Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Koliko vrsta širka postoji?
Postoje dvije vrste širka; veliki i mali. Prva vrsta – veliki širk. To je svaki širk koji poništava tevhid u potpunosti i izvodi iz vjere. Druga vrsta – mali širk. To je svaki govor i djelo koje je Allah opisao kao širk, a šerijatski tekstovi ukazuju da ne izvodi iz vjere. Kao, naprimjer, da čovjekviše
Postoje dvije vrste širka; veliki i mali.
Prva vrsta – veliki širk. To je svaki širk koji poništava tevhid u potpunosti i izvodi iz vjere.
Druga vrsta – mali širk. To je svaki govor i djelo koje je Allah opisao kao širk, a šerijatski tekstovi ukazuju da ne izvodi iz vjere. Kao, naprimjer, da čovjek kaže: “Života mi, Ka‘be mi.”
Poslanik صلى الله عليه وسلم je rekao: “Ko se zakune nečim drugim mimo Allaha učinio je širk.” (Ebu Davud i Tirmizi)
Ovo je mali širk, jer drugi šerijatski tekstovi upućuju na to da zaklinjanje nečim drugim mimo Allaha ne izvodi iz vjere.
Razlike između velikog i malog širka:
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Vidi manjeKakva je razlika između kufra i širka?
Kada se kufr i širk spomenu zajedno, svaki od njih se odnosi na posebno značenje na koje se ne odnosi drugi, dok kada se spomenu odvojeno, svaki od njih sadrži značenje onog drugog. Također, i kufr i širk imaju svoje šire i svoje uže značenje. * Kufr je negiranje i skrivanje istine. Primjeri za kufrviše
Kada se kufr i širk spomenu zajedno, svaki od njih se odnosi na posebno značenje na koje se ne odnosi drugi, dok kada se spomenu odvojeno, svaki od njih sadrži značenje onog drugog. Također, i kufr i širk imaju svoje šire i svoje uže značenje.
* Kufr je negiranje i skrivanje istine.
Primjeri za kufr su negiranje obaveze obavljanja namaza, zekata, posta Ramazana, negiranje obaveze obavljanja hadža u stanju mogućnosti ili obaveze dobročinstva prema roditeljima. Primjer za kufr je i negiranje zabrane zinaluka, opojnih pića, zabrane neposlušnosti roditeljima i slično.
* Širk je činjenje bilo koje vrste ibadeta bilo kome mimo Allaha.53
Primjer za širk je upućivanje dove u nevolji nekom mimo Allaha, prinošenje žrtve, ili zavjetovanje umrlim, odsutnim, džinima, kipovima, zvijezdama i slično.
Za kafira se kaže da je mušrik i za mušrika da je kafir, kao što je došlo u riječima Uzvišenog:
A onaj koji se, pored Allaha, moli drugom bogu, bez ikakva dokaza o njemu, pred Gospodarom svojim će račun polagati, i nevjernici – kafiri ono što žele neće postići. (Kur’an, 23:117)
Ako im se molite, ne čuju vašu molbu, a da i čuju, ne bi vam se odazvali; na Sudnjem danu će poreći da ste ih Njemu pridruživali (širk činili) i niko te neće obavijestiti kao Onaj Koji zna. (Kur’an, 35:14)
U ovom ajetu naziva njihovu dovu nekome drugome mimo Allaha širkom, a u prvom ajetu je naziva kufrom. Ovo upućuje na to da se kafir može nazvati mušrikom, i mušrik se može nazvati kafirom. Na ovo upućuju mnogi ajeti i hadisi. Poslanik صلى الله عليه وسلم je rekao: “Između čovjeka i širka i kufra je ostavljanje namaza.” (Muslim)
(53 Širk je suprotan tevhidu. Tevhid jezički znači izdvajanje nečeg, dok suprotno tome širk znači pridruživanje. Širk terminološki znači pripisati nekom ili nečemu, drugom mimo Allaha, ono što je svojstveno samo Allahu. Na taj način osoba ruši tevhid (vjerovanje u Allahovu jedinstvenost u rububijetu, uluhijetu i imenima i svojstvima), i Allahu pridružuje suparnika, što je mnogoboštvo – najveći grijeh kojeg Allah neće oprostiti osobi, ukoliko se za isti nije iskreno pokajala, a zatim umrla na tevhidu.)
