muslimovom Sahihu prenosi se hadis od Osmana, Allah neka je njime zadovoljan, u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko umre a zna da nema boga osim Allaha, ući će u Džennet.

2.Ubjeđenje (jekin)

Pod ovim se podrazumijeva potpuno ubjeðenje u ispravnost značenja ove rečenice – la ilahe illallah, bez imalo sumnje ili nedoumice

Dokaz za ubjeðenje (jekin):

– Iz Kur’ana: Riječi Uzvišenog Allaha: “Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju, i poslije više ne sumnjaju, i bore se na Allahovu putu imecima svojim i životima svojim. Oni su iskreni!” (El-Hudžurat, 15. ajet) Iz ovog ajeta jasno se vidi da je ispravnost njihovog vjerovanja uvjetovana nesumnjanjem. Prisustvo sumnje u vjerovanju uzrokuje licemjerstvo (nifak).

– Iz sunneta: Hadis koji se prenosi u Muslimovom Sahihu, a u kojem se prenosi od Ebu Hurejre, neka je Allah njime zadovoljan, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Svjedočim da nema boga osim Allaha i da sam ja Allahov poslanik. Svaki onaj koji sretne Allaha sa ovim riječima, a nije sumnjao u njih, ući će u Džennet.

3.Prihvatanje ( kabul)

Ovome se suprotstavlja odbijanje i poricanje značenja riječi la ilahe illallah.
Dokaz za prihvatanje ( kabul):

– Iz Kur’ana: Riječi Uzvišenog: “Kad im se govorilo: ‘Samo je Allah Bog!’ – oni su se oholili i govorili: ‘Zar da napustimo božanstva naša zbog jednog ludog pjesnika?” (Es-Saffat, 35., 36. ajet).

– Iz sunneta: Hadis kod Buharije i Muslima koji prenose od Ebu Musaa, Allah bio zadovoljan njime, koji prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Uputa i znanje s kojima me je Allah poslao su kao obilna kiša koja padne na zemlju. Plodna zemlja primi vodu i iz nje nikne trava i mnogo drugog zelenila, a neplodna zadrži u sebi vodu i Allah daje da se njome ljudi koriste: piju, napajaju stoku i zalijevaju zemlju; a padne i na druge predjele koji niti zadržavaju u sebi vodu niti iz njih nešto raste. Takav je slučaj sa onim ko je spoznao Allahovu vjeru i kome je koristilo ono s čime me je Allah poslao, ko je naučio i druge poučavao; kao i sa onim koji za spoznaju nije ni glavu podigao, niti prihvatio Allahovu uputu s kojom sam poslan.”

4.Pokornost (inkijad)

Misli se na pokornost u izvršavanju dužnosti koje izgovaranje riječi la ilahe illallah povlači za sobom. Ova djela trebaju se izvršavati iskreno radi Allaha, uz traženje i čežnju za Njegovim zadovoljstvom

Dokaz za pokornost (inkijad):

– Iz Kur’ana: Riječi Uzvišenog: “I povratite se Gospodaru svome i pokorite Mu se prije nego što vam kazna doðe…” (Ez-Zumar, 54. ajet).

– Iz sunneta: Hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji prenosi Abdullah ibn Amr ibn ‘As, Allah bio zadovoljan obojicom, u kojem stoji da je rekao: “Niko od vas neće biti vjernik dok mu ne budu prohtjevi i strasti slijedili ono s čime sam došao.”

5.Istinitost i dosljednost (sidk)

Pod ovim se podrazumijeva dosljednost u pridržavanju značenja izrečenih riječi bez laži i licemjerstva (nifaka)

Dokaz za istinitost i dosljednost (sidk):

– Iz Kur`ana: Riječi Uzvišenog: “Elif-lam-mim. Misle li ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: ‘Mi vjerujemo!’, i da u iskušenje neće biti dovedeni? A Mi smo u iskušenje dovodili i one prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lažu.” (Al-‘Ankabut, 1. – 3. ajeta)

– Iz sunneta: U Buharijinoj i Muslimovoj zbirci vjerodostojnih hadisa od Muaza ibn Džebela, neka je Allah njime zadovoljan, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Svakoga onoga koji istinito iz srca posvjedoči da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik, Allah će udaljiti od Vatre.