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Vidi manjeKako se traži spas i od koga se traži, El-istigase?
El-istigase - Traženje spasa je traženje pomoći radi spašavanja iz teškoće i uništenja. Postoji više vrsta i načina traženja spasa: Prva: Traženje spasa od Allaha Uzvišenog, koje je jedno od najvrijednijih i najpotpunijih djela i svojstvo poslanika i njihovih sljedbenika. Uzvišeni kaže: I kada ste oviše
El-istigase – Traženje spasa je traženje pomoći radi spašavanja iz teškoće i uništenja. Postoji više vrsta i načina traženja spasa:
Prva: Traženje spasa od Allaha Uzvišenog, koje je jedno od najvrijednijih i najpotpunijih djela i svojstvo poslanika i njihovih sljedbenika. Uzvišeni kaže:
I kada ste od Gospodara svoga spas zatražili, On vam se odazvao: “Poslat ću vam u pomoć hiljadu meleka koji će jedni za drugima dolaziti.” (Kur’an, 8:9)
Ovo se desilo u Bici na Bedru kada je Poslanik صلى الله عليه وسلم vidio da je broj mušrika 1000 a njegovih ashaba 300 i nekoliko. Ušao je u šator i počeo moliti svoga Gospodara podignutih ruku i okrenuvši se prema Kibli, govorio je: “Allahu moj, ispuni obećanje koje si mi dao. Allahu moj, ako strada ova grupa muslimana, Ti nećeš više na Zemlji biti obožavan.” I tako je dozivao tražeći spas podignutih ruku sve dok mu ogrtač ne spade sa ramena. Ebu Bekr, radijjallahu anhu, je uzeo ogrtač, stavio mu ga na ramena i ostao iza njega ne napuštajući ga, i reče mu: “Allahov Poslaniče, dovoljno si molio svoga Gospodara, On će ti ispuniti ono što je obećao.” Tada je Uzvišeni Allah objavio ovaj ajet. (Muslim)
Druga: Traženje spasa od mrtvih ili odsutnih, koji nemaju moći da se odazovu, je veliki širk.
To rade samo oni koji vjeruju da ovakvi imaju neku tajnu moć te im na taj način pripisuju vid božanstva. Allah, subhanehu ve teala, je rekao:
Onaj Koji se nevoljniku, kad Mu se obrati, odaziva, i koji zlo otklanja i koji vas na Zemlji namjesnicima postavlja. – Zar pored Allaha postoji drugi Bog? Kako nikako pouku vi da primite! (Kur’an, 27:62)
Treća: Traženje spasa od živih, prisutnih, onih koji su u mogućnosti da nam ispune ono što tražimo od njih. Ovakav vid traženja pomoći je dozvoljen, kao što Allah, subhanehu ve teala, govoreći o Musau, alejhi selam, kaže:
…pa ga zovnu u pomoć onaj iz njegova naroda protiv onog iz neprijateljskog naroda, i Musa ga udari šakom i usmrti. “Ovo je šejtanov posao!” – uzviknu – “on je, zaista, otvoreni neprijatelj koji u zabludu dovodi!” (Kur’an, 28:15)
Četvrta: Tražiti pomoć od nemoćnog i vjerovati pri tom da on posjeduje neku tajnu moć. Kao kad bi utopljenik tražio pomoć od nepokretnog. To je besmislica i ismijavanje onoga od koga se traži pomoć, te je radi toga zabranjeno. A drugi razlog je taj što, naprimjer, utopljenik tim svojim postupkom može zavesti nekoga, da pomisli da nepokretni ima neku moć s kojom može izbaviti iz nevolje.
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Vidi manjeOd koga je dozvoljeno tražiti zaštitu?
El-isti‘aza - Traženje utočišta je traženje zaštite od nečega štetnog, od onoga što nam nije drago da nam se desi. Onaj koji traži zaštitu je čuvan od strane Onoga od koga traži utočište. Postoji više vidova traženja zaštite: Prvi: Traženje zaštite kod Allaha. Ono sadrži potpuni osjećaj potrebe za Aviše
El-isti‘aza – Traženje utočišta je traženje zaštite od nečega štetnog, od onoga što nam nije drago da nam se desi. Onaj koji traži zaštitu je čuvan od strane Onoga od koga traži utočište. Postoji više vidova traženja zaštite:
Prvi: Traženje zaštite kod Allaha. Ono sadrži potpuni osjećaj potrebe za Allahom i za Njegovim čuvanjem, zatim, uvjerenje da je Allah dovoljan Zaštitnik i Čuvar od svega u sadašnjosti i u budućnosti, od malog ili velikog, bilo da dolazi sa ljudske strane ili ne.50 Allah, sunhanehu ve teala, kaže:
Reci: “Utječem se Gospodaru svitanja od zla onoga što On stvara (od zla svih Allahovih stvorenja), i od zla mrkle noći kada razastre tmine, i od zla onih koje u čvorove pušu (koji se bave sihrom), i od zla zavidnika kad zavidi!” (Kur’an, 113:1-5)
I kaže:
Reci: “Utječem se Gospodaru ljudi, Vladaru ljudi, Bogu ljudi, od zla šejtana – napasnika, koji zle misli unosi u srca ljudi – od džinnova i od ljudi!” (Kur’an, 114:1-6)
Drugi: Traženje zaštite kod umrlih ili odsutnih i nemoćnih da pruže zaštitu. Ovakva vrsta traženja je veliki širk. Uzvišeni kaže:
I bilo je ljudi koji su pomoć od džinnova tražili, pa su im tako obijest povećali. (Kur’an, 72:6)
Treći: Traženje zaštite kod stvorenja koja su u mogućnosti pružiti zaštitu, poput ljudi, mjesta i sl. Ovakva vrsta traženja zaštite je dozvoljena prema riječima Poslanika صلى الله عليه وسلم u kojima se govori o fitni:
“Ko se upusti u nju zauzeće ga, a ko nađe utočište i zaštitu neka se time zaštiti.” (Buhari i Muslim) Poslanik صلى الله عليه وسلم je ovdje ukazujući na utočište i zaštitu od fitne rekao: “Ko ima deve neka se brine o njima.” (Muslim)
A također, u Muslimovu Sahihu od Džabira, radijjallahu anhu, se prenosi da je žena iz plemena El-Mahzum ukrala, te su došli sa njom Poslaniku صلى الله عليه وسلم te je zatražila zaštitu kod Ummu Seleme, Allah bio zadovoljan njom. Ako se od nekog zatraži utočište od zla nasilnika dužnost je odazvati se i pomoći i zaštititi kako se najbolje može. A ako se, pak, zatraži od nekog pomoć koja iziskuje činjenje zabranjenog ili izbjegavanje naređenog, u tom slučaju pomoć je zabranjena.
(50. Allah Uzvišeni je jedini Koji otklanja nedaće i pribavlja koristi. Sve što se dešava, dešava se Njegovim htijenjem i odredbom.)
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Koje su vrste traženja pomoći, EL-ISTI‘ANE?
Ima više vrsta traženja pomoći: Prva: Traženje pomoći od Allaha Uzvišenog.49 To je traženje pomoći koje u sebi sadrži potpunu poniznost roba Gospodaru, prepuštanje stvari Allahu, subhanehu ve teala, i uvjerenje da je Allah u svemu dovoljan. Sve ovo je moguće uputiti samo Allahu. Dokaz za ovo su rijeviše
Ima više vrsta traženja pomoći:
Prva: Traženje pomoći od Allaha Uzvišenog.49 To je traženje pomoći koje u sebi sadrži potpunu poniznost roba Gospodaru, prepuštanje stvari Allahu, subhanehu ve teala, i uvjerenje da je Allah u svemu dovoljan. Sve ovo je moguće uputiti samo Allahu. Dokaz za ovo su riječi Uzvišenog:
Samo Tebe obožavamo i od Tebe pomoć tražimo. (Kur’an, 1:4)
Način, kako je spomenuto, da je On jedini od koga se traži pomoć je to da je prvo spomenuto da je Allah taj od koga se traži pa tek onda šta se traži, odnosno traženje pomoći.