6.Iskrenost (ihlas)

Ovo je iskrenost koja se suprotstavlja širku (smatranju nekoga ili nečega Allahu ravnim)
Dokaz za iskrenost (ihlas):

– Iz Kur’ana: Riječi Uzvišenog Allaha, subhanehu ve te`ala: “Iskreno ispovijedanje vjere dug je Allahu!” (Ez-Zumer, 3. ajet), te: “a nareðeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju…” (El-Bejjine, 5. ajet).

– Iz sunneta: Prenosi se u Buharijinom Sahihu od Ebu Hurejre, neka je Allah njime zadovoljan, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najpreči čovjek za moj šefa’at je onaj koji iskreno iz svog srca (ili je rekao iz svoje duše) posvjedoči da nema boga osim Allaha.

7.Ljubav (mehabet)

Ljubav prema ovoj rečenici i značenju koje nosi, te zadovoljstvo time
Dokaz za ljubav (mehabet):

– Iz Kur’ana: Riječi Uzvišenog: “Ima ljudi koji su umjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao što se Allah voli, ali pravi vjernici još više vole Allaha.” (El-Bekare, 165. ajet).

– Iz sunneta: U Buharijinoj i Muslimovoj zbirci hadisa prenosi se od Enesa, neka je Allah njime zadovoljan, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj kod koga se naðu tri stvari, osjetit će slast imana: da mu Allah i Njegov poslanik budu draži od bilo čega drugog, da zavoli čovjeka samo radi Allaha, te da mrzi da se vrati u kufr iz kojeg ga je Allah izbavio kao što mrzi da bude bačen u vatru.

Na kraju se postavlja pitanje da li čovjek koji ne zna nabrojati ove uvjete (šarte) ima ispravan šehadet? Odgovorit ćemo rečenicom šejha Džafera Šejh Idrisa koji je, objašnjavajući ograničenost ljudskog znanja, rekao: “Prije nego što smo znali da je voda formirana od hidrogena i oksigena, mi smo znali da ona gasi žeð i kako je neophodna za nicanje biljaka, da čisti od prljavštine i sl. Ograničenost znanja ne znači da je i istina ograničena.” Shodno ovome, za čovjeka koji ne zna nabrojati ove uvjete, a ukoliko živi nabrojane šarte, kažemo da je manje bitno da li ih zna nabrojati i ispravno poredati. A Allah opet najbolje zna
Po djelu Me’aridžul-kabul, šejha Hafiza el-Hakemija, rhm.

Kratka biografija šejha Hafiza el-Hakemija, rhm. (1342. – 1377)
Radi se o uvaženom učenjaku Hafizu b. Ahmedu b. Ali el-Hakemiju, poborniku zdrave i čiste tradicije iz Tuhame, koji je roðen 1342. h.g. u selu Es-Selam nedaleko od Džizana, KSA. Odlikovao se bistrinom, brzim pamćenjem i razumijevanjem. Učenik je poznatog šejha i daije Abdullaha b. Muhammeda el-Kar’avije.
Kada je napunio 19 godina, njegov šejh je zatražio da napiše knjigu o tevhidu koja će obuhvatiti vjerovanje ispravnih prethodnika (selefu-salih), i koja će biti napisana u stihovima, čime bi se olakšalo pamćenje od strane studenata/taliba… Pa je napisao spjev koji je nazvao ’’Sullemul-vusul ila ‘ilmil-usul fi tevhid’’.
Bio je izuzeto učen, pobožan i čestit. Umro je u trideset i petoj godini života, 1377. h.g

Neka njegova djela

– Me’aridžul-kabul, to je ustvari komentar spomenutog spjeva koji je šejh prokomentarisao u dva toma i to je ujedno meðu najznačajnim djelima koje je šejh ostavio iza sebe,
– Delilu erbabul-felahi litahkiki fenul-istilah (iz oblasti terminologije hadisa, koja ima 174 stranice),
– En-nurul-fa’idu min šemsil-vehi fi ‘ilmil-fera’idi (iz oblasti nasljednog prava, 46 stranica),
– E’alamus-sunnetil-menšureti li’itikadi et-taifetu en-nadžijetu el-mensuretu (iz oblasti islamskog vjerovanja) i druga djela.

Priredio: prof. Mithad R. Ćeman
Preuzeto sa minber.ba
https://minber.ba/uvjeti-za-ispravnost-ehadeta-qnema-boga-osim-allahaq/