A pravila arapskog jezika na kome je objavljen Kur’an je da ako se prvo spomene nešto što se inače spominje kasnije onda to upućuje da je to izdvojeno i posebno. Pa ako se ova vrsta ibadeta uputi nekome drugome mimo Allaha onda je to širk koji izvodi iz vjere.
Allahov Poslanik صلى الله عليه وسلم je kazao: “Kada tražiš pomoć traži je od Allaha.” (Tirmizi)
Druga: Traženje pomoći od insana u stvarima koje je on sposoban da ispuni. Dozvoljenost ili nedozvoljenost ovakvog vida pomoći zavisi od samog predmeta pomoći. Ukoliko se radi o dobru onda je dozvoljeno onome koji traži tražiti ovakav vid pomoći, a isto tako je dozvoljeno i onome od koga se traži pomoć da pomogne. Sve je to shodno riječima Allaha Uzvišenog:
Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti. (Kur’an, 5:2)
Međutim, ako je predmet ili vrsta pomoći zlo ili grijeh, u tom slučaju je haram traženje pomoći, kao što je i haram pomaganje onoga od koga se traži ta pomoć. Dokaz za to su Allahove riječi:
…a ne potpomažite se u grijehu i neprijateljstvu. (Kur’an, 5:2)
A ako je predmet ili vrsta pomoći dozvoljena stvar onda je traženje pomoći dozvoljeno, kao što je dozvoljeno i pružiti pomoć. Zbog ovakve pomoći, osoba koja ju je pružila, biva nagrađena za dobročinstvo prema drugome.
Tako je ovaj vid traženja pomoći dozvoljen, shodno riječima Allaha Uzvišenog:
…i najbolje postupajte; Allah, zaista, voli one koji najbolje postupaju. (Kur’an, 2:195)
Treća: Traženje pomoći od žive, prisutne ali nemoćne osobe.
To je besmislica i za ovakvo što najprikladniji primjer je tražiti od slabe i nejake osobe da nosi težak teret.
Četvrta: Traženje pomoći isključivo od mrtvih ili od živih ali odsutnih osoba s kojima se ne može stupiti u direktan kontakt je veliki širk, jer je ovakav vid traženja prisutan kod osoba koje vjeruju da oni posjeduju neku skrivenu moć.
Peta: Potpomaganje nekim radnjama i stanjima koje Allah Uzvišeni voli. Ovo je propisano Allahovim riječima:
O vi koji vjerujete, tražite sebi pomoći u strpljivosti i namazu! Allah je, doista, uz strpljive. (Kur’an, 2:153)
(49. Traženje pomoći je zasnovano na čvrstom pouzdanju i osloncu na Allaha, uz potpunu poniznost i skrušenost prema Njemu Uzvišenom. Svaki čovjek, vjernik je potreban Allahove pomoći u svakom djeliću svoga života. Traženje pomoći od Allaha Uzvišenog je jedan od ibadeta na kojima je zasnovana većina vjere. Svaki ibadet, trud i posao kojeg vjernik radi u njemu se oslanja na Allaha i traži Njegovu pomoć. Nema promjene stanja niti snage osim od Allaha, Jedinog.)
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Vidi manjeŠta je tevekkul, koje su vrste i kako se definiše?
Et-tevekkul (التوكل )u arapskom jeziku ima značenje oslanjanja i prepuštanja, pouzdanja. Oslanjanje na Allaha, subhanehu ve teala,znači: potpuno se osloniti na Allaha, subhanehu ve teala, u pribavljanju koristi i odagnavanju štete čineći razloge koje je propisao Allah.48 (48. To je istinski oslonacviše
Et-tevekkul (التوكل )u arapskom jeziku ima značenje oslanjanja i prepuštanja, pouzdanja. Oslanjanje na Allaha, subhanehu ve teala,znači: potpuno se osloniti na Allaha, subhanehu ve teala, u pribavljanju koristi i odagnavanju štete čineći razloge koje je propisao Allah.48
(48. To je istinski oslonac na Allaha, subhanehu ve teala, u svim djelima i stanjima uz poduzimanje potrebnih uzroka za ostvarenje željenog. Spomenuto je pravo značenje tevekkula, dok oni koji se oslanjaju samo na uzroke (sebebe), a i oni koji tvrde da se oslanjaju na Allaha ali ne rade uzroke, svi su pogrešno shvatili njegovo značenje i čine vjerom zabranjenu stvar.)
Takvo oslanjanje je vid potpunog imana i jedan od njegovih znakova, kao što Allah, subhanehu ve teala, kaže:
…a na Allaha se oslonite ako ste vjernici. (Kur’an, 5:23)
Ako rob bude iskren u oslanjanju na Allaha On će ga zaštititi od onoga što ga brine, kao što Uzvišeni kaže:
…onome koji se na Allaha oslanja, On mu je dovoljan. (Kur’an, 65:3)
Zatim, u nastavku ajeta, Allah umiruje onoga koji se oslanja na Njega riječima:
Allah će, zaista, ispuniti ono što je obećao. (Kur’an, 65:3)
A niko Ga ne može spriječiti u onome što On želi.
Postoji više vrsta tevekkula:
Prva: Oslanjanje na Allaha Uzvišenog. Ovaj tevekkul je znak potpune vjere i znak iskrenosti. On je obavezan u vjeri jednog čovjeka, jer bez njega vjerovanje nije potpuno. Allah, subhanehu ve teala, kaže:
…a na Allaha se oslonite ako ste vjernici. (Kur’an, 5:23)
Što se čovjek više pouzda u Allaha, njegov iman biva jači. Potpuni tevhid se ne može ostvariti osim uz potpuni tevekkul na Allaha. Ibn Kajim, rahimehullah, spominje da je tevekkul uvjet imana, što upućuje na nepostojanje imana ako nema tevekkula.
Druga: Tajno oslanjanje na mrtvoga želeći ostvariti neku korist ili otkloniti neku štetu. Ovakav tevekkul je vid velikog širka, jer oslanjanje na mrtvog u sebi sadrži uvjerenje da taj mrtvi po svojoj prirodi ima neku tajnu moć. Pri tome, nema razlike da li je taj mrtvi poslanik, ili evlija ili tagut – Allahov neprijatelj.
Treća: Oslanjanje na osobu u stvarima koje su u kompetenciji te osobe, i pri tome osjećati da je ona na visokom nivou, a onaj koji se oslanja pri tom osjeća kako je mali pred njim. Primjer tome je kada neko preko nekog čovjeka nastoji osigurati osnovne egzistencijalne potrebe i pri tome se osjeća manje vrijednim. Ovo je vrsta manjeg širka zbog jačine naklonosti njegova srca prema njemu i zbog oslanjanja na njega.
Međutim, da se čovjek osloni na njega samo kao na povod ili sredstvo preko koga mu je to Allah odredio, u tom slučaju ne bi smetalo, ali pod uslovom da onaj na koga se oslanja zaista ima neku ulogu u svemu tome.
Ibn Tejmije, rahimehullah, kaže: “Nije vezao čovjek svoje nadanje i pouzdanje u nekog drugog mimo Allaha, a da se nije razočarao sa te strane.”
Četvrta: Oslanjanje na drugog u situaciji kada treba zamijeniti onoga koji se oslanja, i to u slučajevima u kojima je dozvoljena zamjena. Ova vrsta tevekkula je, također, dozvoljena što potvrđuju i Kur’an i Sunnet i idžma‘.
Takav slučaj je bio i sa Jakubom kada je rekao svojim sinovima:
O sinovi moji, idite i raspitajte se za Jusufa i brata njegova. (Kur’an, 12:87)
Ovim se hoće kazati da se Jakub oslonio na svoje sinove u traženju Jusufa i njegova brata.
Allahov Poslanik صلى الله عليه وسلم je povjeravao prikupljanje zekata radnicima i čuvarima, povjeravao je utvrđivanje i sprovođenje šerijatskih kazni, opunomoćio je Aliju, radijjallahu anhu, da na oprosnom hadždžu podijeli kože i pokrivače deva od kurbana i da zakolje ostatak od stotine deva, nakon što je on svojom rukom zaklao 63 kurbana. Što se tiče konsenzusa po ovom pitanju on je općepoznat i može se zaključiti iz svega navedenog.
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Koje vrste nade postoje i koja nada može biti širk?
Nada (الرجاء (je žudnja čovjeka za nečim ostvarljivim u skorijoj budućnosti, a ponekad i u daljnjoj, ali se s njome čini da je ostvarenje blizu. Nada koja u sebi sadrži poniznost i pokornost kao takva zaslužuje da bude jedino prema Allahu. Svako usmjeravanje ovakve nade prema nekome drugome mimo Allviše
Nada (الرجاء (je žudnja čovjeka za nečim ostvarljivim u skorijoj budućnosti, a ponekad i u daljnjoj, ali se s njome čini da je ostvarenje blizu. Nada koja u sebi sadrži poniznost i pokornost kao takva zaslužuje da bude jedino prema Allahu. Svako usmjeravanje ovakve nade prema nekome drugome mimo Allaha je vid malog ili velikog širka, ovisno o tome koliki je stepen takve nade u srcu onoga koji je ispoljava.
Dokaz za ovo su Allahove riječi:
Ko se nada susretu s Gospodarom svojim, neka čini dobra djela i neka u ibadetu Gospodaru svome nikoga ne pridružuje (neka širk ne čini). (Kur’an, 18:110)
Vrste nade:
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Vidi manjeŠta je strah i koje vrste straha postoje?
Strah (الخـوف (je bojazan i reakcija koja proističe iz očekivanja nečega što donosi uništenje, štetu, ili pak, uznemirenje. Allah Uz višeni je zabranio strah od šejtanovih prijatelja, a naredio da se samo Njega Jedinog bojimo. Postoje tri vrste straha: Prva vrsta: Prirodni strah, kao što je strah odviše
Strah (الخـوف (je bojazan i reakcija koja proističe iz očekivanja nečega što donosi uništenje, štetu, ili pak, uznemirenje. Allah Uz višeni je zabranio strah od šejtanovih prijatelja, a naredio da se samo Njega Jedinog bojimo.
Postoje tri vrste straha:
Prva vrsta: Prirodni strah, kao što je strah od zvjeri, vatre, utapanja. Zbog takvog straha se čovjek ne kori. Allah, sunganehu ve teala, je, govoreći o Musau, alejhi selam, rekao:
I osvanu u gradu preplašen… (Kur’an, 28:18)
Međutim, ako ovaj strah bude razlogom da se ne uradi ono što je naređeno ili da se učini zabranjeno, u tom slučaju on postaje haramom, jer sve što je povod ostavljanja vadžiba i činjenja harama je također haram. Dokaz za to su riječi Allaha Uzvišenog:
…i ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici! (Kur’an, 3:175)
Strah od Allaha može biti pohvalan i pokuđen. Pohvalan je onaj strah koji će te navesti da ostaviš griješenje i neposlušnost Allahu, koji će te podstaći na izvršavanje onoga što ti je naređeno i ostavljanje zabranjenog. Pa kada dostigneš ovaj cilj, srce ti se smiri i Allahovom milošću njime prevlada veselje i smirenost i nada u Allahovu, subhanehu ve teala, nagradu.
Pokuđen strah od Allaha je onaj koji čovjeka dovede do beznađa u Allahovu milost, te ga spopadne očaj, počne tugovati, postane zlovoljan ili se čak oda neposlušnosti zbog jačine beznađa.
Druga vrsta: Strah kao vrsta ibadeta.On se zasniva na tome da se osoba boji nekoga i iz toga straha ga obožava. Ova vrsta straha može biti jedino prema Allahu, a njeno usmjeravanje prema bilo kome drugom mimo Njega je veliki širk.
Treća vrsta: Jeste tajni strah, kao kad se osoba boji mrtvaca u kaburu ili evlije koji je daleko od njega i koji mu ne može ništa učiniti ili nauditi. I ovu vrstu straha učenjaci ubrajaju u veliki širk.
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Vidi manjeKakav je to Ihsan u Ibadetu Allahu i Ihsan u odnosu prema stvorenjima?
Allah, subhanehu ve teala, kaže: I činite najbolje... (Kur’an, 2:195) – to je imperativ koji se upotrebljava za ono što je obaveza (vadžib) i što je pohvalno (mustehab). Ihsan može biti obavezan i može biti pohvalan. Ako je njime uslovljeno činjenje vadžiba onda je i on vadžib, a ako je dodatak djelviše
Allah, subhanehu ve teala, kaže:
I činite najbolje… (Kur’an, 2:195) – to je imperativ koji se upotrebljava za ono što je obaveza (vadžib) i što je pohvalno (mustehab). Ihsan može biti obavezan i može biti pohvalan. Ako je njime uslovljeno činjenje vadžiba onda je i on vadžib, a ako je dodatak djelu onda je mustehab.
Ihsan može biti u:
• Ibadetu Allahu;
• Odnosu prema stvorenjima.
Što se tiče ihsana u robovanju Allahu on se sastoji u tome:
Ibn Kajjim, rahimehullah, je ibadet definirao kao potpunu ljubav uz potpunu poniznost, i u stihovima je rekao:
Ibadet Milostivom je vrhunac ljubavi prema Njemu, uz poniznost roba – to su dvije osnove.
Ibadet je zasnovan na ova dva temelja; ljubavi i poniznosti. U ljubavi je traženje, a u poniznosti strah i bježanje od kazne. Ovo se zove ihsanom u ibadetu.
Ako čovjek robuje Allahu Uzvišenom na ovaj način, biće iskren prema Allahu, neće željeti svojim ibadetom da ga neko vidi ili da se za njega čuje, niti će željeti zadovoljstvo ljudi. Tako da mu je svejedno da li ljudi znali za njega ili ne. Trudi se da njegov ibadet bude najbolji i isti u svakoj situaciji i stanju.
Prava iskrenost je u tome da čovjek nastoji svoj ibadet sakriti od ljudi i da ibadet Njegovom Gospodaru bude u tajnosti izuzimajući slučaj u kome je obznanjivanje ibadeta u korist islama i muslimana.
Ihsan u odnosu prema stvorenjima:
Ovo je, također, od ihsana u ibadetu Allahu, jer muslimanu je šerijatski naređeno da ima lijep odnos prema stvorenjima. Ovdje se ihsan postiže: pružanjem pomoći, ostavljanjem uznemiravanja i vedrinom lica.
Pružanje pomoći biva činjenjem dobrog djela svejedno imetkom ili tijelom.
Ostavljanje uznemiravanja je da ne uznemiravaš ljude svojim riječima i postupcima.
Vedrina lica je da ne budeš smrknut prema ljudima. Allahov Poslanik صلى الله عليه وسلم je rekao: “Nipošto ne potcjenjuj ništa od dobrih djela, pa bar da brata muslimana sretneš radosna lica.” (Muslim)
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Vidi manjeKoji su uslovi ispravnosti šehadeta LA ILAHE ILLALLAH?
Riječi la ilahe illallah neće ništa koristiti onome ko ih izgovori sve dok ne bude ispunjavao uvjete ispravnosti ovih riječi. Ti uvjeti su: PRVI UVJET: Znanje – tj. znanje šta riječi la ilahe illallah znače. One sadrže negiranje prava činjenja ibadeta lažnim božanstvima i potvrđivanje da je samo Allviše
Riječi la ilahe illallah neće ništa koristiti onome ko ih izgovori sve dok ne bude ispunjavao uvjete ispravnosti ovih riječi. Ti uvjeti su:
Znaj da nema istinskog boga osim Allaha! (Kur’an, 47:19)
Dokaz iz Sunneta je potvrđeni hadis od Osmana, radijjallahu anhu, koji prenosi da je Poslanik صلى الله عليه وسلم rekao: “Ko umre a zna da nema istinskog boga osim Allaha ući će u Džennet.” (Muslim)
Allah, subhanehu ve teala, kaže:
Pravi su vjernici samo oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju i poslije više ne sumnjaju i bore se na Allahovu putu imecima svojim i životima svojim. Oni su baš iskreni. (Kur’an, 49:15)
Dokaz iz Sunneta je vjerodostojni hadis kojeg prenosi Ebu Hurejre da je Poslanik صلى الله عليه وسلم za riječi šehadeta rekao: “Neće rob sa njima sresti Allaha bez sumnje u njih a da neće ući u Džennet.” (Muslim)
Od Ebu Hurejre se, također, prenosi da mu je Poslanik صلى الله عليه وسلم rekao: “Koga sretneš iza ovog zida, a svjedoči da nema istinskog boga mimo Allaha i srce mu je čvrsto ubijeđeno u to, obraduj ga Džennetom.” (Muslim)
Allah, subhanehu ve teala, kaže:
A samo Allahu pripada iskreno ispovijedanje vjere! (Kur’an, 39:3)
I, također, kaže:
A naređeno im je da samo Allahu ibadet čine, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da namaz obavljaju, i da zekat udjeljuju; a to je – ispravna vjera. (Kur’an, 98:5)
Allahov Poslanik صلى الله عليه وسلم je rekao: “Najsretniji čovjek mojim šefatom (zauzimanjem) će biti onaj koji kaže da nema boga koji zaslužuje da se obožava mimo Allaha iskreno iz svoga srca ili duše.” (Buhari)
I, također, je rekao: “Zaista je Allah zabranio vatri onoga ko kaže la ilahe ilallah tražeći time Allahovo lice.” (Buhari)
Allah, subhanehu ve teala, kaže:
Ima ljudi koji pored Allaha druge, kao suparnike Njemu, prihvaćaju; vole ih kao što se Allah voli! Ali, oni koji vjeruju, još više Allaha vole! (Kur’an, 2:165)
O vjernici, ako neko od vas od vjere svoje otpadne – pa, Allah će, sigurno, umjesto njih dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole, prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima ponosite; oni će se na Allahovu putu boriti i neće se ničijeg prijekora bojati. (Kur’an, 5:54)
Allahov Poslanik صلى الله عليه وسلم je rekao: “Onaj kod koga se nađe troje osjetit će slast imana: kome Allah i Njegov poslanik budu draži od svega ostalog, onaj ko zavoli nekog čovjeka samo radi Allaha i ko bude mrzio da se vrati u nevjerstvo nakon što ga je Allah spasio od njega kao što mrzi da bude bačen u vatru.” (Buhari i Muslim)
Allah, subhanehu ve teala, kaže:
A Mi smo u iskušenje dovodili i one prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lažu. (Kur’an, 29:3)
I kaže:
A onaj koji donosi istinu i oni koji u nju vjeruju, oni su bogobojazni. (Kur’an, 39:33)
Allahov Poslanik صلى الله عليه وسلم je rekao: “Ko umre a svjedoči da nema istinskog božanstva osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, istinski iz svoga srca, ući će u Džennet.” (Ahmed)
I kaže: “Nema nikoga ko svjedoči da je samo Allah istinski bog i da je Muhammed Njegov rob i poslanik, istinski iz svoga srca, a da ga Allah neće zabraniti Vatri.” (Buhari)
Allah, subhanehu ve teala, kaže:
I povratite se Gospodaru svome i pokorite Mu se prije nego što vam kazna dođe – poslije vam niko neće u pomoć priskočiti. (Kur’an, 39:54)
Allahov Poslanik صلى الله عليه وسلم kaže: “Svi moji sljedbenici ući će u Džennet, osim onih koji odbiju.” Ashabi upitaše: “A ko će odbiti?” On reče: “Ko mi se pokori, ući će u Džennet, a onaj ko mi pokornost odbije, odbija ući u Džennet.” (Buhari)
Kao što Allah Uzvišeni kaže:
Kad im se govorilo: “Samo je Allah istinski Bog!” – oni su se oholili. (Kur’an, 37:35)
Ebu Musa El-Eš‘ari prenosi da je Poslanik صلى الله عليه وسلم kazao:
“Uputa s kojom me je Allah poslao i nauka jesu kao obilna plodna kiša koja padne na zemlju. Bude (mehke) plodne zemlje koja primi vodu i urodi travom i mnogim drugim zelenilom; a ima i tvrdih (neplodnih) zemalja koje ne upiju vodu (zadrže je na sebi) i Allah daje da se njome ljudi koriste: piju, napajaju stoku i siju (ono što se može posijati); a padne i na druge predjele, ravnice, koje ne zadržavaju vodu i ne urode nikakvom travom.
Ovo je primjer za onoga ko je spoznao Allahovu vjeru i koristi ono s čime me je Allah poslao, pa nauči i druge poučava; i primjer za onoga koji za spoznaju nije ni glave podigao niti prihvatio Allahovu uputu s kojom sam poslan.” (Buhari i Muslim)
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Vidi manje